DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 29 <-- 29 --> PDF |
znači upravo bacanje u peć velike količine tih dragocienosti. Treba znati da se već kod samog sagorievan.i a drveta u kućnim i kuhinjskim pećima iskorišćava efektivno vrlo mali dio toplinske snage drveta. Najveći dio te topline izlazi kroz dimnjake u zrak neiskorišćen. Još više te topline izlazi u zrak neiskorišćene na otvorenim seljačkim ognjištima, kojih ima u nas još veoma mnogo. K tome treba dodati da se kod sagorievanja drveta preko polovice toplinske snage troši na isparivanje vode u drvetu, a još i više ako je to drvo sirovo. Na žalost kod nas se osobito na selima još uviek troši za goriva vrlo mnogo skroz sirovog i mokrog drveta. S druge strane veoma mnogo se troši drveta za gradju seljačkih kuća i gospodarskih zgrada na starinski način kad je još drva bilo u izobilju i kad se još drvo nije ovako mnogostrano prerađivalo u razne korisne svrhe, nego uglavnom samo za gorivo i građevne svrhe. Još uviek se kod nas troši mnogo drveta za pokrivanje krovova kuća daščicama, umjesto da se kuće pokrivaju criepom. Još uvijek se mnogo upotrebljava drvo i za zidove umjesto cigle. Sve je to veliko rasipavanje drveta u danima kad je za drvom velika potražnja u cielom svietu. . Imajuć sve ovo u vidu ministarstvo šumarstva i rudarstva nastojat će da se u cieloj zernlji uvede štednja drveta, razborita upotreba i pravedna razdioba. U ovu svrhu bit će potrebno u suradnji sa ostalini nekojim ministarstvima poduzeti sliedeće mjere: 1. U gradovima uvesti postepeno i na shodan način upotrebu ugljena umjesto drveta i to , kako u tvorničkim i obrtničkim pogonima tako i u privatnim kućanstvima. Upotrebu drveta stegnuti samo na potrebu za podpaljivanje. 2. Na selima uvoditi. upotrebu štednjaka i peći, umjesto otvorenih ognjišta, pa i tu gdjegod je moguće zamieniti upotrebu drveta sa ugljenom. U tu svrhu omogućiti selima jeftinu dobavu dobrih peći i štednjaka a isto tako i suhog ugljena. 3. U gradjevinarstvu stegnuti upotrebu drveta na najmanji opseg neophodne potrebe, a umjesto drveta uvoditi criep, ciglu, armirani beton i t. d. 4. Podizanjem drvnih , stovarišta omogućiti dobavu suhih drva za gorivo, -a na podesan način zabraniti obćenito i svuda upotrebu sirovih drva za gorivo. Ovim mjerama će se prištediti velike količine drveta u domaćoj potrošnji, koje će onda biti slobodne za izvoz. Istodobno će se te prišteđene količine drveta upotriebiti u vriednije svrhe kao tehničko drvo za koje se postizavaju bolje ciene. Sve će to u velikoj mjeri poboljšati aktivu naše izvozne trgovine, a istodobno biti od velike koristi i za naše unutarnje obće narodno gospodarstvo, jer će se time ujedno pojačat proizvodnja i upotreba domaćeg ugljena, koji inače leži neiskorišćen, a u vezi s tim povećat će se i zaposlenje radnika.« Iskorišćavanje luma i trgovina drvetom . Nakon prikaza drveta kao sirovine suvremenog veleobrta, gospodin ministar istaknuo je naročitu ulogu drveta, za Hrvatsk u ovim riječima: »Iz ove tako važne i mnogostrane primjene drveta u ratne veleobrtne svrhe vidi se kako je drvo jedna od najdragocjenijih sirovina naše pomlađene države i da ono baš u današnje vrieme dobiva osobito značenje u našoj vanjskoj trgovini. To je značenje s jedne strane i političko, jer je od velike važnosti da naše velike prijateljske narode — njemački i talijanski podupremo u zajedničkoj borbi protiv neprijatelja davanjem ove tako važne sirovine za vođenje rata. S druge strane značenje našega drveta je veliko obzirom na to da nam ono omogućuje izmjenu dobara sa susjednim i prijateljskim državama. Od kolike je to važnosti za nas u današnja vremena da imamo drvo koje naši susjedi trebaju lahko si je zamisliti kad znamo, da se danas vanjska trgovina može vršiti samo putem izmjene dobara i kad znamo koliko su nam potrebne mnoge druge sirovine kojih nemamo, kao razni strojevi za ratarstvo i priradnU obnovu a isto tako i hrana i mnoge druge preko potrebne stvari.« Kako iz istaknute važnosti šuma za Nezavisnu Državu Hrvatsku, tako i iz današnjeg stanja tih šuma slijedi politika iskorišćavanja hrvatskih šuma, kojoj je g. ministar Ing. Frković zacrtao ovaj put: »U granicama te prihodne sposobnosti i proizvodne mogućnosti naših šuma namirivat će se i unutrašnja potreba drveta i ustanovljivati godišnji viškovi za izvoz iz zemlje. U Hrvatskoj Državi ne će se količina drveta, koja će se godišnje sjeći u šumama, ravnati prema kapacitetu, broju pilana i njihovim potrebama nego će se postupati obratno: Broj pilana i njihov kapacitet ravnat će se prema količini drveta, koja se u šumama može godišnje potrajno proizvoditi. U težnji da se naše šumsko gospodarstvo sačuva od devestacija i od prevelikih sječa, a da se prema prihodnoj sx>osobnosti šuma usklade i priradne potrebe našeg narodnog gospodarstva na oprezan način će se smanjiti broj pilana. Time će se od naših šuma odkloniti jedn^ velika opasnost i zlo koje je upropašćavalo naše šume kroz minulih 20 godina. « O uređenju prerade drveta i tržišta drvom u ovom svom izvješću Hrvatskom državnom saboru g. ministar je rekao: »Visoki sabore! U dosadašnjim takozvanim liberalističkim sustavima vladanja bila je šum ska proizvodnja ograničena raznim stegama šumsko-gospodarske i redarstvene prirode, a ostale grane šumsko priradne djelatnosti, tr govina, prerada drveta i t. d. bile su podpuno slobodne. One su se razvijale slobodno u okviru ponude i potražnje na tržištu. Posjednik šume, proizvađač bio je podpuno izručen na rnilost i nemilost kupaca, pa je za svoje proizvode do bivao sad visoke a sad tako niske ciene da je često i sama mogućnost daljnje proizvodnje u šumama dolazila u pitanje. Kapital se nije smatrao sredstvohi za postignuće stanovitog narodno gospodarskog cilja, već je bio sam sebi svrha i držao je pred očima samo svoje posebničke ciljeve. Kraj takovog stanja, podu zeća jača glavnicama vladala su tržištem. Kod vanjske trgovine nije se vodila briga o doma ćim potrebama, tako da su često i same važne državne nabavke dolazile u pitanje ili su dr žavni proračuni bili preobterećivani nepotre 123 |