DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PREGLED NASE ŠUMSKO GOSPODARSTVO U HRVATSKOM DR2AVN0M SABORU 25. veljače 1942. godine izvijestio je Hrvatski državni sabor o hrvatskim, šumama, hrvatskom šumskom i drvnom gospodarstvu te hrvatskom rudarstvu ministar šumarstva i rudarstva g. Ing. Ivica Frković. U svom je izvješću gospodin ministar,- između ostalog, dao kratak brojidbeni pregled hrvatskih šuma, prikazao izvršene radove u šumarstvu za minulo vrijenne prve godine Nezavisne Države Hrvatske, iznio program rada na obskrbi pučanstva ogrjevom, te zacrtao puteve iskorišćavanja naših šuma i trgovine drvetom kako slijedi: Brojidba hrvatskih šuma >P 0 V r š i na šumskog zemljišta u Nezavisnoj Državi Hrvastkoj iznosi 4,068.700 ha. To čini 40´´/o od cjelokupne površine države, koja iznosi 10,219.600 ha. Pod šumskim zemljištem razumijevamo ne samo šumskim Stablima obrasle površine zemljišta nego i takove koje su bile prije obraštene pa poslije posječene i ostale još nepošumljene. Isto tako i one, koje nisu za nikakovu drugu vrstu težatbe upotrebljive nego samo za šumsku, pa čekaju na pošumljenje. Takovih neobraštenih površina šumskog zemljišta imamo 385.780 ha. Ako ove površine odbijemo od ukupne površine šumskog zemljišta onda dobijemo obraštenu površinu koja iznosi 3,682.920 ha. Od ove obraštene površine odpada na šikar e 553.720 ha. Ako i ove šikare izbacimo iz pojma šume, — a to možemo jer ne služe proizvodnji drveta nego lišća za hranu stoki — pa ako i njih odbijemo dobivamo površinu od 3,129.200 ha o b r a š t enog zemljišta koje je doista pod šumom. Uzmemo li u račun broj stanovnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj po podacima brojidbe kojima raspolaže Glavni ustaški stan sa danom 31. prosinca 1941. koji broj iznosi 6,674.736 to otpada na jednog stanovnik a 0.47 ha dakle nešto manje od pol hektara šumom obraštenog zemljišta. Od šumskog zemljišta prema stanju 10. travnja 1941. odpada na šume: 1. državne 2,147.009 ha 2. imovnih općina 460.924 „ 3. gradske, općinske, seoske 161.646 „ 4. zemljišne i agrarne zajednice 296.772 „ 5. crkvene i vjerske 48.993 „ 6: zakladne 619 „ 7. dioničkih društava 34.820 „ 8. banaka i štedionica 2.289 „ 9. šumskih zadruga 3.158 „ 10. ostalih ustanova i pri vatnih lica 912.464 „ Svega: 4,068.700 ha Sto se tiče količine drvne mase, koja se nalazi na ovim šumskim površinama moram na žialost izvijestiti visoki sabor, da je preko hrvatskih šuma tokom minulih 23 godina prohujao jedan vjetar pohare, — sječa — kojom je uništena sva ona stara pričuvna zaliha drveta, koju su nam ostavili kao svoju prište´dnju kroz dugi niz godina naši očevi i djedovi. U mnogim krajevima posječeno je mnogo drveta na račun budućih godišnjih prihoda. Zbog toga osjeća se u tim krajevima velika oskudica na drvetu.« Izvršeni radovi 1, Uređivanje šuma Ministarstvo šumarstva i rudarstva preuzimajući šumarsku službu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj postavilo je sebi za najvažniju zadaću i prvu dužnost inventarizaciju svih šuma u državi. U svrhu inventarizacije šuma šumsko ureciajni i procjenbeni poslovi već su započeli i rade se u državnim šumama za površine od 320.000 ha, a u privatnim šumama za povr.šin« od 64.000 ha. U državnim šumama gotuvi su za površinu od 340.647 ha. 2. Iskorišćavanje državnih šuma u režiji »Za godinu 1941.—42. predviđeno je da će se u vlastitoj režiji izraditi u državnim šumama : 1. trupaca hrasta, bukve, jasena, jele, smreke i ostale vrsti drva 548.230 m^. 2. željezničkih pragova 132.570 kom. 3. rudokopnog drva 28.400 m^ 4. dužice hrastove 40.000 akova. 5. ogrievnog drva 1,023.590 pr. m., 6. celuloznog drva 86.450 pr. m., 1. hrastovog i kestenovog taninskog drva 97.270 pr. m., 8. bukovog i hrastovog drvenog ugljena 150 vagona. Ukupni troškovi za ovu proizvodnju predviđeni su u iznosu od 287,800.000 Kuna, od čega odpada na šumsku pristojbu koja se plaća za drvo na panju 40 milijuna Kuna, a ostalo su proizvodni troškovi. Režijskom iskorišćivanju nuzgrednih šumskih užitaka u drž. šumama posvećuje se također velika pažnja. Tu spada u prvom redu veliko režijsko iskorišćivanje poznatog po dobroj kakvoći kamena granita u Jablanici kotar Konjic u Hercegovini. Godišnja proizvodnja toga kamena iznosila je oko 3,000.000 komada granitnih kocaka za ceste. Nabavnom modernih naprava i strojeva osposobljen je taj kamenolom za veću proizvodnju, pa će biti sada proizvedeno oko 5 mil. komada tih kocka. Kamenolom u Brusnici kod Bos. Broda, proizvodi godišnje oko 15.000 kub. m kamena tučenca i lomljenaka, a kamenolom u Vlahnici kod Bos. Kobaša proizvodi kamen lomljenak za obaloutvrde. Od nuzgrednih šumskih užitaka veoma je važna smola i njezine prerađevine, osobito u današnje ratno doba, kad se ovi proizvodi ne mogu uvoziti, a veoma su potrebni u ratne svrhe. Zbog toga se je u ministarstvu ispitala mogućnost proizvodnje smole, pa se je došlo do zaključka, da bi se u nekojim borovim šumama u Bosni moglo na proljeće početi s vađenjem smole. Isto tako se radi na tome, da se pristupi izradbi smrekove kore za stavljanje kože u vlastitoj režiji.« 121 |