DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 6 <-- 6 --> PDF |
pojedina bujična područja. Ured bi imao dakle u prvom redu služiti za vršenje tehničkih zadataka. Za provođenje radova i poslove, koji su s time u vezi, ured bi imao> dalje dužnost, da pokreće kod upravne vlasti pitanja, koja su od važnosti po bujičarsku službu. Njegova bi dužnost bila, da ministarstvu šumarstva i rudarstva stavlja priedloge o donošenju potrebnih odredaba. Ured prema tome ne bi izravno provodio upravne mjere bujičarske službe. Taj bi se rad obavljao putem upravnih vlasti ministarstva. Osnivanjem dovoljnog broja tih ureda mogla bi se bujičarska služba podpunoma obuhvatiti. S obzirom na prilike i potrebe naše Države, mogla bi biti sjedišta ureda u Zagrebu, Gospiću, Makarskoj, Sarajevu i Banjaluci. Sama organizacija ureda i djelokrug rada propisao bi se propisnikom, koji bi utvrdio način poslovanja te unutarnju organizaciju. Kod unutarnje organizacije ureda valjalo bi voditi brigu o biti same bujičarske službe. Ta služba, kako je već spomenuto, ima širi narodno-gospodarski značaj. Njezino djelovanje vrši se na područjima, čije površine imaju najrazličiti]u obradbu, gdje dolaze razne vrste vlastničtva, gdje su poslovi vrlo raznovrstni. Ti razlozi traže, obzirom na veliku raznolikost postupka i rada u jednom dosta uskom stručnom sektoru, da stručnjaci imaju biti zaista posve upućeni u svoj posao. Te posebne prilike posla iziskuju stalan kadar izvježbanih ljudi, nesmetan rad vezan uz što manje administracije i uz mogućnost slobodnog djelovanja bujičarskog osoblja u vršenju povjerene im dužnosti. To ima osigurati propisnik. Predviđena organizacija službe omogućila bi uredima vršiti ne samo bujičarski posao u dosadanjem obliku, nego i poslove većeg opsega, gdje bi mogla doći podpuno do izražaja suradnja opće hidrotehničke službe sa svim onim čimbenicima, kojima je svrha poboljšanje životnih uslova naroda. Predložena organizacija bujičarstva je po ustrojstvu najbliža njemačkom uređenju te službe u Istočnoj Marki. No ona ne bi bila kopija te službe, jer je razrađena na osnovu naših prilika i potreba. Valja spomenuti, da bujičarska služba nije kod nas nikada bila podpuno organizirana. Stari zakon o uređenju bujica od 22. listopada 1895. koji je vrijedio za područje Hrvatske i Slavonije, nije bio podpunoma proveden. Tome zakonu trebalo je donijeti provedbenu naredbu, koja nije donesena. Time je bio ukočen rad bujičarstva. Postojeći zakon o uređenju bujica od 20. veljače 1930. i pravilnici nijesu to stanje mnogo izmjenili. Oblasti nisu bujičarstvu posvećivale dovoljno pažnje. Radi toga je služba štetovala. Nije se raspolagalo potrebnim brojem osoblja niti dovoljnim sredstvima. ZUSAMMENFASSUNG Der Verfasser gibt Vorschlage fiir die Organisation der Wildbachverbauungen. Die Durchfiihrung der Wildbachverbauungsarbeiten soli forsttechnischen Amtern, die direkt dem Forstministerium untergestellt sind, anvertraut werden. Dem Vorschlag des Verfassers nach soUen. solche Amter in Zagreb, Makarska, Gospić, Banja Luka und Sarajevo gegriindet werden. 68 |