DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PREGLED NASE ŠUMSKO GOSPODARSTVO U HRVATSKOM DR2AVN0M SABORU 25. veljače 1942. godine izvijestio je Hrvatski državni sabor o hrvatskim, šumama, hrvatskom šumskom i drvnom gospodarstvu te hrvatskom rudarstvu ministar šumarstva i rudarstva g. Ing. Ivica Frković. U svom je izvješću gospodin ministar,- između ostalog, dao kratak brojidbeni pregled hrvatskih šuma, prikazao izvršene radove u šumarstvu za minulo vrijenne prve godine Nezavisne Države Hrvatske, iznio program rada na obskrbi pučanstva ogrjevom, te zacrtao puteve iskorišćavanja naših šuma i trgovine drvetom kako slijedi: Brojidba hrvatskih šuma >P 0 V r š i na šumskog zemljišta u Nezavisnoj Državi Hrvastkoj iznosi 4,068.700 ha. To čini 40´´/o od cjelokupne površine države, koja iznosi 10,219.600 ha. Pod šumskim zemljištem razumijevamo ne samo šumskim Stablima obrasle površine zemljišta nego i takove koje su bile prije obraštene pa poslije posječene i ostale još nepošumljene. Isto tako i one, koje nisu za nikakovu drugu vrstu težatbe upotrebljive nego samo za šumsku, pa čekaju na pošumljenje. Takovih neobraštenih površina šumskog zemljišta imamo 385.780 ha. Ako ove površine odbijemo od ukupne površine šumskog zemljišta onda dobijemo obraštenu površinu koja iznosi 3,682.920 ha. Od ove obraštene površine odpada na šikar e 553.720 ha. Ako i ove šikare izbacimo iz pojma šume, — a to možemo jer ne služe proizvodnji drveta nego lišća za hranu stoki — pa ako i njih odbijemo dobivamo površinu od 3,129.200 ha o b r a š t enog zemljišta koje je doista pod šumom. Uzmemo li u račun broj stanovnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj po podacima brojidbe kojima raspolaže Glavni ustaški stan sa danom 31. prosinca 1941. koji broj iznosi 6,674.736 to otpada na jednog stanovnik a 0.47 ha dakle nešto manje od pol hektara šumom obraštenog zemljišta. Od šumskog zemljišta prema stanju 10. travnja 1941. odpada na šume: 1. državne 2,147.009 ha 2. imovnih općina 460.924 „ 3. gradske, općinske, seoske 161.646 „ 4. zemljišne i agrarne zajednice 296.772 „ 5. crkvene i vjerske 48.993 „ 6: zakladne 619 „ 7. dioničkih društava 34.820 „ 8. banaka i štedionica 2.289 „ 9. šumskih zadruga 3.158 „ 10. ostalih ustanova i pri vatnih lica 912.464 „ Svega: 4,068.700 ha Sto se tiče količine drvne mase, koja se nalazi na ovim šumskim površinama moram na žialost izvijestiti visoki sabor, da je preko hrvatskih šuma tokom minulih 23 godina prohujao jedan vjetar pohare, — sječa — kojom je uništena sva ona stara pričuvna zaliha drveta, koju su nam ostavili kao svoju prište´dnju kroz dugi niz godina naši očevi i djedovi. U mnogim krajevima posječeno je mnogo drveta na račun budućih godišnjih prihoda. Zbog toga osjeća se u tim krajevima velika oskudica na drvetu.« Izvršeni radovi 1, Uređivanje šuma Ministarstvo šumarstva i rudarstva preuzimajući šumarsku službu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj postavilo je sebi za najvažniju zadaću i prvu dužnost inventarizaciju svih šuma u državi. U svrhu inventarizacije šuma šumsko ureciajni i procjenbeni poslovi već su započeli i rade se u državnim šumama za površine od 320.000 ha, a u privatnim šumama za povr.šin« od 64.000 ha. U državnim šumama gotuvi su za površinu od 340.647 ha. 2. Iskorišćavanje državnih šuma u režiji »Za godinu 1941.—42. predviđeno je da će se u vlastitoj režiji izraditi u državnim šumama : 1. trupaca hrasta, bukve, jasena, jele, smreke i ostale vrsti drva 548.230 m^. 