DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 10 <-- 10 --> PDF |
svojoj režiji imala je B. i. o. iskopati 31.570 m´´ zemlje, što je stajalo 157.850 Kn. Sa vriednosti ovoga uvjeta pomogla je B. i. o. komasac. gromadu s polovicom ovoga troška (oko 75.000 Kn). Da je ona kopala svoje kanale bez obzira na kanale komas. gromade, uštedila bi polovicu troška, jer bi profili njenih kanala mogli biti skoro za polovicu manji. Povrh navedenih troškova imala je B. i. o. ostaviti na ustupljenom zemljištu nekoliko stabala, jer je ustupljeno zemljište određeno uglavnom za seoski pašnjak. Radi toga nije B. i. o. trebala krčiti panjeve na tom ustupljenom zemljištu. Ta je komasacija dakle stajala B. i. o. 252.565 Kn odnosno po jutru ustupljenog zemljišta 1.128 Kn a po jutru dobivenog zemljišta 1.742 Kn. Dobila je manje zemljišta za 79 jut. Iako je posao bio neosporno koristan, stajao je B. i. o. liepih novaca i to još u god. 1934. Ovo je jedan od primjera, koliko stoji jedna komasacija. Na ovu komasaciju pristalo je zastupstvo B. i. o., a odobrila ju je drž. šumar, nadzorna vlast. Tako se je mogla provoditi komasacija šuma većih površina po zakonu o komasaciji. A evo jednog primjera kako to izgleda i kako će izgledati po zakonskoj odredbi. U jednoj poreznoj općini uvuklo se temeljem te zak. odredbe u komasaciju od jedne šume B. i. o., velike 290 jut., njen dio od 17.5 jut. da B. i. o. to nije ni znala niti ju se o tome što pitalo. Dobila je samo odluku o tome bez prava žalbe. A da se je makar B. i. o. pozvalo, kada se o tome raspravljalo, stvar bi ispala drukčije, jer bi se taj isti cilj, radi koga je taj dio šume uvučen u komasaciju, postigao i načinom da se taj dio šume i ne uvlači u komasaciju. To je razabrano iz razgovora sa komasac. učesnicima na jednom ročištu, na koje je B. i. o. bila pozvana, da joj se saopći odluka o tom uvlačenju u komasaciju. Kod te komasacije uvučena je u komasaciju i jedna šumska enklava od 29 jut. Na komasaciju te enklave pristala je i B. i. o. pod predpostavkom, da će se ona iskrčiti i pretvoriti u poljodjelsku kulturu. No najednom je bez znanja B. i. o. odlučeno, da se ta šuma ostavi i razdieli na učesnike, jer da je odnosno zemljište sposobno samo za pašnjak ili šumu. Svakako bi bilo više na probitak šumskog gospodarstva da se ta šuma, kada se već ne misli krčiti, ostavila u državnim rukama, naročito u onom kraju gdje postoji nestašica šuma i gdje je B. i. o. vodila veliku brigu, kako će podmiriti okolni narod sa ogrjevom i građom. Spomenutom zak. odredbom dane su poljodjelskoj grani narodnog gospodarstva potpuno slobodne ruke proširivati svoj prostor na račun šumskog prostora. Ta je zak. odredba za šume na relativnom šumskom tlu, na koje se ona valjda i odnosi, neosporno prerano donesena te njezina provedba može unieti u narodno gospodarstvo nove potrese i prouzročiti mnoge štetne posliedice, koje se ne će moći tako brzo popraviti. Svjedoci smo nastojanja skoro sviju država Europe da svoje narodno gospodarstvo oslobode ovisnosti od gospodarstva drugih država. Nastoji se proizvoditi u zemlji ona dobra, koja se moraju uvoziti, a pojačati proizvodnju onih dobara, koja se izvoze. Posliedica te autarkije je upravljano gospodarstvo, koje ide za usklađivanjem djelatnosti raznih vrsti prirada te za usklađivanjem suprotnosti posebničkih i javnih probitaka, probitaka pojedinca i narodne zajednice. To upravljano gospodarstvo najbolje je provedeno u Njemačkoj, jer se je proučavalo dosta vremena i temeljito. Od raznih djelatnosti kod upravljanog gospodarstva jedna od prvorazredne važnosti je usklađivanje probitaka poljodjelskog i šumskog gospodarstva. To Njemačka postizava tkz. uređenjem prostora, t. j . iznalaženjem potrebnog povoljnog razmejra između šumskih i poljodjelskih površina (Raumordnung). Vrlo zanimljiv članak kol. Ing. S. Frančiškovića »Socijalne tendencije u modernom šumarstvu «, tiskan u Hrvatskom šumarskom listu br. 4 — 1941., mogao bi se u cielosti uvrstiti u ova razmatranja. Isto tako i predavanje kol. Ing. M. Marinovića »Uređenje njemačkog drvnog tržišta«, (Marktordnung), od kojega je izvadak priopćen u dnevniku Gospodarstvo od 7. II. 1942., podpuno odgovara ovim razmatranjima. Priznata je važnost šumskom kao i poljskom gospodarstvu u sklopu našeg narodnog gospodarstva. I poljsko kao i šumsko gospodarstvo imadu svoje važne zadaće u životu naroda i države. Imade se izviditi, koliko se te zadaće mogu postići sa današnjom površinom jednog i drugog gospodarstva te utvrditi, koliko se proizvodnja jednog i drugog gospodarstva može pojačati na toj njihovoj današnjoj po 104 |