DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
3. PoŠumljavanje Krša »U prvoj godini Nezavisne Države Hrvatske pošumljavanja su se izvađala u onim kotarima, u kojima nisu smetale ratne prilike, a ti su: Crikvenica, Novi Vinodol, Senj, Gospić, Banja Luka, Knin, Drniš, Sinj, Imotski, Omiš, Makarska, Metković, Mostar, Ljubuški, Supetar i Dubrovnik. Pošumljeno je oko 170 ha golog Krša, a osim toga popunjeno je oko 110 ha kultura iz prijašnjih godina, čije pošumljavanje nije svojedobno potpuno uspjelo radi nepovoljna tla i sunčane žege. Na ovim površinama zasađeno je oko 850.000 kom. raznih vrsta biljaka od listaća i četinjača, te zasijano 2400 kg sjemena većinom od listača, koje najbolje uspievaju u dotičnom kraju. Sjeme je sakupljano u vlastitoj režiji i u kraju, gdje se je vršila sjetva. Biljke su uzgojene u vlastitim šumskim rasadnicima. Radi proizvodnje sadnica za pošumljavanje u slijedećim godinama zasijano je u šumskim rasadnicima 1150 kg raznih vrsta sjemena. Osim radnja oko pošumljavanja i u šumskim rasadnicima izvađane su još i mnoge druge šumske kulturne radnje, koje su u vezi s pošumljavanjem Krša. Među tim radnjama najvažniji su ovi: Čišćenja i prorede u starim odraslim kulturama na površini od 70 ha; izvedba suhozida oko novih kultura u duljini od 3800 m; izgradnja turističkih i gospodarskih puteva i staza u teško prohodnim kraškim predjelima u duljini od 3400 m; resurekciona sječa na površini od 50 ha u šikarama, koje je uništila stoka neprestanim brstenjem mladih izbojaka; uništavanje gusjenica u borovim kulturama na površini od 60 ha. U vezi s pošum- Ijivanjem Krša vršeno je parkiranje u okolici primorskih kupališnih mjesta Senja i Jablanca. U dalmatinskim kotarevima radilo se je i na izdvajanju krša i goljeti radi pošumljivanja odnosno privođenja boljoj vrsti kulture. U odraslim kulturama i branjevinama, kojima više ne smeta paša blaga, a imaju ravnijih položaja i čistina, izvađala se je melioracija pašnjaka. Da se pošumljavanje krša može s uspjehom provoditi potrebno je među ostalim faktorima i u narodu probuditi svijest i uvjeriti ga, koje sve koristi daje šuma. Ovaj je rad vršen putem promičbe među djecom pučkih škola. Održavani su »dječji dani« pošumljivanja u proljetnoj i jesenskoj radnoj sezoni. Djeca su pod nadzorom učitelja i šumarskih stručnjaka sadila biljke raznog šumskog drveća i voća, praktički ih se je uputilo u taj rad, a osim toga održavano je i nekoliko kraćih predavanja o važnosti šuma u narodnom i gospodarslćom životu, o zaštiti i čuvanju šuma, o uzgoju šuma i t. d.« 4. Uređivanje bujica >Kako su bujice živa sila, koja stalno djeluje, to je ministarstvo smjesta pristupilo radu u onim bujicama gdje je djelovanje bujica naročito snažno. Tako su vršeni poslovi u kotaru Ivanec u bujici »Bistrici«, kotaru Samobor u bujicama »Lipovačka i Rudarska gradna«. Po-^ tonje se uređuju savezno na sredidbi Lipovačke gradne kroz prigorsku nizinu. Zatim u kotaru Požega u bujicama »Pjeskulje«, »Vučjak«, »Inošinec «, te »Dobrašin potok«. Svi ti radovi provode se radi spriječavanja štetnog djelovanja bujice na prometne veze. Kod uređenja bujice Inošinec provedeni