2. željezničkih pragova 132.570 kom. 3. rudokopnog drva 28.400 m^ 4. dužice hrastove 40.000 akova. 5. ogrievnog drva 1,023.590 pr. m., 6. celuloznog drva 86.450 pr. m., 1. hrastovog i kestenovog taninskog drva 97.270 pr. m., 8. bukovog i hrastovog drvenog ugljena 150 vagona. Ukupni troškovi za ovu proizvodnju predviđeni su u iznosu od 287,800.000 Kuna, od čega odpada na šumsku pristojbu koja se plaća za drvo na panju 40 milijuna Kuna, a ostalo su proizvodni troškovi. Režijskom iskorišćivanju nuzgrednih šumskih užitaka u drž. šumama posvećuje se također velika pažnja. Tu spada u prvom redu veliko režijsko iskorišćivanje poznatog po dobroj kakvoći kamena granita u Jablanici kotar Konjic u Hercegovini. Godišnja proizvodnja toga kamena iznosila je oko 3,000.000 komada granitnih kocaka za ceste. Nabavnom modernih naprava i strojeva osposobljen je taj kamenolom za veću proizvodnju, pa će biti sada proizvedeno oko 5 mil. komada tih kocka. Kamenolom u Brusnici kod Bos. Broda, proizvodi godišnje oko 15.000 kub. m kamena tučenca i lomljenaka, a kamenolom u Vlahnici kod Bos. Kobaša proizvodi kamen lomljenak za obaloutvrde. Od nuzgrednih šumskih užitaka veoma je važna smola i njezine prerađevine, osobito u današnje ratno doba, kad se ovi proizvodi ne mogu uvoziti, a veoma su potrebni u ratne svrhe. Zbog toga se je u ministarstvu ispitala mogućnost proizvodnje smole, pa se je došlo do zaključka, da bi se u nekojim borovim šumama u Bosni moglo na proljeće početi s vađenjem smole. Isto tako se radi na tome, da se pristupi izradbi smrekove kore za stavljanje kože u vlastitoj režiji.« 121 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
3. PoŠumljavanje Krša »U prvoj godini Nezavisne Države Hrvatske pošumljavanja su se izvađala u onim kotarima, u kojima nisu smetale ratne prilike, a ti su: Crikvenica, Novi Vinodol, Senj, Gospić, Banja Luka, Knin, Drniš, Sinj, Imotski, Omiš, Makarska, Metković, Mostar, Ljubuški, Supetar i Dubrovnik. Pošumljeno je oko 170 ha golog Krša, a osim toga popunjeno je oko 110 ha kultura iz prijašnjih godina, čije pošumljavanje nije svojedobno potpuno uspjelo radi nepovoljna tla i sunčane žege. Na ovim površinama zasađeno je oko 850.000 kom. raznih vrsta biljaka od listaća i četinjača, te zasijano 2400 kg sjemena većinom od listača, koje najbolje uspievaju u dotičnom kraju. Sjeme je sakupljano u vlastitoj režiji i u kraju, gdje se je vršila sjetva. Biljke su uzgojene u vlastitim šumskim rasadnicima. Radi proizvodnje sadnica za pošumljavanje u slijedećim godinama zasijano je u šumskim rasadnicima 1150 kg raznih vrsta sjemena. Osim radnja oko pošumljavanja i u šumskim rasadnicima izvađane su još i mnoge druge šumske kulturne radnje, koje su u vezi s pošumljavanjem Krša. Među tim radnjama najvažniji su ovi: Čišćenja i prorede u starim odraslim kulturama na površini od 70 ha; izvedba suhozida oko novih kultura u duljini od 3800 m; izgradnja turističkih i gospodarskih puteva i staza u teško prohodnim kraškim predjelima u duljini od 3400 m; resurekciona sječa na površini od 50 ha u šikarama, koje je uništila stoka neprestanim brstenjem mladih izbojaka; uništavanje gusjenica u borovim kulturama na površini od 60 ha. U vezi s pošum- Ijivanjem Krša vršeno je parkiranje u okolici primorskih kupališnih mjesta Senja i Jablanca. U dalmatinskim kotarevima radilo se je i na izdvajanju krša i goljeti radi pošumljivanja odnosno privođenja boljoj vrsti kulture. U odraslim kulturama i branjevinama, kojima više ne smeta paša blaga, a