DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 14 <-- 14 --> PDF |
1. MjerniČki troškovi. To su troškovi tehničkog vještaka. Kako danas nema skoro nijednog uredovnog komasac. tehničkog vještaka (državnog službenika), to mjerničke poslove preuzimlju posebnički ovlašćeni tehničari. Oni dostavljaju te poslove putem jeftimbe sa komasac. gromadom. Sklopljene ugovore odobrava zem. kom. povjerenstvo. Troškove komasacije snosi komasac. gromada, iako od uređenog stanja poslije komasacije ima koristi i narodno gospodarstvo, država, pa bi bilo pravedno da jedan dio tih troškova snosi država. Radovi se pogađaju po jutru površine, uvučene u komasaciju. Kako dosada intravilan nije bio predmetom komasacije, to je obično do sada bila jedna ciena za cieli hatar. Ta je ciena zadnjih godina pred ovaj rat iznosila oko 130 Kn po jutru. Sada je oko 300 Kn. Prema tomu su se i za šume, koje su bile uvučene u komasaciju, plaćali isti mjernički troškovi. Isto tako plaćali su se ti troškovi i za šume, koje su se dobrovoljno zamjenjivale (§ 19. z. o k.). U jednom i drugom slučaju, ako su to male šumske enklave i poluenklave, nema se takovim troškovima što primietiti, naročito ako je komasacija na probitak šumovlasnika. Međutim bilo je slučajeva gdje su u komasaciju uvučene i veće šumske površine ali ne radi toga, da se iskrče i predadu poljodjelskoj kulturi a na drugom mjestu da se dobije nova površina za šumsku kulturu, nego samo zato da se isprave međe, dok je šuma ostala i dalje dosadašnjem šumovlasniku. Evo jedan primjer. U jednoj poreznoj općini uvučena je u komasaciju jedna šumska enklava B. i. o. od 108´37 jut. Troškovi u vezi sa tom komasacijom iznosili su po jutru: mjernički 19r25 Kn, sastav novog zemljišnog katastra 3125 Kn, postupovni 40 Kn, projekta kanalizacije i nadzora nad iskopom kanala 18 Kn, iskop kanala 448´27 Kn. Svega po jutru 728´77 Kn ili ukupno 78.949´75 Kn. Ovome se imaju dodati troškovi vađenja panjeva prigodom iskopa jednog kanala od 640 tkm. kroz šumu sa 12.500 Kn. Sveukupno 91.449´75 Kn. Ovu je svotu B. i .o. platila samo zato, da se prema poljodjelskom zemljištu isprave međe, dok joj je šuma imala ostati. B. i. o. podniela je žalbu (spomenuta zak. odredba još nije bila donesena) protiv toga, da se tolika površina šuma radi te svrhe uvlači u komasaciju i bila je pripravna platiti komasacione troškove samo za one površine, koje će prigodom ispravka međa doći do zamjene, kojih 8 JUT tara. Žalba je odbijena. Sada se pita, da li je ta šumska enklava od 108´37 jutara, 70 godina stara, bila zbilja uvučena u komasaciju samo zato da se međe izravnaju ili i zato, da ona plati dio komasacionih troškova te komasac. gromade. Ako je bila uvučena radi izravnanja međa, onda je za to plaćena strašno visoka ciena. B. i . o. bi taj posao zaokruživanja međa provela sama daleko jeftinije. Tu je dakle šumovlasnik platio posve nepravedno oveću svotu novca (85.619´59 Kn), a da nije nigdje našao zaštite protiv takovog postupka. U toj poreznoj općini provodio se istodobno komasaciju i sastav novog zemljišnog katastra. B. i . o. je pristala da se i za njene šume, koje nisu bile uvučene u komasaciju, sastavi novi zemljišni katastar: obavi izmjera, sastavi nova katastarska karta, novi katastarski posjedovni list i t. d. Taj je posao pogođen sa istim tehničkim vještakom slobodnom pogodbom sa 3r25 Kn po jutru. Dakle obzirom na šume za isti posao jedanputa 23r25 Kn a drugi puta 31´25 Kn po jutru! Ovi troškovi bili su odlučni, da je B. i .o. pristala na zamjenu te svoje šume sa zemljištem komasac. gromade na drugom mjestu na lošijem tlu. U pogledu krčenja panjeva ta je zamjena učinjena tako, da B. i .o. predaje neiskrčenu površinu, ali zato u površini, koju dobiva, prima kojih 10 jutara neiskrčenih. To će B. i. o. stajati oko 330.000 Kn. Sve su to za B. i . o. sasvim suvišni izdatci, jer njoj ta komasacija uopće nije bila potrebna. To je dakle njezin čisti minus, kojem treba dodati prijeredne troškove za uzgoj nove šume. Ovaj primjer je tipičan stoga, što se dogodio u 1940. god., dakle prije zak. odredbe, i to temeljem § 5. toč. 3. z. o k., koji je veće šume još donekle zaštićivao od uvlačenja u komasaciju. A što se tek odsada može dešavati, kada se po zak. odredbi mogu povući u komasaciju šume bez obzira na veličinu »radi što potpunijeg ostvarenja skupnih probitaka komasac. učesnika«, jer skupni probitak je i to da se šuma uvuče u komasaciju, da plati dio komasac. troškova za cielu gromadu pa da i nadalje ostane šumovlasniku. Kako će sada prolaziti šume zemljišnih zajednica i bivših imovnih općina, koje su uglavnom enklave u poljodjel. zemljištu? 2. Postupovni troškovi. Ovamo spadaju uglavnom putni troškovi komasac. povjerenika, nadzornih organa zem. kom. povjerenstva (geodetsko - tehničkih i kul108 |