DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 30     <-- 30 -->        PDF

bnim visokim izdacima zbog pretjeranih zarada
dobavljača.


Takve prilike stvarale su stalne poremećaje
na tržištu drvetom. Proizvađači (šumoposjednici)
nisu bili sigurni da li će moći prodati svoju
robu, koju su proizveli i pokriti barem svoje
troškove proizvodnje ili će im ostati neprodani.
To je unosilo veliku nesigurnost u šumarsku
proizvodnju


Postojala je dakle velika opreka između načela
šumske proizvodnje, koja uzima za cilj
svoga rada trajnost obskrbe šumskim proizvodima
narodne gospodarske zajednice, i trgovine
drvetom koja je smatrala šumu samo sredstvom
za plodonosno ulaganje svojih novčanih
glavnica. Dok su šumarski stručnjaci sastavljali
gospodarske osnove za osiguranje potrajnosti
proizvodnje budućim pokoljenjima, dotle su
šumski veleobrti osnivali poduzeća bez ikakvog
računa o proizvodnji mogućnostima šuma.
Zato se je često događalo da se je proizvodnja
drveta morala ravnati prema broju pila u pilanama
moćnih velikih poduzeća, a ne prema
prirodnim uslovima mogućnosti proizvodnje
drveta u šumama i potrebama narodne zajednice.
Zato je u bivšoj Jugoslaviji bilo 3.000 pilana
a oskudievalo se je na poduzećima, koja
bi izrađivala kemičkom i mehaničkom preradom
konačne šumske proizvodnje. Posljedica
toga bila je nagomilavanje drveta i nepovoljan
izvoz drveta kao poluprerađene sirovine uz
jeftine ciene, a skup uvoz konačnih prerađevina
drveta.


Vidimo dakle da je kaotično stanje na području
šumske priradne djelatnosti već u mirno
vrieme postalo nepodnošljivo. Ove pojave tražile
su još pred ratom da se na drvnom tržištu
uvede red i sustav povlašćenosti trgovine dokine.
Međutim za vrijeme rata to stanje se je
još više pogoršalo, pa se je pokazalo, da ovakav
šumski prirad ne može udovoljiti potrebama
ratne proizvodnje. Ova ratna proizvodnja traži
podpuno upravljano (dirigirano)
gospodarstv o sa izgrađenim organizacionim
sustavom za sve faze rada počam od proizvodnje
pa sve do razdiobe drveta u potanko
izračunatim sortimentima na točno određenim
mjestima.


Umjesto dosadašnjeg slobodnog drvarskog
prirada sa slobodnim tržištem potrebno je uvesti
po državi upravljani prirad u kojem će gospodarski
ciljevi određeni prema probitcima
narodne zajednice, a privatnoj inicijativi nametnuti
stege i ograde koje traži obća potreba.
Ovim pravljenjem reda na drvnom tržištu ne
će se ugušiti privatna inicijativa poduzetnika
kao u komunističkoj kolektivizaciji i totalnom


Književnost


državnom priradu, nego će se privatna inicijativa
i dalje sačuvati, isto tako kao i privatno
vlasništvo. Dosad slobodnom kretanju u trgovini
trebat će nametnuti granice koje pokazuju
obći probitci. Dakle drvarska privreda
treba preći iz individualne pravne
slobode u društvovno pravni
zajednički red. Taj red je instrumenat
države za osiguranje opskrbe drvetom. On obuhvaća
skup mjera koje određuju smjernice gospodarstvene
djelatnosti osoba i poduzeća zaposlenih
na drvnom tržištu. Uspostavom toga
reda na drvnom tržištu država će djelovati na
ponudu (proizvodnju odnosno uvoz i izvoz), potrošnju,
razdiobu i unovčenje šumskih proizvoda.
Prema tome je u novoj trgovinskoj politici
privatno gospodarski cilj zarade podređen
cilju podmirenja potreba obćeg narodnog gospodarstva.
Podpuno slobodan promet dobara
pretvoren je u gospodarstvo po unapred određenoj
osnovi.


Visoki sabore! U smislu ovih načela uređena
je proizvodnja i trgovina drvetom kod naših
velikih susjeda u Njemačkoj još počam od godine
1934. I mi više ne možemo i ne smijemo
čekati i ostati na starom sustavu ovisnosti
šumske proizvodnje po slobodnoj trgovini nego
moramo i kod nas uvesti po ovom uzoru
naš hrvatski sustav proizvodnje
i trgovine drvetom po kojem će
sve grane šumske priradne djelatnosti
od proizvodnje pa sve do
razdiobe drveta biti tijesno povezane
u jednu nerazdvojivu organsku
cjelinu i biti upravljani
s jadnog mjesta i to onog s kojeg
se upravlja i šumskom proizvodnjom
. Tada će trgovina biti više povezana i
orientirana prema sirovinama, t. j . prema šumi
nego prema potrošaču. A rad i novčane glavnice
(kapital) prilagodit će se određenoj količini
šumskih proizvoda, koji im se mogu godišnje
trajno staviti na raspolaganje iz hrvatskih
šuma prema šumsko gospodarskim osnovama.
Proizvodna mogućnost šuma
je prirodni temelj za izgradnju
i razvitak šumskog veleobrta i
trgovine. Cim se taj veleobrt i trgovina
izgrađuju i razvijaju nezavisno od toga temelja
dolazi do poremećen ja ravnoteže između šumske
proizvodnje, trgovine i potrošnje. Za uspostavu
ovog reda na drvnom tržištu i šumskoj
proizvodnji u ministarstvu šumarstva i rudarstva
proučeni su i spremljeni nacrti zakonskih
odredaba s kojima bi se u rečenom smislu
imala vršiti doskora reforma šumarske službe
i uspostaviti ravnoteža između proizvodnje i
drvnog tržišta.«


HRVATSKI STRUČNI ČASOPISI


Lovačko ribarski vjesnik br. 1 i 2. — Lovačko
ribarski vjesnik 1941. godine navršio je
pola vijeka svoga izlaženja. Lovačko ribarski
vjesnik treći je po starosti lovački list u Europi,
a pred njim stoje samo njemački >Der
deutsche Jager« (u 63. god.), te belgijski list
»Chasse et Peche« (u 60. god.).


Materijal vjesnika razdijeljen je u pojedine
skupine, kao: uzgoj i zaštita, lov, lovno gospo


darstvo, kinologija, lovno zakonodavstvo (gdje
se donose naredbe u vezi s lovstvom) i t. d.


1. ovogodišnji broj donosi ove članke: 51.
godište (Dr Zoričić), U drugo polustoljeće
(Ing. Ceović), Tr o van j e vrana
(Ing. Ceović), Ovogodišnja rika jelena
u Papuku (L. E.), Z a m k a r i (R^
Franić), te Badnjak 1939. na Bi e lom
Drin u (satnik R.).
124