DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 31 <-- 31 --> PDF |
2. ovogodišnji broj donosi članke: Sto moUklanj/ anje životinjskih Iješina ramo poduzeti da podignemo ni( Dr F. V.). ski lov (Ing. Z. Turkalj), te Prilog ureZnačajan je članak Dr. I. K r u š i ć a, predđivanju lovišta za divljač niskog sjednika Hrvatskog veterinarskog društva. Naša lov a (Ing. R. Chylak). U ovom broju donijet staleška svijest i naša etika, u kojem između je i izvadak zapisnika 47. godišnje skupštine ostalog piše: »...borb a za novo g čo Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva. vjek a i novukultur u nije problem Urednik Vjesnika jest Ing. Iv o Ceović . progresa tehnike i ostalih prirodnih znanosti, već je to prije svega problem Veterinarski vjesnik br. 1. i 2. Veterinarski etički : kultura intelekta, izgradnja karakvjesnik glasilo je Hrvatskog veterinarskog drutera i postavljanje novog čovjeka na pravo štva. Veterinarski vjesnik uređuje poseban odmjesto. Jer danas nego ikada više trebamo jabor, kojem je na čelu glavni urednik Dr. Mirko kih selektivnih jedinica, trebamo intelektualnih Francetić. Vjesnik izlazi 18. godinu — Povođa, no još možda više trebamo moralred dijela u kojem se donose originalna sunih autoriteta.« radnja, vrlo dobro teoriju s praksom povezuje Vrijedno je zabilježiti i ove navod e o dio časopisa »Referati«. U ovom je naime, di koz i (Dr. Ilančić o prikazu >Broj domaćih jelu prema pojedinim disciplinama veterine iz životinja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i sto nijet kratak prikaz radova i priloga u raznim čarstvo u Europi«), a koji glase: »Po broju veterinarskim časopisima, te tako svaki vetekoza stoji Hrvatska razmjerno bolje od prorinar imade širok pregled radova na veterinarsjeka svih evropskih zemalja. U cijeloj Europi skom polju. živi oko 25 milijuna koza. od čega otpada na Hrvatsku 566.916 grla ili 2,28% evropskog 1. broj donosi među ostalim ove članke: broja. Na 100 stanovnika ima u Europi 4,7 koza, Naša staleška svijest i naša eti a u Hrvatskoj oko 10 komada. Na 1 km´ ima k a (Dr. I. Krušić), O konju slavonske Europa 2,18. a Hrvatska 5.59 koza. Dakle vi pasmine (Dr. Z. Benčević), Parafitna dimo, da Hrvatska razmjerno pre enzootija kanarinaca (Dr. J. Spala ma svome broju stanovništva tin), kao i prikaz o broju domaćih životinja u imade dva puta više, a prema poNezavisnoj Državi Hrvatskoj i stočarstva u vršini skoro tri puta više koza Europi. nego u prosjeku cijela Europa, Iz 2. broja navodimo članke Dobre i ali to je zapravo slabo utješan loše strane potkivanja konja s rezultat, nego dokaz našeg siromaštva i dosta zaostalih gospodarskih prilika.« P. gumenim prečkom (I. Ručević), te Dr. J. Papaioannou: DEB AUSSCHLAGWALD, BESONDERS IN EUROPA, UND SEINE UMFORMUNG IN HOCHWALD II. Band, III. Teil: Die Umformung des Ausschlagwaldes in Hochwald, Saloniki 1938, s. 279. U dodatku 54 fotografije. U ovoj knjizi autor je svestrano obradio pi5. i 6. stoljeću panjače su sječene u ophodnji tanje pretvorbe panjača u visoku šumu. Osvrod 3-—10 godina, i to za kolje, letve, gorivo i nuo se kod toga na srednjoevropske prilike, slično. Panjače za kolje, »silvae palaris«, imale gdje su do sada obavljene obsežne pretvorbe su veliku važnost još od rimskog doba pa do ove vrste. u srednji vijek. Prema P 1 i n i j u kestenove i hrastove panjače sjekle su se u ophodnji od Interesantni su historijski podatci, koje je 8—11 godina. autor ovdje objelodanio o evropskim šumama. Odatle vidimo, da se pojam visokih šuma i Sume kraljeva i plemića, koje se od 7.—12. pojam panjača lučio zapravo još za rimsko vijeka nazivlju »forestae«, bile su u glavnom doba. Rimljani su pod nazivom »silvae minu-visoke i služile su samo za lov i žirenje. Hrast, tae« U pučkom govoru, odnosno »silvae cae-bukva, kesten i divlje voćke bile su u tim šuduae « u spisima označavali panjače za dobimama u osobitoj cijeni radi žirenja. U takvim vanje ogrjevnog drva, a nazivom »silvae ma-šumama dolazilo je u obzir za sječu samo dr-. teriae« šume, iz kojih se dobivalo građevno veće »sine fructu«. drvo, te u kojima se pašarilo i žirilo. Pandekta U sudskim ispravama iz 13. stoljeća razli od Justiniana u 6. stoljeću preuzela su kuje se u Njemačkoj »Hoher Wald« od »Rode iz rimskog zakonodavstva propise za »sulvae wald«. Kasnije isprave razlikuju »Baum caeduae«. Prema tim propisima »usufructua walder« od »Abhauende Walder«. U to doba rius« imao je pravo sjeći u ovakvim šumama formira se postepeno poseban uzgojni oblik, potrebno drvo. U visokim šumama mogao je u kojem se kombinira uzgoj građevnog drva samo podkresivati, a ne sjeći stabla. Prihodi od s uzgojem drva za ogrjev. Tako se već kon panjača zovu se u pandektama »fructus«, dakle cem srednjeg vijeka luče prilično jasno u šu jednako kao i prihodi od polja i vinograda, t. marskim propisima pojmovi »Niederwald« od j . prihodi, koji teku redovno. »]V[ittelwald«. U rimsko doba panjača je bilo manje i naPrvo gospodarenje u obliku panjače spo lazile su se uz sela i rubove visokih šuma, minje se u Njemačkoj 1359. god., i to u držav koje su imale u glavnom prašumski izgled. U noj šumi u Erfurtu. U 15. stoljeću spominje 125 |