imaju ravnijih položaja i čistina, izvađala se je melioracija pašnjaka. Da se pošumljavanje krša može s uspjehom provoditi potrebno je među ostalim faktorima i u narodu probuditi svijest i uvjeriti ga, koje sve koristi daje šuma. Ovaj je rad vršen putem promičbe među djecom pučkih škola. Održavani su »dječji dani« pošumljivanja u proljetnoj i jesenskoj radnoj sezoni. Djeca su pod nadzorom učitelja i šumarskih stručnjaka sadila biljke raznog šumskog drveća i voća, praktički ih se je uputilo u taj rad, a osim toga održavano je i nekoliko kraćih predavanja o važnosti šuma u narodnom i gospodarslćom životu, o zaštiti i čuvanju šuma, o uzgoju šuma i t. d.« 4. Uređivanje bujica >Kako su bujice živa sila, koja stalno djeluje, to je ministarstvo smjesta pristupilo radu u onim bujicama gdje je djelovanje bujica naročito snažno. Tako su vršeni poslovi u kotaru Ivanec u bujici »Bistrici«, kotaru Samobor u bujicama »Lipovačka i Rudarska gradna«. Po-^ tonje se uređuju savezno na sredidbi Lipovačke gradne kroz prigorsku nizinu. Zatim u kotaru Požega u bujicama »Pjeskulje«, »Vučjak«, »Inošinec «, te »Dobrašin potok«. Svi ti radovi provode se radi spriječavanja štetnog djelovanja bujice na prometne veze. Kod uređenja bujice Inošinec provedeni su zajedno s uređenjem bujice i izvjesni asanacioni radovi kroz mjesto Mala Velika. U kotaru Crikvenica izvođeni su radovi na uređenju bujica »Slani Potok«, »Dubravčina « i »Kučina«, kojima se osiguravaju naselja Grižane i Kamenjak te cesta Grižane— Bribir. U kotaru Gospić izvedeni su radovi na uređenju bujice »Rakovac potok« kao predradnja poboljšbi trnovačkih bara. U kotaru Tešanj uređivana je bujica »Slanac potok«. Jednako tako vršeni su radovi u kotaru Gračanica u bujici »Mahala potok« te u´kotaru Dvor na Uni u bujici »Vukorepov potok«. Radovi se vrše radi osiguranja naselja od djelovanja bujica. U kotaru zeničkom izvođeni su radovi u »Orahovačkoj rijeci« u kotaru čajničkom u bujici »Slanski potok« a u kotaru sarajevskom u bujica »Mošćanici« te bujici »Bistrik«. Tim radovima osiguravaju se željezničke veze te naselja. Kod tih radova izvedeno je 71 pregrada, 250 m kinete, 275 m pletera, 1000 m puteva zatim raznih drugih naprava kao drvene pregrade, suhozidi, odvodni jarci, prelazi, propusti, mostovi, razni popravci i t. d. Izvedeno je svega 3440 m-´* kamenog zida, 316 m-´ betonskog zida, te 8500 m" iskopa. Osim toga izrađivani su projekti koji će služiti kao osnov za daljnje radove. Napomenuti je osnovu za uređenje popuzina kod Sv. Lenarda kotar Samobor, zatim osnove za uređenje bujica Breganice u istom kotaru, bujice »Dobrašin potok« u kotaru Požega, te osnove za uređenje »Suvaje« u kotaru Imotskom, »Vedrine« u kotaru sinjskom, »Grljevac« u kotaru omiškom, »Buljeg predjela « u kotaru mostarskom kao i niz ostalih za razne djelove države. Izradom tih projekata izvršene su predradnje za poslove u visini od 10,000.000 Kuna. Savezno na te radove proučava se pitanje seljačkog života u planinskim krajevima, time, da se utvrde svi čimbenici, koji su od važnosti po mjere, koje se namjeravaju poduzeti radi unapređenja planinskog načina gospodarenja, a u vezi su s radovima uređenja bujica.