DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 17 <-- 17 --> PDF |
šumske čestice obično velike. No kako su površine šuma bile velike, to je sa tim honorarom tehnički vještak bio dobro nagrađen. Ako se šumovlasnik sa tehničkim vještakom nije za honorar nagodio, nije ga nitko mogao prisiliti na neku cienu, jer je sastav toga operata bio neobvezatan. Sada međutim zakonska odredba (§ 7.) propisuje, da se »uz komasaciju ima sastaviti i novi kat. operat dotične porezne općine.« Dakle taj je sastav — izgleda — sada obvezatan za cielu poreznu općinu, kako za vlasnike komasiranih tako i za vlasnike nekomasiranih površina. Ovim propisom dakle država prebacuje sasvim na leđa porezovnika svoju obvezu iz zakona o katastru zemljišta. Ona od porezovnika dobiva nove katastarske knjige i nove kat. karte, a porezovnik — u ovom slučaju šumoposjednik — ako treba kopije kat. karata, čije je izvornike on dao sastaviti, mora za njih državi platiti. Ali,kako se vidi, iz stilizacije ovoga propisa zakonske odredbenije jasno, da li se novi kat. operat mora sastaviti i za nekomasirani posjed. To će u večini slučajeva biti šume, kada one ne budu uvučene u komasaciju, jer to ne će tražiti »što podpunije ostvarenje skupnih probitaka komasacionih učesnika«. Postoji opet bojazan, da će komasacione vlasti taj propis tumačiti protiv šuma. Ali se ovdje šumovlasnik može uspješno braniti spomenutim propisima zakona o katastru zemljišta. Opaža se već da tehnički vještaci tumače ovaj propis zakonske odredbe tako, da se kat. operat mora sastaviti za cielu poreznu općinu, dakle za komasirani i nekomasirani posjed. Komasac. povjerenici nisu u tom pitanju na čistu. Tehnički vještaci već traže za taj rad, iako bi se se imao provoditi zajedno sa komasacijom, 60 do 70 Kn po jutru komasirane površine, a za nekomasirane površine, dakle ev. za šume, 120 do 140 Kn. Opet jedan primjer. U jednoj poreznoj općini, gdje B. i. o. ima 1.057 jutara šume, ima se provesti komasacija sada poslije izdanja zakonske odredbe. Podnesena je ovakova ponuda: za komasaciju polja i livada 280 Kn; za komasaciju intravilana 400 Kn; za sastav novog kat. operata za komasirane površine 60 Kn, a nekomasirane 120 Kn, sve po jutru površine. U kakovom je ovdje položaju šumovlasnik? Ako »što podpunije ostvarenje skupnih probitaka komasac. učesnika« traži da i šume budu uvučene u komasaciju, onda bi se imalo platiti po jutru šume 340 Kn mjerničkih troškova ili ukupno 359.380 Kn. Ako se hoće dobiti od šume 340 Kn po jutru može se i to tumačiti sa »što podpunijim ostvarenjem skupnih probitaka komasac. učesnika.« A kakve bi koristi od toga imao šumovlasnik? Baš nikakve. Ako šuma ovdje ne bi bila uvučena u komasaciju, onda bi se za nju — po mišljenju tehničkog vještaka — imao sastaviti novi katastarski operat sa 120 Kn po jutru ili ukupno 126.840 Kn. Koia korist šumovlasniku od toga? U ovom slučaju, jer su vlasnički i posjedovni odnošaji u redu, baš nikakva. Dok se ponuda za komasirani posjed od 25 do 30 Kn ispred rata podigla sada na 60 Kn, dakle dv a put a već a nego prije ove zakonske odredbe, dotle se je ta ponuda za nekomasirane šume digla od prosječnih 20 Kn na 120 Kn, dakle šes t put a već a nego prije zakonske odredbe. Tipičan primjer, kako bi šuma imala proći kod ovih operacija. On ne treba baš nikakova komentara. Ovdje se mora upozoriti i na daljne zanimljivo pitanje. Tko je ovlašten praviti pogodbu za sastav novog katastra za šume, budu li one ili ne budu uvučene u komasaciju? Ako šume budu uvučene u komasaciju, to bi po zakonu tu pogodbu imao praviti komasacioni odbor, u kome nema predstavnika šumovlasnika. U komasacionom odboru redovito nema čovjeka, koji bi se nešto razumio u izmjeru zemljišta i u obračun troškova za tu izmjeru. Jasno je stoga, kako bi ta pogodba ispala po šumovlasnika. Preostaje još teže pitanje. Tko bi imao praviti pogodbu, ako šume ne budu uvučene u komasaciju a kat. operat bi se imao sastaviti i za nekomasirane površine? Da li komasacioni odbor ili šumovlasnik? Ako komasac. odbor, onda je opet jasno da bi on pravio pogodbu za šumu veću, samo da troškovi za poljodjelsko tlo budu niži. Tu bi se dakle pogodba pravila na tuđi račun. A to je valjda tako nedopustivo, da nije dopustiva ni predpostavka, da bi se takova šta moglo ozakoniti. Ako bi ju imao praviti šumovlasnik, u kakovom će se on položaju naći prema tehničkom vještaku, kada tehnički vještak zna da šumovlasnik mora dati praviti katastarski operat? Za šumovlasnika svakako nezgodan i štetan 111 |