DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 15 <-- 15 --> PDF |
turno-tehničkih vještaka), stručnjaka u oba komasac. povjerenstva (gospodara, šumara); troškovi gruntpvnoispravnog postupka; pisaći materijal kao i ev. potrebno pomoćno osoblje komasac. povjerenstva. Ti troškovi iznosili su prije ovoga rata oko 40 Kn a danas iznose oko 60 Kn po jutru. 3. Razne odštete. U komasaciji ima i raznih troškova, koji iskrsnu tokom provađanja iste. To su razne otštete: za voće, stabla, prenosi kuća i gospodarskih zgrada i si. Oni se utvrđuju pri koncu komasacije, obračunavaju po jutru površine i od učesnika naknadno ubiru. 4. Troškovi krčenja panjeva. Za šume uvučene u komasaciju naročito je važan trošak krčenja panjeva. Za vađenje panjeva u šumi, kako je spomenuto pod toč. 1., sa trase jednog kanala, koji se je u toj šumi kopao, platila se je svota, koja preračunata u jutro, iznosi 22.478 Kn. Kako se je to vađenje provodilo sa kopanjem kanala, koje se je kopanje posebno po m^ platilo, to se bez ikakova krzmanja može uzeti, da bi se morala platiti još polovica te svote, da su panjevi vađeni sa površine, gdje se ne kopa kanal. To znači da se danas za krčenje panjeva po jutru plaća okruglo 33.000 Kn. Zaista nevjerojatni iznos. Ali realan. Za krčenje jednog panja starog stabla traži se po 200 Kn. Krčenje branjevina stoji isto toliko. Panjeva imade isključivo samo na šumskom zemljištu. Ako je u oranici koji panj, to ga seljak sam iskooa. U provedbenoj naredbi k zakonu o komasaciji (§ 53. toč. 7. si. b) propisano je, da se vriednost zemljišta šume iz § 5. toč. 3., koja će se morati iskrčiti i pretvoriti u drugu vrst kulture, određuje po vriednosti zemljišta buduće nove kulture odbivši troškove krčenja. Dakle troškove krčenja snosi šumovlasnik. Prema današnjim cienama iskrčenog šumskog zemljišta u poredbi sa navedenim troškovima krčenja mora šumovlasnik dati za krčenje 3´5 puta više novaca nego je njegovo zemljište vriedno. To je zaista previše. Tih troškova nema posjednik poljodjelskog zemljišta. A kada se zna da je šuma u najviše slučajeva uvučena u komasaciju protiv volje i probitka vlasnika, samo da olakša komasaciju, onda je ovaj propis zakona o komasaciji apsolutno nepravedan. Ti troškovi bezuvjetno moraju u svakom slučaju pasti na teret komasac. gromade, koja jedina imade koristi od uvlačenja šume u komasaciju. Kod šikara ima troškove krčenja snositi vlasnik, jer je taj posao i u njegovu korist, ako na drugom mjestu dobije iskrčeno zemljište. C) Poboljšni troškovi. Ovamo spadaju za sada uglavnom odvodnjavanja sa otvorenim kanalima. Kanali se kopaju po poduzetniku i u režiji samih učesnika. Gustoća kanala ovisna je o konfiguraciji područja, koje se komasira. Uglavnom — za sada još — zadaća je ovog odvodnjavanja, da što prije odvede oborinsku vodu, dok ona uređuje režim podzemne vode samo toliko, koliko se takovom kanalskom mrežom to može postić. i. Zasada još nije glavna zadaća odvodnjavanju uređenje podzemne vode. Kako prije zak. odredbe nisu šume bez pristanka šumovlasnika mogle biti uvučene u komasaciju, to se ipak — rieč je o šumama B. i . o. -— nastojalo uvući ih među interesente odvodnjavanja. I to ne u razmjeru koristi, koju bi šume ev. od tog odvodnjavanja imale, nego sa cielim šumskom površinom. Tome je opet bila svrha da šuma plati glavni dio troškova odvodnjavanja, jer se ti troškovi plaćaju po jutru površine. Sume su bile velikih površina i plaćale su velike doprinose, a kroz njih je prolazio gdjekoji kanal i prema tome od vrlo male koristi. Razmjer koristi i doprinosa bio je vrlo nepovoljan. Ovakav način plaćanja imao se smatrati više dobrovoljnom potporom nego zakonskim doprinosom. No kako su ovi doprinosi kod B. i. o. gutali godišnje i do milijun kuna,, to se je pomalo u tom predmetu stalo na stanovište propisa zakona o vodnom pravu t. j . da šuma-ukoliko je uopće potrebno da njome radi njene odvodnje ide koji kanal — za takovu odvodnju doprinosi u razmjeru koristi, koju će šuma imati od kanala. Temelj za utvrđivanje doprinosa u tim slučajevima je trošak, koga bi šumovlasnik imao da odnosne kanale kopa u svojoj režiji. Kada se je sa strane komasac. gromada vidjelo, da obzirom na doprinos šumovlasnika za odvodnju drukčije ne može biti, onda se je takav zakonski način obračunavanja doprinosa ustalio i on se sada provodi, pa donosi koristi i komasac. gromadi i šumi. Obzirom na ovakav način obračunavanja toga 109 |