DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Ing. STJEPAN KANOTl (Sarajevo): ´ " ´ -? j ´^ -: :


ZADRUŽNO ŠUMSKO GOSPODARSTVO ; ^


GEMEINSCHAFTLICHE F6RSTWIRTSCHAFT ^ L ;3


(Nastavak) . ,,,/..´


´ ;^-^´f´ -´ ´ ´^´´":´:X, PREDNOST ŠUMSKOG ZADRUGARSTVA´"; "´.IT^´´´" " ´´´".


Za promicanje šumskog gospodarstva predvidio je zakon o šumama osnivanja šumskih
zadruga.


Prema službenoj statistici od 1938. god. na području Nezavisne Države Hrvatske
-postoji svega pet šumskih zadruga sa šumskom površinom od 3.058 hektara.


Šumske zadruge ne osnivaju se svuda s istom svrhom. U bivšoj Sloveniji one su
nastale kao reakcija na djelovanje šumskog veleobrta, koji je kočio rad malim pilanama.
To su zapravo i bile pilanarske zadruge, kojima je svrha zajedničk o
dobavljanje sirovina (oblovine) kao i zajednička prodaja
prerađene pilanske robe.


Svrha šumskih zadruga može biti: zajednička stručna uprava i čuvanje šuma,
zajednička eksploatacija šuma, podizanje šumskih prometila (željeznica, puteva, točila
itd.) zajednička nabava biljaka i sjemena za pošumljavanje, zajedničko izvršavanje
radova oko pošumljavanja velikih šumskih površina kao i zajedničko šumsko
gospodarenje i promicanje šumskog gospodarstva uopće.


Kazali smo već prije, da je pokret za individualnom diobom zajedničkog šumskog
posjeda toliko jak, te je narod izgubio svaku vjeru u zajedničko dobro. Zato
narod s nepovjerenjem gleda i dosadašnje oblike komunalnog šumskog gospodarstva,
pa stoga ne će tako lako prihvatiti ni nove tipove zadružnog šumskog gospodarstva
sve dotle, dok se ne uvjeri i ne spozna koristi i prednosti, koje mu zadružno
šumsko gospodarstvo donosi. O toj temi trebalo bi našem narodu pisati i govoriti
što više i što jasnije.


Koristi i prednosti šumskog zadrugarstva možemo u
glavnom promatrati s gledišta š ums k o-gos p o d a r sk o g, š u msko-
trgovačkog, šumsk o-r edarstvenog i opće društvovhog.


Prednost i svrha zadružnog šumskog gospodarstva sastoji se u glavnom u tome,
da se zajedničkim gospodarenj em na više šumskihposjeda
uklone sve loše strane gospodarenja, koje su posljedica
gospodarenjanamalimpo sjedim a.


Osnivanje šumskih zadruga u svrhu zajedničkog gospodarenja dolazi u obzir
z´amale, seljačke šumske posjede, na kojima zbog premalene
površine nije moguće voditi racionalno šumsko gospodarstvo.


Koristi i prednosti šumskog zadrugarstva sa gledišta trgovine i veleobr
t a treba prosuđivati u tome, da li će šumske zadruge povećati proizvodnju tipično
trgovačkih šumskih proizvoda, koje inače mogu proizvoditi samo veleobrtna
šumska poduzeća, a onda da li će se putem šumskih zadruga stvoriti bolji uslovi za
prodaju šumskih proizvoda i napose — dali će se kod te prodaje ukloniti mnogobrojni
posrednici, koji vlasniku šume oduzimaju često veći dio dobiti.


Sa šumsk o-r edarstvenog i opće društvovnog gledišta
potrebno je utvrditi, da li će udruženi mali šumski posjedi lakše vršiti sve one zadatke,
koje u općem interesu imaju vršiti svojim posrednim ili neposrednim uplivom
na tlo, podneblje, klimu, gospodarstvene, zdravstvene, društvovne i druge korisne
javne interese.


Šumske zadruge, koje se osnivaju u cilju zajedničkog šumskog gospodarenj
a odnose se u glavnom samo na male seljačke šumske posjede, pa
se prema tome takve zadruge mogu smatrati isključivo seljačkim zadrugama. Seljačke
zadruge naročiti su tip staleške organizacije, čiji su članovi povezani među


115