DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
piraster, Populus tremula, Prunus spinosa, Quercus petraea (sessiliflora), Q. pubescens, Q. robur, Rosa arvensis, Viburnum lantana. Nadalje nastupa još obilno, Carpinus betulus i kadkad i Fagus silvatica. Izvan okolice Sarajeva u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine dolazi C. orientalis u dolini rijeke Bosne kod Dobrinja, Modrinja, Lašve i Zenice sve do Vraća. U dolini rijeke Lima kod Rudog, Strmice, Setihova i Mrzova, Bilješke mjestimice sa makljenom i podivljalom smokvom, zatim pored rijeke Rzav kod Vardišta i Dobruna, te u dolini rijeke Drine kod Višegrada, Goražde, Foče, u dolini BistriceCehotine te iznad rijeke Pive kod sela Kruševo. U Hercegovini je obilan u dolini rijeke Neretve (Konjic, Rama i t. d.). Trešanice, Bijele i Ljute. Sjeverno ide uz Neretvu preko Boraka, Glavatičeva, Janjine sve do Zivnja pod planinom Crvanj. Ing. Pavao Fukarek. PEDESETA GODIŠNJICA » ŽUPANJACKOG ELABORATA« U br. 11. Hrvatskog šumarskog lista tiskan je prikaz Ing. P. Fukareka o t. zv. »Županjaččkom elaboratu«, povodom njegove pedesetgodišnjice. Autor je među ostalim napisao i ovo: »Na žalost, danas se »Zupanjački elaborat « spominje samo još u literaturi. Samo malen broj gotovo beznačajnih bilježaka sačuvao se je kod nekih privatnika, a glavni njegov dio — operat od preko 2.500 stranica velikogformata sa svim prilozima, pregledima i kartama — netragom je nestao.« U vezi ovog navoda Ravnateljstvo državnih šuma u iVIostaru preko Ministarstva šumarstva saopćilo je uredništvu, da se originalni »Zupanjački elaborat« od bivšeg nadšumara Andrije Geschwinda nalazi u tamošnjoj arhivi, te da je skoro potpun , jer je uništeno samo nekoliko stranica. Zahvalni smo Ravnateljstvu šuma na ovojobavijesti, jer je tim povodom i javnost obavješćena o tom elaboratu, značajnom dokumentu o nastojanju poboljšanja šumarstva u Bosni i Hercegovini od prije pedeset godina. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUSlVO NASI POKOJNICI Tokom 1941. godine smrt je povela u dvore , ,, vječnosti pet članova Hrvatskog šumarskogdruštva. Prvi je bio Ing. Otmar iVI i k 1 a u. Njega slijedi Ing. Ivo Navračić, koji je tek stupio u život,´"koji se tek počeo uvađati u praktički rad kao šumarski vježbenik kod b. Đurđevačke imovne općine. Krajem ljeta iz naše sredine odvaja se Ing. Milan P i c h 1 e r, a tokom mjeseca prosinca Ing. Srećko M adjarević i Ing. Levin H a u e i s e. Neka im je svijetla uspomena među nama. Hrvatska šumarsko društvo. y y USPOMENI POK. ING. SREĆKA MADJAREVICA Smrću Ing. Srećka Madjarevića nestalo je iz sredine hrvatskog javnog života jedne jake ličnosti, nestalo je jednog čovjeka dalekih i širokih pogleda. Ing. Madjarević je svojim oštrim sudovima i proročanskim predviđanjima na područjima gospodarskog, političkog i društvenog života stekao lijepi krug prijatelja analognih pogleda na sve pojave suvremenih prilika. Ing. Madjarević je već prije 15 godina uočio i vidio prekretnicu Europe. Iako prožet iskrenim duhom za maloga čovjeka, ne vidi rješenje društvovnih problema u dekadentnom demokratizmu i parlamentarizmu, a isto tako gleda propast Europe i čovječanstva u boljševičkoj negaciji čovječje ličnosti. Rješenje svih problema Madjarević naprotiv vidi u auktoritetu kako u seljačkom domu, tvornici i dr., tako i u samoj državi. U 1941. GODINI Gospodarsko pak stvaranje mora biti pod vodstvom poduzetničkog duha i stoga izdiže poduzetnika kao zasebnog činioca u gospodarskom stvaranju. Ing. Madjarević rodio se u Vukovaru dne 19. XI. 1880. Maturirao je na osječkoj gimnaziji, odakle je otišao na sveučilišni studij u Zagreb, a poslije i u Beč. Premda je diplomirao šumarske nauke, ipak su ga uvijek interesirali i opći gospodarski problemi. Ne može se smiriti kao asistent šumarske akademije u Zagrebu, nego se posvećuje šumarsko-upravnojslužbi. Državna služba nije ga međutim bacila u okove birokratizma i njegov duh traži šire polje rada. To polje nalazi u novinarskom radu, te ga vidimo kao osnivača gospodarskogdnevnika »Hrvatski Lloyđ«, te kao izdavača časopisa »Narodno Gospodarstvo «, »Narodno Bogatstvo« i »Naše šume«, a kad ovi časopisi prestadoše izlaziti, surađuje u drugim raznim časopisima (»Hrvatska Smotra«, »Trgovinski Glasnik« i dr.). Kako je bio sklon šali i satiri, pokreće satirički list »C a u š«. Pored svoga rada na polju novinstva izdaa je i knjigu »Naše šume« (Zagreb, 1932.), te po sadržaju originalno djelo »Svjetsk a kriza« (Zagreb, 1936.). Potonja knjiga pobudila je pažnju u hrvatskoj javnosti naročito zbog jasnoće prosuđivanja tadašnje gospodarske krize. Vrijedno je ovom prilikom zabilježiti, da ing. Madjarević k trima poznatim čimbenicima proizvodnje, t. j. prirodi, radu i kapitalu do90 |