DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
su potrebne u gospodarske svrhe i kojih nema u europskim šumama, a ne one vrsti i oni sortimenti, koji donose najvišu zaradu, kako je to do sada bilo. Za provedbu ideje šumarskog drvarskog europskog veleprostora prethodno će se oblikovati dva područja. Jedno područje obuhvatit će zemlje oko Sjevernog i Baltičkog (Istočnog) mora (Nordsee-Ostseeraum), a drugo zemlje Podunavlja, oko Jadranskog te Sredozemnog mora (Donaubecke - Adria - Mittelmeerraum). Ova je podjela, veli Parchmann u svom članku »Auf dem Wege zur forst- und holzwirtschaftlichen Grossraumwirtschaft«, posljedica mnogih uvjeta i razloga. Tu su prirodni trgovački odnošaji, oblikovani tokom posljednjeg stoljeća; tu je pitanje prevoznog prostora, kojeg će pomanjkanja poslije rata nesumnjivo nastupiti; od utjecaja su i rasne razlike sjeverne i južne Europe (jedan narod sjevernog područja s pretežno germanskom krvi drugih je svojstava obzirom na gospodarski život, nego narodi južnog prostora s pretežno romanskom i slavenskom krvi). Tu su i razlike između industrijskog i agrarnog gospodarsl^og razvoja, a mora se voditi računa i obzirom na proizvodnju i potrošnju drveta u tim područjima. Književnost Ing. A. Perušić: Ideje europskog gospodarskog veleprostora oživotvorene su za sada u sjevernom području i to ugovorom od 23. siječnja 1942. god. Ovaj ugovor sklopile su Danska, Finska, Njemačka i Švedska (i u tekstu ugovora države potpisnice navode se alfabetskim redom), ali se u ugovoru izričito veli, da je poželjan ovom ugovoru pristup i drugih država, kako bi bila što šira podloga za urednu izmjenu drveta. Ugovor je potpisan po diplomatskim predstavnicima, ali za vladu Reicha potpisao ga je i W i 11 i Parchmann , Ministerialdirektor im Reichsforstamt. Kako se i iz naslova ugovora razabire, koji glasi: >Der Vertrag iiber Einsetzung einer da ni sch-de u t sch - finnischschwedischen Kommission zur gemeinsamen Behandlung der Holzbedar f s deckung in den Landern des Nordsee- und Ostseeraumes«, bit je ugovora u osnivanju posebnog povjerenstva, koje će u zajedničkoj suradnji davati savjete za šumarska praktička i teoretska pitanja i istraživat će uvjete za urednu trgovinu drvetom. Povjerenstvo će se sastajati od vremena do vremena i to u onoj državi, koja je zatražila sastanak povjerenstva, dok je sjedište poslovnice povjerenstva u Berlinu. Ing. O. Piškorić. PRILOG RJEŠAVANJU PITANJA KULTIVIRANJA NAŠEG KRASA, ZAGREB, 1941. okt. format, 47 str. Skorih dana izašla je iz tiska ova interesantna rasprava. U njoj je gradivo razdijeljeno na slijedeća poglavlja: 1. Opći pogledi 2. Mišljenja nekojih stručnjaka o uređenju krasa 3. Sto je dosad urađeno na krasu 4. Kako na pitanje krasa gledaju naši agronomi 5. Opći pogled na iznesena mišljenja stručnjaka 6. Dioba velikih zemljišnih posjeda 7. Nadležnost 8. Sto treba imati pred očima pri sastavljanju opće osnove za uređenje krasa 9. Prelazni radovi 10. O glavnim smjernicama zakona o krasu. Rasprava je namijenjena široj javnosti. U njoj je pisac iznio važne gospodarske probleme, koji se odnose na krš. Među te probleme spada u prvom redu pošumljivanje krških golijeti, jer je to u uskoj vezi s unapređivanjem poljodjelstva, odnosno poboljšavanjem životnih prilika na kršu. Pisac se osvrnuo na važnije radove, koji su dosad poduzimani u pravcu poboljšanja života na kršu. Prikazao je razna mišljenja stručnjaka 0 tome, što je u najskorijoj budućnosti nužno učiniti, da se što prije dođe do pozitivnih rezultata. Iznio je zatim svoje poglede u tim pitanjima. Kao jednu od prvih mjera istaknuo je potrebu diobe prostranih zemljišnih posjeda 1 njihovu podjelu na općine, odnosno pojedina sela. Prema mišljenju pisca, svi radovi, koji se imaju provoditi na našem kršu, imali bi se usredotočiti u posebnom Zavodu (Uredu) za sačuvanje i unapređenje kulture zemljišta na kršu. Taj bi Zavod imao djelovati samostalno i u vlastitoj nadležnosti, dakle nezavisno od redovitih upravnih i sudskih vlasti. G. ing. Perušić je sin našega krša. Poznaje ga on dobro još od svoje rane mladosti. Osim toga služio je dulje vremena na kršu. Spomenuta knjižica plod je njegovog nastojanja, da i od svoje strane doprinese udio u pogledu što bržeg i što povoljnijeg rješavanja ovog važnog pitanja. Vrijedno je hvale, što je pisac — koji ima za sobom veliku i bogatu šumarsku praksu — objelodanio svoja iskustva iz toga važnog područja našeg šumarstva, te ih time stavio na raspolaganie struci i svima onima, koji će se baviti problern´ma krša. Dakako, da će se piščevim pogledima obratiti pažnja kod utvrđivanja smjernica našega budućeg rada na kršu. Knjižica se može nabaviti kod pisca (Vukotinovićeva ul. br. 4) uz cijenu od Kn 15.—. Prof. Dr Petračić. 88 |