su zajedno s uređenjem bujice i izvjesni asanacioni radovi kroz mjesto Mala Velika. U kotaru Crikvenica izvođeni su radovi na uređenju bujica »Slani Potok«, »Dubravčina « i »Kučina«, kojima se osiguravaju naselja Grižane i Kamenjak te cesta Grižane— Bribir. U kotaru Gospić izvedeni su radovi na uređenju bujice »Rakovac potok« kao predradnja poboljšbi trnovačkih bara. U kotaru Tešanj uređivana je bujica »Slanac potok«. Jednako tako vršeni su radovi u kotaru Gračanica u bujici »Mahala potok« te u´kotaru Dvor na Uni u bujici »Vukorepov potok«. Radovi se vrše radi osiguranja naselja od djelovanja bujica. U kotaru zeničkom izvođeni su radovi u »Orahovačkoj rijeci« u kotaru čajničkom u bujici »Slanski potok« a u kotaru sarajevskom u bujica »Mošćanici« te bujici »Bistrik«. Tim radovima osiguravaju se željezničke veze te naselja. Kod tih radova izvedeno je 71 pregrada, 250 m kinete, 275 m pletera, 1000 m puteva zatim raznih drugih naprava kao drvene pregrade, suhozidi, odvodni jarci, prelazi, propusti, mostovi, razni popravci i t. d. Izvedeno je svega 3440 m-´* kamenog zida, 316 m-´ betonskog zida, te 8500 m" iskopa. Osim toga izrađivani su projekti koji će služiti kao osnov za daljnje radove. Napomenuti je osnovu za uređenje popuzina kod Sv. Lenarda kotar Samobor, zatim osnove za uređenje bujica Breganice u istom kotaru, bujice »Dobrašin potok« u kotaru Požega, te osnove za uređenje »Suvaje« u kotaru Imotskom, »Vedrine« u kotaru sinjskom, »Grljevac« u kotaru omiškom, »Buljeg predjela « u kotaru mostarskom kao i niz ostalih za razne djelove države. Izradom tih projekata izvršene su predradnje za poslove u visini od 10,000.000 Kuna. Savezno na te radove proučava se pitanje seljačkog života u planinskim krajevima, time, da se utvrde svi čimbenici, koji su od važnosti po mjere, koje se namjeravaju poduzeti radi unapređenja planinskog načina gospodarenja, a u vezi su s radovima uređenja bujica.« Opskrba pučanstva ogrjevom »Nakon donošenja zakonske odredbe o ukidanju imovnih obćina ukazala se potreba da se obćenito uredi jednom posebnom zakonskom odredbom pitanje obskrbe pučanstva naročito seljaka potrebnim građevnim i gorivim drvetom. Ta zakonska odredba nalazi se u izradbi, pa će se doskora donijeti. Time će vlada Nezavisne Države Hrvatske djelom pokazati, da su joj u prvom redu na brizi potrebe širokih slojeva naroda; a ne pojedinaca trgovaca drvom. Tom zakonskom odredbom bit će obuhvaćeno i riješeno istodobno i pitanje meremata, t. j . servituta u šumama Bosne na najpravedniji način, a na korist i narodu i šuma. Sasvim naravno da će se osim državnih šuma u ovo snabdjevanje pučanstva drvetom morati povući i ostali šumoposjednici: zemljišne zajednice, šumski veleposjedi i t. d. do granica prihodne sposobnosti njihovih šuma. Visoki državni sabore! Kad je rieč o obskrbi pučanstva ogrievnim drvetom onda moram ovdje naglasiti da se obćenito kod nas troši ogrievnog i gradjevnog drveta daleko više nego bi trebalo. Kad se sjetimo onoga što sam uvodno spomenuo kako se iz drveta dobivaju kemičkom i mehaničkom preradom veoma dragocjeni i neophodno potrebni proizvodi, onda trošenje drveta kod nas 122 |