DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vršini pomoću raznih poboljšnih mjera. Tek kad se bude vidio posljedak takovih radova, može se pristupiti rješavanju pitanja ev. povećavanja prostora jednog od ovih gospodarstva na račun drugog. Za tu svrhu treba znati, što koje gospodarstvo može dati i koje potrebe mora pokrivati. Kod šumskog gospodarstva treba ponajprije sastaviti katastar šuma t. j . utvrditi današnju količinu šuma te njihovu prihodnu mogućnost: drvnu masu, prirast etat. To utvrditi i za sporedne proizvode. Kod toga razlučiti šume na apsolutnom od onih na relativnom šumskom tlu. Treba navesti i ev. posebne razloge, koji govore za održanje izvjesne šume, naročito za one na relativnom šumskom tlu, jer se šuma sa apsolutnog šumskog tla ne smije otstraniti ni pod kojim uvjetom. Ti posebni razlozi bili bi oni u § 7. z. o š., koji su napried već spomenuti! Kod svake šume navesti i mjere, koje treba provesti radi povećanja proizvodnje kao i radi podizanja plodnosti šumskih zemljišta. To su u prvom redu pošumljavanja ogoljelih ili slabo pošumljenih šumskih površina (Bosna), pošumljavanja sječina sa odgovarajućim vrstama drveća, odvodnjavanja nizinskih šuma radi privađanja šumskoj kulturi dosada neplodnih površina kao i radi podizanja plodnosti dosada slabo plodnih površina. Za provedbu tih radova treba svakako osigurati i novac, jer su to neke vrsti »javni radovi« u šumskom gospodarstvu. Iza toga treba utvrditi unutarnje potrebe, koje imaju pokrivati šume. Najvažnija nutarnja potreba jest snabdjevanje pučanstva ogrjevom i građom. Ogrjev je potreban kao i kruh. Mora ga se imati najnužniji minimum. Potrebno je stoga sastaviti katastar potreba na ogrjevu i građi po općinama, kotarevima i t. d. Naravski da treba odgovarajućom promičbom upućivati narod na razumnu potrošnju drveta kao ogrjeva kao i na upotrebu ostalog ogrjevnog materijala. Mjesto upotrebe građevnog drveta treba upućivati na uporabu kamena, cigle i t. d. Radi lakšeg podmirivanja tih potreba treba izgraditi odnosno urediti potrebna prometna sredstva (Željeznice, ceste, vodeni putevi, i t. d.) za jeftinu dopremu bilo ogrjevnog drveta iz udaljenijih i šumovitijih predjela kao i za dopremu ugljena, kojim će se moći zamieniti ogrjevno drvo. Treba također znati, koji ugljenici i koliko ugljena mogu dati za ovu svrhu. Zatim treba sastaviti i katastar potreba malog kao i velikog drvnog obrta, potreba na drvnim proizvodima raznih tehničkih i kemičkih veleobrta: drveni ugljen, taninsko drvo, celulozno drvo, i t. d. Država mora uvoz nama potrebne robe iz inozemstva platiti ili gotovim novcem ili zamjenom svoje robe. Drvo je kod nas jedan od najznatnijih izvoznih predmeta i ono ima zadaću, da u jakom postotku djeluje pozitivno na trgovačku bilancu države. Cim više drveta za izvoz tim bolje po državnu riznicu. Stoga treba sastaviti i katastar izvoznih potreba na drvu. Za našu se poljodjelsku proizvodnju znade da zasada jedva pokriva unutrašnje potrebe. I ovdje treba sastaviti katastar poljodjelskih površina, sada već plodnih kao i još neplodnih, i utvrditi njihove prihodne mogućnosti po raznim vrstama proizvoda: žitarice, krumpir, uljarice, veleobrtno bilje, i t. d. Zatim treba sastaviti katastar unutrašnjih potreba kao ev. i onih za izvoz. Po posljedku usporedbe prihoda potreba viditi će državna gospodarska politika, koliko gdje i na koji način treba povećati poljodjelsku proizvodnju. To se povećanje imade postići najprije sredstvima, koja ne će dirati u područja ostalih priradnih djelatnosti pa tako ni šumske. To je u prvom redu povećanje priroda na sadašnjoj poljodjelskoj površini, zatim privođenje poljodjelskoj kulturi dosada neplodnim površinama. ´ Najbrža mjera za povećanje poljodjelske proizvodnje na sadašnjoj poljodjelskoj površini je kamasacija, geodetsko poboljšanje poljodjelskog tla. Zakon, odredba {§ 12.) znatno olakšava i ubrzava provedbu kamasacija, jer se troškovi imaju u pravilu plaćati zemljištem. Zemljište, dobiveno kod komasacija u ime troškova, upotriebiti će se za opće narodne svrhe, gdje to dozvoljava povoljno posjedovno stanje komasac. učesnika. Inače se takovo zemljište ima upotriebiti za zaokruženje valjanih gospodarskih jedinica gospodarski slabijih seljaka, nastanjenih na komas. području. Kako se pak po toj zakonskoj odredbi (§ 9.) komasacije mogu provoditi i ureda radi, dakle provedba komasacije postaje neki imperativ a plaća se sa zemljom, to će se komasacije odsada provoditi bržim tempom. Čuje se o nekom petgodišnjem planu za provedbu komasacija. . Dok je zakonu o komasaciji u prvom redu cilj komasacija a poboljšanja (od vodnje i si.) nisu obvezatna (§ 18.), dotle je zakonska odredba imperativnija, jer 105 |