DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 16 <-- 16 --> PDF |
doprinosa izveden je već liepi broj kanala po šumama B. i. o., jer su oni sada daleko jeftiniji nego prije. Zakonska odredba stavlja i ovdje šumovlasnika u lošiji položaj. Ako će veće površine šume biti uvučene u komasaciju, onda će opet šuma nepravedno platiti velike svote za odvodnjavanje a da od toga odvodnjavanja ne će šuma imati ni izdaleka odgovarajuću korist. Nikada kod odvodnjavanja, koja se provode u savezu sa komasacijom, ne odpada na šumsku površinu tolika mreža kanala po jutru koliko na poljodjelsku površinu, jer šuma ne treba tako gustu mrežu kanala kao poljodjelsko tlo. Opet će dakle šuma platiti odvodnju za poljodjelski dio komasac. gromade. Komasac. odbori će i s ovog razloga tražiti, da se što veće površine šuma uvuku u komasaciju. Opravdana je bojazan, da će se tima zahtjevima sa strane komasac. organa udovoljavati. A šumovlasnik opet nema zakonskog oslonca da se tome opre. Prije se je opirao pomoću propisa § 6. toč. 6. z. o k. a sada to ne će moći, jer ga je ta zakonska odredba stavila u posve nezaštićeni položaj. Ondje, gdje šuma ne bude uvučena u komasaciju, rješavati će se to pitanje po propisima zakona o vodnom pravu, kako se je to i dosada radilo. Troškovi odvodnje povećavaju se troškovima izgradnje mostova. Oni se plaćaju isto po jutru površine. Za njih, obzirom na šume, vriedi isto, što je rečeno i za troškove odvodnje. D) Sastav novog zemljišnog katastra. Prema § 69. zakona o katastru zemljišta od 1928. god. država snosi troškove izmjere i procjene zemljišta kod sastava prvog katastarskog operata kao i troškove obnove postojećeg katastra. Po § 46. istog zakona dužne su katastarske vlasti najmanje svake desete godine izvršiti pregled u svakoj poreznoj općini kako u pogledu posjeda tako i u pogledu drugih stvarnih promjena, koji ističu na zemljarinu. Ovi propisi su sasvim razumljivi. Katastarske knjige su temelj za odmjeru poreza, na prihod od zemljišta. One pokazuju točno stanje u naravi: posjednika neke čestice, njenu veličinu, vrst kulture, bonitet čestice, čisti katastarski prihod. Država odmjeruje i ubire taj porez, stoga je njoj na probitak da te knjige budu uredne. Ne treba naročito isticati da nakon provedene komasacije nastane takovo posjedovno stanje, da su stari katastarski posjedovni listovi postali sasvim neuporabivim. Oni ni izdaleka nisu više slika stvarnosti. Sve se izmienilo: i posjednici i čestice i kulture i boniteti i katastarski čisti prihod. To je dakle stanje, koje neminovno traži ne samo obnovu postojećeg katastra nego sastav sasvim novog katastarskog operata. Izgleda da država ima većih briga od uređivanja katastarskih knjiga, jer ona taj posao provodi o svom trošku samo u gdjekojoj općini. Biti će da država smatra, da njezin prihod od toga posla nije ekvivalentan troškovima. Osim države u probitku je i porezovnika da katastarske knjige budu u redu. Pa kada država ovdje ne pravi čisto stanje, mora ga — htio ili ne htio — učiniti porezovnik, da ima svoje račune glede poreza u redu. I komasac. gromade počele su izvoditi nove katastarske operate o svom trošku. Država ih na to nije silila ali je to dozvoljavala. Sastav dakle novih katastarskih operata o trošku komasac. gromada nije za komasac. gromade dosada bio obvezatan. Pa, iako su ga dosada provodile gromade, nije ga bio dužan provoditi vlasnik nekomasiranih šuma. Državni šumski erar nije nikada pristupio tim radovima, jer nije i ne plaća porez na zemljište, pa ga to nije ni zanimalo. No od drugih šumovlasnika pristupali su dobrovoljno tome poslu oni, kod kojih vlasnički i posjedovni odnosaji nisu bili suglasni, a u probitku im je bilo da ih usklade. Tako je i B. i. o. u nekim poreznim općinama pristupila tim radovima za svoje šume, koje su bile izvan komasacije i pravila je posebne pogodbe sa poduzetnicima tih radova. Honorar za ovaj rad bio je za komasac. gromade t. j . za poljodjelsko zemljište pred ovaj rat 25 do 30 Kuna po jutru iz razloga, što je najskuplji dio posla — izmjera — bio izvršen sa komasac. izmjerom i sa troškom komasac. izmjere. Ovaj rad za poljodjelsko zemljište platio se je dakle zapravo za kancelarijske poslove: sastav novih kat. posjedovnih listova i si. Za šume, iako su bile nekomasirane, pravila je B. i. o. pred ovaj rat pogodbe sa 12 do 25 Kuna po jutru. To iz razloga, što se kod ovoga posla radi izmjere imala postaviti samo koja nova triangulatorna točka petoga reda, nešto poligona, a detalja vrlo malo, jer su 110 |