DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 18 <-- 18 --> PDF |
t položaj. No to kao i uopće mogućnost, da bi se za nekomasirane šume imao praviti novi katastarski operat na trošak šumovlasnika, je tako nevjerojatno, da ni ovdje nije dopustiva predpostavka, da bi se takova šta moglo zakonom odrediti. E) Zaključak. Na temelju prednjih izlaganja neophodno je potrebno u pitanju komasacije šuma radi probitaka šumovlasnika kao i radi probitaka šumskog gospodarstvašumske proizvodnje provesti ove zaštitne mjere. Ad A) Suma kao predmet komasacije. Zakonska odredba, ukoliko je obzirom na šume ukinula propise § 5. toč. 3. i § 6. toč. 6. z. o k., prerano je donesena i u tom pogledu nipošto ne odgovara probitcima šumskog gospodarstva. Po toj zakonskoj odredbi u ovim važnim pitanjima šumskog gospodarstva odlučuju: ministarstvo seljačkog gospodarstva, komasac. povjerenstva, komasac. odbori i gromade. Sumovlasnici su nemoćni a ministarstvo šumarstva, kao odgovorni upravljač šumskog gospodarstva, ne dolazi nigdje do izražaja. Za potrebe šumskog gospodarstva i šumske proizvodnje kao i radi mogućnosti bilo okomitog ili vodoravnog povećanja poljodjelske proizvodnje odgovaraju u pitanju komasacije šuma propisi § ). 6. i 19. z. o k. Oni se samo imadu ispraviti i nadopuniti u pogledu njihovih nedostataka, od kojih se spominju najvažniji: 1) oznaka veličine šume, koja se može uvući u komasaciju; 2) nadležnost državnih šumarskih vlasti; 3) odšteta za šume. To treba ispraviti i nadopuniti revizijom zak. odredbe. No ako revizija zakonske odredbe ne bi možda bila moguća, onda se taj cilj ima postići pomoću provedbene naredbe, koja se po § 16. te zakonske odredbe ima donieti. Provedbenom naredbom ima se najprije odrediti, da se kod uvlačenja šuma u komasaciju postupa po propisima § 5., 6. i 19. z. o k. Kako se navedeni prvi nedostatak (oznaka veličine šume) može riešiti odstranjenjem drugog nedostatka (nadležnost držav. šum. vlasti), to se provedbenom naredbom ima propisati, da o dopustivosti i mogućnosti uvlačenja u komasaciju neke šume iz § 5. toč. 3. z. o k. ima odlučiti državna šumarska vlast po propisima § 6., 7. i 9. z. o š. Ta državna šumarska vlast, nakon obavljenih izviđa i saslušanja stranaka, ima odlučiti: 1. koja se u pojedinom slučaju šumska enklava i poluenklava iz § 5. toč. 3. z. o k. može ili ne može uvući u komasaciju; 2. da li će šumovlasnik od te komasacije imati koristi ili je to protiv njegovog probitka. Ovim predloženim propisom razjašnjava se odnosno nadopunjuje i § 22. o k. u pogledu nadležnosti državne šumarske vlasti u pitanju uvlačenja šuma u komasaciju. Po propisu toga paragrafa nisu komasacione vlasti mjerodavne u pitanjima javnih prometila i građevnog redarstva, već su za to mjerodavne odnosno drž. vlasti. Pitanje opstanka jedne šume u sklopu šumskog gospodarstva nije manje važno od javnih prometila, pa o njemu imadu odlučivati mjerodavne državne šumarske vlasti a ne u tim pitanjima nemjerodavne komasacione vlasti. U pitanju komasacije šuma ne smije i nadalje biti mjerodavan samo probitak poljodjelskog gospodarstva, nego ima odlučivati i probitak šumskog gospodarstva. To je pitanje najšireg narodnogospodarskog značaja pa ga trebaju rješavati vlasti, koje su odgovorne za šumskogospodarsku politiku države. Ovim propisom ništa se ne mienja djelokrug šumarskog vještaka, jer on i dosada nije u tom pitanju odlučivao. Nadalje treba u provedbenoj naredbi propisati, da se za šume, koje nisu obuhvaćene § 5. toč. 3. z. o k., ima primjenjivati propis § 6. i 19. z. o k. t. j . načelo sporazumne komasacije šuma odnosno sporazumne zamjene šuma prigodom provedbe komasacije. Glede odšteta za šumu ima se provedbenom naredbom razjasniti odnosno nadopuniti propis § 16. z. o k. Ako je sastojina za sječu zrela, ima ju šumovlasnik sam u svoju korist iskoristiti ili ju prepustiti budućem vlasniku po prodajnoj vriednosti drvne mase. Ako je pak sastojina još nezrela za sječu, te ako ima ostati, ima prijašnji šumovlasnik dobiti za nju odštetu u vidu troškovne ili prihodne vriednosti sastojine. Ako se sastojina ima posjeći i drvni materijal ostati šumovlasniku, ima šumovlasnik dobiti troškovnu ili prihodnu vriednost sastojine umanjenu za 112 |