DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
osnivanjem šumskih zadruga. Udruženi vlasnici šuma mogu na veću površinu lakše postaviti zajedničkog čuvara, jer ga plaćaju svi udruženi šumoposjednici zajedno, slabo ili nikakvo čuvanje šuma djeluje vrlo loše na narod i u odgojnom pogledu, jer narod i nehotice stiče uvjerenje, da se u šumi može i smije krasti i da to uopće i nije nikakva krađa. U šumskom su gospodarstvu stručni savjeti veoma potrebni, jer je gospodare nje sa šumom razmjerno vrlo složeno. Mnogi se radovi kod racionalnog šumskog gospodarenja ne mogu ni zamisliti bez stručnjaka. Zato svi veći posebnički šumski posjedi imaju svoju stručnu upravu. No odakle stručnjak maloposjedniku, koji nije u stanju plaćati ni čuvara za svoju šumu? U zadruzi mogu i mali posjednici imati stručnjaka pa prema tome imaju i sve koristi, koje donosi stručna uprava. Među važnim problemima u našem šumarstvu dolazi na jedno od prvih mjesta problem pošumljavanja Krša i goleti. Oodredbama §§ 92. do 105´. Zakona o šumama predviđa se put za rješavanje ovoga problema. Međutim, uspjeha nema mnogo. Pokraj drugih, razloga — treba istaći komplikovani administrativni postupak, nedostatak potrebnih novčanih sredstava (»Fond za pošumljavanje « upotrebljavao se je često više za sve drugo, nego za stvarno pošumljavanje) neznatni broj praktičnih stručnjaka za pošumljavanje a onda i razne druge opravdane i neopravdane smetnje, zbog čega za prošlih dvadeset godina nije pošumljeno ni 10.000 hektara, a imamo ih, sigurno, oko 1 milijun hektara! Sve ogromne površine starih nepošumljenih čistina, paljevina. Krša i goleti, koje sigurno pokazuju kulturnu zaostalost, potrebno je ipak prije ili kasnije privesti kulturi. Država već preko 50 godina radi intenzivnije na tome, ali, kako vidimo, bez vidnog uspjeha, odnosno taj rad napreduje tako sporo, te se uspjeh jedva i primjećuje. Treba dakle tražiti druge puteve za rješenje ovoga problema. Sve radove oko pošumljavanja ovih golemih kompleksa možda bi bilo najuspješnije organizirati uz pomoć Države, putem šumskih zadruga, kojima bi takve površine trebalo predati u vlasništvo pod uslovom, da ih u određenom roku pošume. Ovo je, međutim, specijalni problem, koji ne spada samo u oblast šumsko-gospodarske politike, nego još više u oblast agrarne i opće socijalne politike. Sve do sada spomenute prednosti zadružnog šumskog gospodarenja odnose se skoro isključivo na male šumske posjede, jer se na velikim posjedima može racionalno gospodariti i bez udruživanja u zadruge. Postavljanje zajedničkog stručnog upravitelja, zajedničkog čuvara kao i zajednička izgradnja puteva može se, međutim, sa uspjehom primjenjivati i na veće posjede. Najvidniji uspjeh zadružnog šumskog gospodarenja može se, ipak, očekivati u oblasti šumske trgovine i industrije, gdje se koristima šumskog zadrugarstva mogu koristiti i veliki šumski posjedi bez obzira na kategoriju vlasništva. Ni u šumskom gospodarstvu nije važno samo to, da se postigne što veća kvantitativna i kvalitativna proizvodnja, nego je možda važnije, mogu U se šumski proizvodi dobro prodati. Kod šumskog zadrugarstva odlučuje i to: da li se šumski proizvodi mogu prodati bez mnogobrojnih posrednika. Poznato je, da mali šumo-posjedniei kod prodaje svojih proizvoda ne mogu izbjeći mnogobrojne posrednike, jer seljak prodaje svoju robu veoma često raznim seoskim prekupcima i spekulantima, koji rade samo sa sigurnim dobitkom i bez ikakvog rizika. Posrednika za prodaju šumskih proizvoda ima skoro svako kotarsko mjesto, a gdje ima više šuma, ima ih i više. Firme, kojima takvi posrednici prodaju drvo, odpremaju ga dalje ili potrošačima u gradovima ili, redovno u većim količinama, u inozemstvo. Kako je s ogrjevnim drvetom, tako je i s ostalim šumskim proizvodima. Svi posrednici od proizvađača-šumoposjednika pa do potrošača- građanina nastoje kod toga što više zaraditi. Seljak-šumoposjednik proda, primjerice, prekupcu ogrjevno drvo za 60 Kn pr. m., a ovaj ih dalje prodaje trgovcu u gradu za 70 Kn po pr. m. Nakon preslaganja i raznih drugih trgovačkih poslovnih manipulacija trgovac prodaje ta ista drva nekoj trećoj firmi po 90 Kn. Tu dolazi i opet do ponovnog preslaganja i.još vještije poslovne manipulacije — i drva odlaze konačno ili u inozemstvo ili u nezasijtne i mnogobrojne peći gradskih stanova i raz 118 |