DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Za to treba bujičarstvo i u nas drugčije promatrati. . Naša je zemlja najvećim dijelom gorovita. Prema tome u najvećem svom dijelu podesna za aktivan zahvat žive sile vode, ako su ispunjeni stanoviti uvjeti. Kra j današnje g načina života u tim krajevima i kraj postupka sa zemljištem kod obradbe tla, stvaranje bujica u nekom predjelu je samo p i tanje ge01 OŠkog sasta V a i količ in e oborina u stanovito vrijeme . Mekša i dublja zemljišta su najobičnija podloga bujičnih korita. Naravno, da su takova tla bila podesna i za obradbu. Uništenjem istih smanjuje se obradiva površina u planinama.. Odnošenje materijala u gorske doline i taloženje njegovo na dolinska zemljišta dovodi do dalnjeg umanjenja obradivog tla, jer su ti nanosi šljunka i kamenja redovno nepodesni za obradbu. Posi j edices u jasne: osiromašivanje brđana. Razumljivo je, da to osiromašenje postepeno dovodi u pitanje obstanak žiteljstva u planinama. Cesto je preseljavanje pučanstva, migracija u plodnije krajeve, jedino riješenje. Ne smijemo se zavaravati pomišlju, da su to možda samo rjeđi slučajevi. Naprotiv, to su slučajevi vrlo česti, samo što javnost i nadležne vlasti nisu o njima redovno obavještene. Donošenjem materijala u doline proces nije gotov. Mase materijala, koje su ta] ožene u dolinama kreću dalje. Veće vode odnose ga u nizinske krajeve, gdje zatrpavaju korita rijeka a to onda dovodi do poplava i zamočvarivanja tla. Prema tome sredidbe rijeka i poboljšbe tla (u nizinama) ne mogu biti uspješno izvođene tako dugo, dok nijesu uređene gorske brzice i bujice. Jasno je dakle, da je temelj ni zadatak bujičarstva u širem, narodno-gospodarstvenom pogledu, stvaranje predt´slova za ispravnu sredidbu rijeka i poboljšbu tla u nizinama uklanjanjem ili obuzda vanjem uzroka u planinama. Izvršenje toga zadatka ima ogromno značenje za narodni prirad. Na temelju toga izlazi, da je važnost bujičarske službe daleko veća, nego što izgleda na prvi pogled. Po istaknutom zadatku bujičarstvo jedio hidrotehničke i poboljšben e službe . Savezno s time a s obzirom na upravni sustav nameće se pitanje: u koje ministarstvo valja uklopiti bujičarsku službu? Po svojoj svrsi ona je usko vezana uz javne radove, koji se provode unutar ministarstva prometa i javnih radova. No, kod razmatranja ovoga pitanja ne smije se pustiti s očiju, da su za uspjeh rada odlučna sredstva, način rada te mogućnost provedbe pojedinih zamisli. U tim pitanj´ma bujičarstvo je usko vezano uz šumarstvo, jer mnoge zadatke rješava mjerama, koje se provode unutar nainistarstva šumarstvairudarstva. Bujičarstvo rješava, kako je poznato, postavljene zadatke nizom građevnih i sredidbenih poslova. Građevnim radovima hidrotehničkog značaja nastoji osigurati, u glavnom, one površine, koje su pod neposrednim djelovanjem vode. Melioracionim poslovima stvaraju se uslovi za trajno obuzdavanje razornog djelovanja bujica. Dosad se je taj dio bujičarskih radova sastojao većinom u vezivanju tla pošumljavanjem te u nizu šumarsko-redarstvenih i gospodarstvenih mjera, kojima se propisivalo određene postupke sa šumom ili s površinama, koje su obrasle drvljem. Taj kombinirani način rada u bujičarstvu, koji je u literaturi nazvan »šum a r- skim sustavom uređivanja bujica« (»Das forstliche System der Wildbachverbauung «) mogao se dosad najbolje provoditi unutar šumarske službe. Ne smijemo pri tom zaboraviti, da se bujičarska služba vrši dobrim dijelom u šumovitim krajevima, gdje je postupak sa šumama jedan od bitnih elemenata u radu oko uređivanja bujica. Međutim, bujičarstvo mora provoditi svoj rad i u gusto naseljenim predjelima, gdje pučanstvo svojim načinom života stvara preduslove za stvaranje bujica. Tu se nameću sasvim drugi problemi. U takovim krajevima ne može se osiguranje tla i ostale preventivne mjere provoditi samo šumsko-uzgojnim i šumsko - redarstvenim mjerama. Tu treba zemljišta gospodarstvenim mjerama osigurati od djelovanja vode. Cesto puta su potrebni jači zahvati u dosadanji način gospo 66 |