DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GOD. 66. OŽUJAK 1942. Ing. AUGUST HORVAT (Zagreb): O ORGANIZACIJI BUJICARSKE SLUŽBE BEITRAG ZUR ORGANISATION DES VVILĐBACHVERBAUNGDIENSTES. Bujičarstvo je dio hidrotehničke i melioracione službe, koja je s izvjesnim šumarskim poslovima vezana na šumarstvo. Bujičarstvo je dakle sporedna grana šumarske službe, koja je gotovo izdvojena iz opće šumarske djelatnosti. Savezno s time organizaciju bujičarske službe treba provesti prvenstveno prema njezinim potrebama, a tek u drugom redu po smjernicama opće šumsko-gospodarstvene politike. Potonje tek radi uskladbe sa šumarskom službom, na koju je danas vezano i bujičarstvo. Dosadanja organizacija bujičarske službe bila je u sklopu općih upravnih oblasti. Stalo se, naime, na stanovište jedinstva upravnog djelovanja te se nastojalo tim putem provesti uskladbu rada. To rješenje došlo je do izražaja u § 40. zakona o uređenju bujica od 20. veljače 1930. Po tome §-u bili su predviđeni i kod pojedinih banskih uprava osnovani »šumarsko-tehnički odsjeci za uređivanj e buji c a«, koji su izravno ili pomoću »šumsko-tehničkih sekcija za uređivanje bujica« vršili bujičarsku službu. Šumsko tehnički odsjeci bili su predviđeni kao samostalni odsjeci, koji su izravno podvrženi banu. U praksi je samo kod nekih banskih uprava uspjelo osnovati samostalne odsjeke (primjerice u Splitu, Ljubljani i Skoplju), dok su drugdje bujičari bili u sklopu šumarskog odsjeka. Takova organizacija bujičarske službe odgovarala je tadanjim potrebama. Prije se općenito nije polagalo mnogo važnosti na sredidbu rijeka i poboljšbu tla, pa je bujičarstvo imalo gotovo posve sporedno značenje. Bilo je, uglavnom, vezano na manje radove, kojima se sprječavalo štetno djelovanje bujica na prometne veze i na naselja. Današnje stanje postavlja druge zadatke. Mnoga pitanja, koja se dosada nijesu uobće raspravljala, postala su od prvorazredne važnosti. Njihov o rješe nje traži novu organizaciju, čiji oblik mora omogućiti najboljuprovedbupoistavljenagzadatka. 1. Prije nego odgovorimo, koji bi oblik organizacije najbolje odgovarao potrebama bujičarstva, potrebno je, da se osvrnemo na zadatke, koje ima bujičarstvo rješavati u budućnosti. Bujičarstvo je, u užem smislu, obuzdavanje razornog djelovanja bujica te spriječavanie šteta, koje nastaju njihovim izravnim djelovanjem. Uzeto s tog stanovišta, ono je lokalnog značenja — pogotovo ako se uzme, da su tokovi pojedinih bujica jedva koji kilometar dugački, gdje se izravne štete pojavljuju tek na manjim površinama. Međutim, promatranje bujičarstva s toga užeg gledišta već je davno napušteno u svim naprednim zemljama. 65 |