DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 30 <-- 30 --> PDF |
bnim visokim izdacima zbog pretjeranih zarada dobavljača. Takve prilike stvarale su stalne poremećaje na tržištu drvetom. Proizvađači (šumoposjednici) nisu bili sigurni da li će moći prodati svoju robu, koju su proizveli i pokriti barem svoje troškove proizvodnje ili će im ostati neprodani. To je unosilo veliku nesigurnost u šumarsku proizvodnju Postojala je dakle velika opreka između načela šumske proizvodnje, koja uzima za cilj svoga rada trajnost obskrbe šumskim proizvodima narodne gospodarske zajednice, i trgovine drvetom koja je smatrala šumu samo sredstvom za plodonosno ulaganje svojih novčanih glavnica. Dok su šumarski stručnjaci sastavljali gospodarske osnove za osiguranje potrajnosti proizvodnje budućim pokoljenjima, dotle su šumski veleobrti osnivali poduzeća bez ikakvog računa o proizvodnji mogućnostima šuma. Zato se je često događalo da se je proizvodnja drveta morala ravnati prema broju pila u pilanama moćnih velikih poduzeća, a ne prema prirodnim uslovima mogućnosti proizvodnje drveta u šumama i potrebama narodne zajednice. Zato je u bivšoj Jugoslaviji bilo 3.000 pilana a oskudievalo se je na poduzećima, koja bi izrađivala kemičkom i mehaničkom preradom konačne šumske proizvodnje. Posljedica toga bila je nagomilavanje drveta i nepovoljan izvoz drveta kao poluprerađene sirovine uz jeftine ciene, a skup uvoz konačnih prerađevina drveta. Vidimo dakle da je kaotično stanje na području šumske priradne djelatnosti već u mirno vrieme postalo nepodnošljivo. Ove pojave tražile su još pred ratom da se na drvnom tržištu uvede red i sustav povlašćenosti trgovine dokine. Međutim za vrijeme rata to stanje se je još više pogoršalo, pa se je pokazalo, da ovakav šumski prirad ne može udovoljiti potrebama ratne proizvodnje. Ova ratna proizvodnja traži podpuno upravljano (dirigirano) gospodarstv o sa izgrađenim organizacionim sustavom za sve faze rada počam od proizvodnje pa sve do razdiobe drveta u potanko izračunatim sortimentima na točno određenim mjestima. Umjesto dosadašnjeg slobodnog drvarskog prirada sa slobodnim tržištem potrebno je uvesti po državi upravljani prirad u kojem će gospodarski ciljevi određeni prema probitcima narodne zajednice, a privatnoj inicijativi nametnuti stege i ograde koje traži obća potreba. Ovim pravljenjem reda na drvnom tržištu ne će se ugušiti privatna inicijativa poduzetnika kao u komunističkoj kolektivizaciji i totalnom Književnost državnom priradu, nego će se privatna inicijativa i dalje sačuvati, isto tako kao i privatno vlasništvo. Dosad slobodnom kretanju u trgovini trebat će nametnuti granice koje pokazuju obći probitci. Dakle drvarska privreda treba preći iz individualne pravne slobode u društvovno pravni zajednički red. Taj red je instrumenat države za osiguranje opskrbe drvetom. On obuhvaća skup mjera koje određuju smjernice gospodarstvene djelatnosti osoba i poduzeća zaposlenih na drvnom tržištu. Uspostavom toga reda na drvnom tržištu država će djelovati na ponudu (proizvodnju odnosno uvoz i izvoz), potrošnju, razdiobu i unovčenje šumskih proizvoda. Prema tome je u novoj trgovinskoj politici privatno gospodarski cilj zarade podređen cilju podmirenja potreba obćeg narodnog gospodarstva. Podpuno slobodan promet dobara pretvoren je u gospodarstvo po unapred određenoj osnovi. Visoki sabore! U smislu ovih načela uređena je proizvodnja i trgovina drvetom kod naših velikih susjeda u Njemačkoj još počam od godine 1934. I mi više ne možemo i ne smijemo čekati i ostati na starom sustavu ovisnosti šumske proizvodnje po slobodnoj trgovini nego moramo i kod nas uvesti po ovom uzoru naš hrvatski sustav proizvodnje i trgovine drvetom po kojem će sve grane šumske priradne djelatnosti od proizvodnje pa sve do razdiobe drveta biti tijesno povezane u jednu nerazdvojivu organsku cjelinu i biti upravljani s jadnog mjesta i to onog s kojeg se upravlja i šumskom proizvodnjom . Tada će trgovina biti više povezana i orientirana prema sirovinama, t. j . prema šumi nego prema potrošaču. A rad i novčane glavnice (kapital) prilagodit će se određenoj količini šumskih proizvoda, koji im se mogu godišnje trajno staviti na raspolaganje iz hrvatskih šuma prema šumsko gospodarskim osnovama. Proizvodna mogućnost šuma je prirodni temelj za izgradnju i razvitak šumskog veleobrta i trgovine. Cim se taj veleobrt i trgovina izgrađuju i razvijaju nezavisno od toga temelja dolazi do poremećen ja ravnoteže između šumske proizvodnje, trgovine i potrošnje. Za uspostavu ovog reda na drvnom tržištu i šumskoj proizvodnji u ministarstvu šumarstva i rudarstva proučeni su i spremljeni nacrti zakonskih odredaba s kojima bi se u rečenom smislu imala vršiti doskora reforma šumarske službe i uspostaviti ravnoteža između proizvodnje i drvnog tržišta.« HRVATSKI STRUČNI ČASOPISI Lovačko ribarski vjesnik br. 1 i 2. — Lovačko ribarski vjesnik 1941. godine navršio je pola vijeka svoga izlaženja. Lovačko ribarski vjesnik treći je po starosti lovački list u Europi, a pred njim stoje samo njemački >Der deutsche Jager« (u 63. god.), te belgijski list »Chasse et Peche« (u 60. god.). Materijal vjesnika razdijeljen je u pojedine skupine, kao: uzgoj i zaštita, lov, lovno gospo darstvo, kinologija, lovno zakonodavstvo (gdje se donose naredbe u vezi s lovstvom) i t. d. 1. ovogodišnji broj donosi ove članke: 51. godište (Dr Zoričić), U drugo polustoljeće (Ing. Ceović), Tr o van j e vrana (Ing. Ceović), Ovogodišnja rika jelena u Papuku (L. E.), Z a m k a r i (R^ Franić), te Badnjak 1939. na Bi e lom Drin u (satnik R.). 124 |