« Opskrba pučanstva ogrjevom »Nakon donošenja zakonske odredbe o ukidanju imovnih obćina ukazala se potreba da se obćenito uredi jednom posebnom zakonskom odredbom pitanje obskrbe pučanstva naročito seljaka potrebnim građevnim i gorivim drvetom. Ta zakonska odredba nalazi se u izradbi, pa će se doskora donijeti. Time će vlada Nezavisne Države Hrvatske djelom pokazati, da su joj u prvom redu na brizi potrebe širokih slojeva naroda; a ne pojedinaca trgovaca drvom. Tom zakonskom odredbom bit će obuhvaćeno i riješeno istodobno i pitanje meremata, t. j . servituta u šumama Bosne na najpravedniji način, a na korist i narodu i šuma. Sasvim naravno da će se osim državnih šuma u ovo snabdjevanje pučanstva drvetom morati povući i ostali šumoposjednici: zemljišne zajednice, šumski veleposjedi i t. d. do granica prihodne sposobnosti njihovih šuma. Visoki državni sabore! Kad je rieč o obskrbi pučanstva ogrievnim drvetom onda moram ovdje naglasiti da se obćenito kod nas troši ogrievnog i gradjevnog drveta daleko više nego bi trebalo. Kad se sjetimo onoga što sam uvodno spomenuo kako se iz drveta dobivaju kemičkom i mehaničkom preradom veoma dragocjeni i neophodno potrebni proizvodi, onda trošenje drveta kod nas 122 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 29 <-- 29 --> PDF |
znači upravo bacanje u peć velike količine tih dragocienosti. Treba znati da se već kod samog sagorievan.i a drveta u kućnim i kuhinjskim pećima iskorišćava efektivno vrlo mali dio toplinske snage drveta. Najveći dio te topline izlazi kroz dimnjake u zrak neiskorišćen. Još više te topline izlazi u zrak neiskorišćene na otvorenim seljačkim ognjištima, kojih ima u nas još veoma mnogo. K tome treba dodati da se kod sagorievanja drveta preko polovice toplinske snage troši na isparivanje vode u drvetu, a još i više ako je to drvo sirovo. Na žalost kod nas se osobito na selima još uviek troši za goriva vrlo mnogo skroz sirovog i mokrog drveta. S druge strane veoma mnogo se troši drveta za gradju seljačkih kuća i gospodarskih zgrada na starinski način kad je još drva bilo u izobilju i kad se još drvo nije ovako mnogostrano prerađivalo u razne korisne svrhe, nego uglavnom samo za gorivo i građevne svrhe. Još uviek se kod nas troši mnogo drveta za pokrivanje krovova kuća daščicama, umjesto da se kuće pokrivaju criepom. Još uvijek se mnogo upotrebljava drvo i za zidove umjesto cigle. Sve je to veliko rasipavanje drveta u danima kad je za drvom velika potražnja u cielom svietu. . Imajuć sve ovo u vidu ministarstvo šumarstva i rudarstva nastojat će da se u cieloj zernlji uvede štednja drveta, razborita upotreba i pravedna razdioba. U ovu svrhu bit će potrebno u suradnji sa ostalini nekojim ministarstvima poduzeti sliedeće mjere: 1. U gradovima uvesti postepeno i na shodan način upotrebu ugljena umjesto drveta i to , kako u tvorničkim i obrtničkim pogonima tako i u privatnim kućanstvima. Upotrebu drveta stegnuti samo na potrebu za podpaljivanje. 2. Na selima uvoditi. upotrebu štednjaka i peći, umjesto otvorenih ognjišta, pa i tu gdjegod je moguće zamieniti upotrebu drveta sa ugljenom. U tu svrhu omogućiti selima jeftinu dobavu dobrih peći i štednjaka a isto tako i suhog ugljena. 3. U gradjevinarstvu stegnuti upotrebu drveta na najmanji opseg neophodne potrebe, a umjesto drveta uvoditi criep, ciglu, armirani beton i t. d. 4. Podizanjem drvnih , stovarišta omogućiti dobavu suhih drva za gorivo, -a na podesan način zabraniti obćenito i svuda upotrebu sirovih drva za gorivo. Ovim mjerama će se prištediti velike količine drveta u domaćoj potrošnji, koje će onda biti slobodne za izvoz. Istodobno će se te prišteđene količine drveta upotriebiti u vriednije svrhe kao tehničko drvo za koje se postizavaju bolje ciene. Sve će to u velikoj mjeri poboljšati aktivu naše izvozne trgovine, a istodobno biti od velike koristi i za naše unutarnje obće narodno gospodarstvo, jer će se time ujedno pojačat proizvodnja i upotreba domaćeg ugljena, koji inače leži neiskorišćen, a u vezi s tim povećat će se i zaposlenje radnika.