DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ženom diagramu (si. 1), prema osi apscisa (vremenu) u početku konveksna a poslije konkavna. Njezin je tečaj ponajprije spor (polagan) zatim nagao (maksimum tekućeg prirasta), iza toga opet polagan (maksimum poprečnog prirasta) dok na koncu ne postane neke vrste stacionaran. U glavnom možemo u toj krivulji odrediti dva glavna odsječka i to: odsječak ubrzano rastući i odsječak usporeno rastući. To, što vrijedi za jelovu glavnu sastojinu u našem primjeru, vrijedi s malim varijantama i za sve druge vrste, sve bonitete i ophodnje. Nema sumnje, da je Presslerova formula, promatrana s teoretskog gledišta mnogo točnij a od formule poprečnog sječivog prirasta. U njoj je uzeta u račun stvarna raznolikost prirasta, kojim prirašćuju sastojine od mladosti do zrelosti. Naprotiv, formula poprečnog sječivog prirasta polazi od pogrešne predpostavke, da je prirast uvijek konstantan. Kao integracija Presslerova je formula tim točnija, ukoliko je unutar istog proizvodnog vremena n kraći, odnosno, ukoliko je broj dobnih razreda veći. Međutim njezina primjena u praktičnoj taksaciji iziskuje uporabu prirasno-prihodnih tabela, za koje nikad nismo dovoljno sigurni, da li odgovaraju konkretnoj šumi. Osim toga ni same prirasno-prihodne tabele ne daju definitivne i za sva vremena potpuno točne podatke, koje više ne bi trebalo korigirati. Odatle se s pravom i smatra, da je svaka dendrometrijska procjena gromade uvijek točnija nego primjena tabela prihoda, koje se upotrebljavaju samo onda, kad se traži samo aproksimativna točnost drvnih zaliha. Formula poprečnog sječivog prirasta naprotiv u praktičnom uređivanju ne traži primjenu prihodnih tabela. Dovoljno je ustanoviti zalihu normalno sklopljenih konkretnih sječivih sastojina, a to u uređajnoj praksi ne zadaje velikih poteškoća. Gotovo sve uređaj ne metode i onako traže dendrometrijsku procjenu sječivih i naskoro sječivih sastojina odnosno barem dvaju najviših dobnih razreda. Prema tome obračun normalne zalihe po formuli poprečnog sječivog prirasta počiva na realnoj dendrometrijskoj procjeni, dok onaj kod Presslerove formule na primjeni prihodnih tabela. Time dakako nije utvrđena veća točnost formule poprečnog prirasta već veća prikladnost njezine primjene, — jer pogrešna pretpostavka djeluje i dalje bez obzira, da li primjenjujemo tabele prihoda i prirasta ili dendrometrijsku procjenu. Svakako je kod jednakog postupka Presslerova formula mnogo točnija, dapače prema današnjem našem znanju i jedina točna formula. Zato je važno ispitati, koliko se formula poprečnog sječivog prirasta od nje udaljuje, jer o tom ovisi njezina sposobnost praktične primjene. U našoj znanstvenoj — a koliko mi je poznato i stranoj — literaturi nije još dosad uopće pretresano pitanje, kakav odnos postoji između oba postupka, te da li se u tom pogledu uopće mogu postaviti kakove generalne norme. Prvi je ovakav pokušaj u novije vrijeme preduzeo prof. G. Patron e (sveučilište u Firenzi) za jednodobnu visoku šumu, pa ću slijedeći neke njegove opservacije pokušati s praktičnog stanovišta unijeti više svjetla u odnošaj spomenutih formula. Zadatak se sastoji u tom, da se istraži, kolika je razlika u podacima obaju postupaka, da li ona pokazuje bilo kakove znakove pravilnog gibanja te da li se i kada može eliminirati. I. MEĐUSOBNI ODNOŠAJ FORMULA Obzirom na karakter gromadne kriv uje i krivulju gibanja mase kao funkciju renje, da Presslerova formula daje uvijek niž e rezultate nego obračun pomoću poprečnog sječivog prirasta.^ Nameće se pitanje, da li je to jedno općenito pravilo, te da li ono važi za sve stojbine, sve vrste drveća i sve ophodnje. Prvu sumnju o ispravnosti ove teze daje već površni pregled priloženog diagrama. Ovdje doduše vidimo, da kod ophodnja u = 80 i u = 100 gromadna krivulja zbilja zatvara manju površinu nego odgovarajući trokuti OAD i OBE. Ali već kod ophodnje u = 120 vrlo je dvojbeno, da li veću površinu zaprema gromadna krivulja ili pak odgovarajući trokut OCF. Jer, dok je kod nižih ophodnja (u = 80 i u = 100) za manju ´ Vidi o tome primjedbu u Sumarsko-lovačkom kalendaru prof. Dra Gj. Nenadić a 1940. godinu na str. 127. 70 |