DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PREGLED USTROJSTVO EUROPSKOG VELEPROSTORA U ŠUMSKOM I DRVNOM GOSPODARSTVU Obrisi novog gospodarskog poretl^a u Europi dnevno su sve jasniji i jasniji. Novi poredale temeljit će se na spoznaji, da političke granice ne mogu biti ujedno i gospodarske i da su proizvodne mogućnosti mnogo veće, ako se ne samo pojedini dijelovi nego i cijela Europa promatra kao jedna cjelina, različna od drugih sličnih cjelina (na pr. Amerike, Australije i dr. zemalja). Kao realizatori ove cjeline nastupaju Nijemci s radom i sa svojim nastojanjem oko organiziranja »Grossrauniwirtschaft- a« Europe. Novi poredak obuhvatit ćs i šumsko i drvno gospodarstvo (šumarstvo i drvarstvo) ili bolje rečeno njih na prvom mjestu, jer se ideje novog poredka u ovim dvjema granama narodnog gospodarskog života već i ostvaruju. Europa je obzirom na proizvodnju i potrošnju drveta aktivna zemlja. Tako govore podaci sakupljeni po Međunarodnm agrikulturnom zavodu u Rimu (prema publikaciji Annuaire International de statistique forestiere vol. I. — knjižnice H. S. D. br. 1620), koji su u trgovini drveta obuhvatili razdoblje od 1930. do 1935. godine. Prema tim podacima trgovina drveta u državama uže Europe (bez Irske, Engleske i SSSR) iznosila je 34,3 mil. m-´ uvoza, a 39,7 mil. m-´´ izvoza, t. j . trgovina drveta bila je aktivna s 5,4 mil. m^. Ako se u račun uzmu zemlje SSSR, tada aktiva iznosi 19 mil. m^ (godišnji prosjek od 1930. do 1935. god. u SSSR iznosio je u uvozu 8.818 m^, a u izvozu 13,937.046 m^), a uzevši u račun Englesku te Irsku proizlazi manjak od 770.000 m-´´ (Engleska imala je uvoz od 19,681.599 m´, a izvoz 29.683 m^ a Irska uvoz 479.926 m´, a izvoz 37.396 m´). Tako izgleda bilanca Europe kao cjeline. Promatrajući pojedine države vidimo, da je proizvodnja onih zapadnog dijela Europe pasivna, t. j . to su zemlje uvoznice, a one istočne pole Europe aktivne, t. j . one su davale za izvoz mnogo više drveta, nego li je iznosio uvoz. Iako ove podatke ne možemo, naročito za današnje vrijeme, smatrati potpuno točnima, to oni daju ipak stvaran putokaz u uređenju drvnog tržišta Europe. Pobudu za jedinstvenu ili možda bolje reći plansku šumarsko-drvarsku politiku u Europi dao je treći Reich, koji je ujedno pristupio i njezinom ostvarenju. Misao o europskom veleprostoru obzirom na šumarstvo i drvarstvo sazrela je tokom 1941. god. Broj 9. časopisa »Internat i onaler Holzmarkt, das Fachblatt der H o 1 z w i r t s c h a f t im neuen Europa«, donosi članak jednog od svojih izdavača W. Parchmann-a; >V 61kervarbindede Wirtschaft«, a 51./52. broj od istog autora »Auf dem Wege zu forst- und holzwirtschaftlichen Grossraumwirtschaft«. Ne manje je značajan i uvodnik u prvom ovogodišnjem dvobroju istog časopisa pod naslovom : >D urchbruch zur volkerverbindenden Wirtschaft« od istoga pisca. O istoj temi raspravljaju i članci u spomenutom časopisu »Ordnungsbestrebungen der Forst- und Holzwirtschaft im europaischen Grossrau m« (od E. Heckler-a), te »Forst- und Holz-^virschaftlicheWerbung und Aufklarung im europaischen Grossrau m« (od F. B r a u e r-a) Ostvarenje europskog gospodarstvenog veleprostora ima zadaću ukloniti konjukturne oscilacije i time neminovnu nesigurnost ne samo u gospodarskom području, nego u ljudskom društvu uopće. U novom poretku spekulacija burzijanaca ustupa mjesto smišljenoj osnovi za veći vremenski razmak. U novom poretku imetak, dobra i proizvodnja prestaju biti svrha za sebe jednako kao što čovjek ne smije iDiti rob ne samo svog imetka, nego ni svoga rada , kako je na jednom mjestu rekao predsjednik portugalske vlade O 1 i v e r S a1 a z a r, izvršitelj »diktature uma i srca«, već sve ovo ima služiti čovjeku. Ovi temelji novog poretka važe i za šumsko gospodarstvo, kojemu budućnost stavlja još veće zadatke nego li ih ima danas. Radi tih zadataka u buduće ne će biti pustošenja šuma i ogoljavanja šumskog zemljišta, nego se, naprotiv, >šume Europe moraju uzdržati, umnožiti i poboljšati«. Stoga nova Europa mora biti zelena Europa, ali to zelenilo ne će se uzgajati za ukras krajobraza, nego za proizvodnju drveta, jer je to »temeljni uslov života naroda«. U novom poretku napredak u gospodarstvu pojedinih država ne može ovisiti samo o dobroj volji dotičnih država, nego postaje »europska dužnost«. »Nova Europa bit će jedna gospodarska zajednica ili će se raspasti i nestat i je« (sve citirano od Brauer-a u naprijed navedenom članku). Ova gospodarska zajednica postoji i danas, a postojala je i prije, ali su nastojanja za uređenje zajedničkih probitaka bila sprečavana i potiskivana zbog probitaka pojedinaca (pojedinih skupina, pa i država). Da nije bilo te povezanosti, ne bi se potresi ili lomovi pojedinih ne samo država nego i poduzeća manje ili više odražavali sa štetnim posljedicama i u drugim dijelovima svijeta, u drugim državama. Al i tad a j e volja pojedinaca bila iznad volje i probitaka zajednice, dok će u novom poretku ovaj odnos biti obratan, a ipak ne će uništavati pojedince. Novi poredak u Europi ne isključuje uvoz drveta i iz izvaneuropskih zemalja i ne znači isključenje svjetske trgovine. Naprotiv, piše W. Parchmann, računa se i s uvozom izvaneuropskog drveta. Uvozit će se one vrsti, koje 87 |