DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
ING. IVAN SMILAJ: KOMASACIJA I ŠUMSKO GOSPODARSTVO KOMASSATION UND FOBSTVVIRTSCHAFT Komasacija ima zadaću da razbacane i sitne poljodjelske čestice jednoga vlasnika zaokruži u jednoj ili — ako to nije moguće — u što manji broj čestica pravilnoga oblika sa lakim pristupom do njih. Seljak time lakše i brže dospieva obraditi cio svoj posjed, bolje ga obradi, manje umara sebe i stoku, manje oštećuje kola i gospodarsko oruđe, u posjed uloženi novac nosi mu više koristi. Svim time povećava se prihod posjeda. Komasacija ima također zadaću da uredi pravno stanje posjeda. Rješava posjedovne i vlasničke parnice, ostavinska pitanja, tajne diobe zadruga. Dovodi u red i suglasnost posjedovne i vlasničke odnosa je. Oslobadja dakle seljaka raznih suvišnih troškova, prouzročenih neuređenim pravnim stanjem njegovog posjeda. Komasacija podiže dalje proizvodnu sposobnost tla raznim poboljšnim radovima, koji se istodobno s njom provode. Komasacija jača seljaka materijalno, diže mu sposobnost navjere, pravi od njegovog posjeda solidnu gospodarsku jedinicu, omogućuje mu izgradnju prostranijih kuća i gospodarskih zgrada kao i nabavu bolje stoke. Komasacija dakle kao izričito agrarni posao nastoji podići do najviše granice proizvodnu mogućnost poljodjelskog gospodarstva kao cjeline i podiže seljaka i selo gospodarski, društvovno i uljudbene. Usprkos tih neosporno pozitivnih strana, komasacije su se ipak dosada slabo ili nikako provodile. Najveći je razlog tome siromaštvo seljaka, jer komasacije stoje skupih novaca. Upadno je naime da su se komasacije, ukoliko su se provodile, uglavnom provodile u bogatim krajevima: u Slavoniji i Sriemu. U hrvatskom Zagorju malo ili skoro ništa. Ovaj razlog neprovađanja po seljačko gospodarstvo ovako korisnih radova nastoji odstraniti nova zakonska odredba o nadopuni propisa o komasaciji zemljišta od 29. VIII. 1941. broj CCLXXVI-1247-Z. p.-1941., jer ona u § 12. određuje, da se troškovi komasacija imaju u pravilu platiti zemljom. Sada seljak za komasaciju ne treba imati gotovih novaca, ali — ako ih ima — može komasaciju platiti i novcem. Učinjena je dakle mogućnost da se sada komasacije provode bržim tempom. Provađanje ovog važnog agrarnog posla uređeno je zakonom o komasaciji zemljišta od 22. VI. 1902., koji je proširen i nadopunjen napried navedenom zak. odredbom o nadopuni propisa o komasaciji zemljišta. Po zakonu o komasaciji (§ 5.) predmetom komasacije su: 1) oranice, livade, pašnjaci, ledine, bez razlike jesu li ili nisu ta zemljišta zasadjena ili ogradjena drvećem; 2) progoni za marvu, putevi, jarci i pusta zemljišta; 3) omanj e šumsk e čestice, šikare, lugovi ili ine čestice, opredieljene za pošumljen je, koje osamljeno leže med ju zemljištima, navedenima pod to č. 1. 12. iliuova zemljišta zasižu, ukoliko se trajna njihova upotreba za druge namjene nego li za šumsku kulturu ne protivi javnom interesu, te je prikladna komasaciju olakšati. Izuzimlju se od komasacije (§ 6.), osim ako vlasnici na to pristanu, sliedeće nekretnine: 1) kuće, kućišta i zemljišta, spojena sa kućištem; 2) čestice za gradilišta ili skladišta; 3) a) kućni vrtovi, parkovi, voćnjaci i vinogradi; b) polja, livade, kolosjeci, gdje su ove kulture gospodarskom pripadnosti vinograda; c) zemljišta na krševitom tlu zidom ogradjena; d) ribnjaci i vode, koje služe obrtničkim podhvatima ili koje su od osobite vriednosti za gospodarstvo; 4) tvornice, kamenolomi, zatim čestice gdje ima slatina ili stvari koje rabi industrija; jame, iz kojih se dobiva šljunak, glina i piesak; mjesta, gdje se kopa ruda, lomi kamen, vapnenac, škriljevac ili sadra, dok se radi u tim jamama i na tim mjestima; 5) zemljišta, gdje ima mineralnih vrela, zatim zemljišta, koja služe javnim svrhama, industriji ili rudarstvu; 6) šume, koje ne spadaju pod ustanovetoč. 3. §5. 98 |