DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 19 <-- 19 --> PDF |
vriednost iskorišćenog drvnog materijala. Kod branjevina ima gUmovlasnik dobiti odštetu u visini troškovne vriednosti. I kod sporazumne zamjene šuma (§ 19. z. o k.) ima se u pitanju otštete postupati po srednjem propisu t. j . po načelima nauke o računanju vriednosti šuma. Ad B) Troškovi komasacije. Glede troškova skopčanih sa komasacijom, treba u provedbenoj naredbi propisati ovo. Ako državna šumarska vlast odluči, da komasacija šume nije na probitak šumovlasnika već se ima provesti samo radi što uspješnije komasacije poljodjelskog zemljišta, onda šumovlasnik nije dužan platiti nikakove troškove:.joi mjemičke ni postupovne ni poboljšnih radova ni sastava novog kat. operata ni krčenja panjev^. Ako državna šumarska vlast odluči, da je komasacija koje šumske enklave i poluenklave i na probitak šumovlasnika (grupiranje posjeda, zaokruženje, i t. d.), onda je šumovlasnik dužan platiti sve troškove skopčane sa komasacijom osim troškova krčenja panjeva. - - „V Kako se komasacija šuma uopće provodi radi što uspješnije komasacije poljodjelskog zemljišta, a komasacioni učesnici, vlasnici poljodjelskih zemljišta, nemaju na svojim zemljištima panjeva kako ih ima na šumskom zemljištu, to troškove krčenja panjeva na šumskom zemljištu — bez obzira da li je komasacija šume na probitak šumovlasnika ili nije — ima snositi 4comasaciona gromada kao cjelina a nipošto šumovlasnik, jer se on ne smije opteretiti više nego drugi koji komasacioni učesnik. Time se ispravlja kao nepravedan propis § 53. toč. 7. si, b. provedbene naredbe k zakonu 0 komasaciji zemljišta. Kod komasacije šuma po pristanku šumovlasnika (§ 6. toč. 6. z. o k.) kao i sporazumne zamjene šuma (§ 19. z. o k.) ima šumovlasnik platiti one troškove, za koje se za komasacionom gromadom nagodi. Ad C) P o b o 1 i š n i radovi. U savezu sa prednjim priedlozima treba u provedbenoj naredbi propisati, da su vlasnici šuma, koje ostaju izvan komasacija, dužni dozvoliti komasacionoj gromadi kopanje njenih kanala kroz njegove šume ali to je samo za slučaj, ako na nikoji drugi način komasac. gromada ne može doći do prirodnog recipienta. O tom odlučuju državne vodograđevne vlasti po propisima zakona o vodnom pravu, ako prije ne dođe do sporazuma između komasacione gromade i šumovlasnika. Ako šuma nema koristi od tih kanala, dužan je komasac. gromada šumovlasniku dati: odštetu za zauzeto zemljište; odštetu za štetu, prouzročenu prijerednom sječom stabala, po načelima nauke o računanju vriednosti šuma; sastaviti diobni nacrt kanala i isti provesti o svom trošku kroz gruntovnicu i katastar radi UDisa promiene kulture na neplodno tlo, da šumovlasnik ne plaća poreze za takovo odsada neplodno zemljište. Ako šumovlasnik ima kakove koristi od kojega od provedenih kanala, ima on za taj kanal doprinieti u razmjeru koristi a po načelu, kako je napried obrazloženo. Za ovaj slučaj nema prava na odštetu ni za zauzeto zemljište ni za prije reda posječena stabla. Dužnost komasac. gromade glede sastava diobnog nacrta i njegove provedbe u gruntovnici i katastru ostaje i ovdje na snazi. Ukoliko se šumovlasnik sa komasac. gromadom dobrovoljno nagodi, da se prigodom provedbe odvodnje u savezu s komasacijom provede i kroz njegovu šumu koji kanal, to se imadu šumovlasnik i komasac. gromada sporazumjeti o odšteti, koju će šumovlasnik gromadi platiti. Ad E) Sastav novog zemljišnog katastra. Ukoliko sastav novog zemljišnog katastra ima biti obvezatan za cielu poreznu općinu, dakle i za šume koje nisu uvučene u komasaciju, treba u provedbenoj naredbi odrediti, da se taj sastav ima provesti na trošak države, kako to i predviđaju § 46. i 69. zakona o katastru zemljišta. Taj se trošak ne može nikako prebaciti na šumovlasnika. On novi katastar ne treba, jer u šumi nema ni većih promjena kulture niti kakovih vlasničkih promjena. On je potreban državi radi njene porezne politike. Taj trošak za državu ne će biti velik, jer ona može tehničkom vještaku, koji provodi katastar za ostali hatar, odrediti honorar za taj rad prema zbiljnim troškovima više dozvoljena zarada. Tako se je u praksi u jednom slučaju kod državnih šuma i postupilo. 113 |