« Iskorišćavanje luma i trgovina drvetom . Nakon prikaza drveta kao sirovine suvremenog veleobrta, gospodin ministar istaknuo je naročitu ulogu drveta, za Hrvatsk u ovim riječima: »Iz ove tako važne i mnogostrane primjene drveta u ratne veleobrtne svrhe vidi se kako je drvo jedna od najdragocjenijih sirovina naše pomlađene države i da ono baš u današnje vrieme dobiva osobito značenje u našoj vanjskoj trgovini. To je značenje s jedne strane i političko, jer je od velike važnosti da naše velike prijateljske narode — njemački i talijanski podupremo u zajedničkoj borbi protiv neprijatelja davanjem ove tako važne sirovine za vođenje rata. S druge strane značenje našega drveta je veliko obzirom na to da nam ono omogućuje izmjenu dobara sa susjednim i prijateljskim državama. Od kolike je to važnosti za nas u današnja vremena da imamo drvo koje naši susjedi trebaju lahko si je zamisliti kad znamo, da se danas vanjska trgovina može vršiti samo putem izmjene dobara i kad znamo koliko su nam potrebne mnoge druge sirovine kojih nemamo, kao razni strojevi za ratarstvo i priradnU obnovu a isto tako i hrana i mnoge druge preko potrebne stvari.« Kako iz istaknute važnosti šuma za Nezavisnu Državu Hrvatsku, tako i iz današnjeg stanja tih šuma slijedi politika iskorišćavanja hrvatskih šuma, kojoj je g. ministar Ing. Frković zacrtao ovaj put: »U granicama te prihodne sposobnosti i proizvodne mogućnosti naših šuma namirivat će se i unutrašnja potreba drveta i ustanovljivati godišnji viškovi za izvoz iz zemlje. U Hrvatskoj Državi ne će se količina drveta, koja će se godišnje sjeći u šumama, ravnati prema kapacitetu, broju pilana i njihovim potrebama nego će se postupati obratno: Broj pilana i njihov kapacitet ravnat će se prema količini drveta, koja se u šumama može godišnje potrajno proizvoditi. U težnji da se naše šumsko gospodarstvo sačuva od devestacija i od prevelikih sječa, a da se prema prihodnoj sx>osobnosti šuma usklade i priradne potrebe našeg narodnog gospodarstva na oprezan način će se smanjiti broj pilana. Time će se od naših šuma odkloniti jedn^ velika opasnost i zlo koje je upropašćavalo naše šume kroz minulih 20 godina. « O uređenju prerade drveta i tržišta drvom u ovom svom izvješću Hrvatskom državnom saboru g. ministar je rekao: »Visoki sabore! U dosadašnjim takozvanim liberalističkim sustavima vladanja bila je šum ska proizvodnja ograničena raznim stegama šumsko-gospodarske i redarstvene prirode, a ostale grane šumsko priradne djelatnosti, tr govina, prerada drveta i t. d. bile su podpuno slobodne. One su se razvijale slobodno u okviru ponude i potražnje na tržištu. Posjednik šume, proizvađač bio je podpuno izručen na rnilost i nemilost kupaca, pa je za svoje proizvode do bivao sad visoke a sad tako niske ciene da je često i sama mogućnost daljnje proizvodnje u šumama dolazila u pitanje. Kapital se nije smatrao sredstvohi za postignuće stanovitog narodno gospodarskog cilja, već je bio sam sebi svrha i držao je pred očima samo svoje posebničke ciljeve. Kraj takovog stanja, podu zeća jača glavnicama vladala su tržištem. Kod vanjske trgovine nije se vodila briga o doma ćim potrebama, tako da su često i same važne državne nabavke dolazile u pitanje ili su dr žavni proračuni bili preobterećivani nepotre 123 |