DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
zadrugarstvu značaj velikog etičkog i socijalnog pokreta. Laka primjena zadrugarstva na sve grane ljudske djela´.nosu pruža nam jako jamstvo, da će ovaj pokret prodirati i dalje u društvovni, Kulturni i gospodarski život, unoseći svuda harmoniju između proizvodnje i potrošnje, između ponude i potražnje, između pojedinca i zajednice te tako u duhu uzajamne pomoći i međusobnog povjeienja stvoriti snošljive odnose između pojedmih staleža, pa i pojedinih država i naroda. Veliki i široki skup ekonomskih, privrednih, socijalnih, kulturnih i zdravstvenih problema, koji već sada ulaze u široki okvir zadružnog pokreta, najbolji je znak, da su svi pa i oni najširi narodni slojevi u zadrugarstvu našli onaj ispravni put, kojim će doći do olakšanja svojih životnih tegoba i nevolja, a da pn tome ne moraju dolaziti u sukob s interesima ostalih pojedinaca i staleža. I naš narodni duh treba opet uputiti stazom naših narodnih tradicija zadružnog života, s kojega puta skrenuo je naš narod zaražen idejama gospodarskog liberalizma — idejama egoističnog individualizma. Hrvati su seljački narod, njihovo je gospodarstvo primitivno i naturalno, a i društvovna organizacija bila je od vajkada pa sve do nedavnog vremena zadružna. Selo, seljaštvo i poljodjelstvo, —^ a ne grad, građanstvo, radništvo i industrija — glavni su nosioci i čimbenici našeg socijalnog i kulturnog razvitka i narodnog života. Zato se hrvatski narod mora razvijati sasvim drugim putem i drugim metodama, nego industrijalizirana zapadna Evropa. Duh zapadnjačkog individualizma i gospodarskog liberalizma unio je međutim i u naš narod psihozu individualnog gospodarenja pa makar i na najmanjem podijeljenom seljačkom posjedu, stvorio je poljodjelce bez dovoljne zemlje, stvorio je seljački proletarijat, a time ujedno olabavio i čvrstoću narodne otpornosti i narodne cjeline. A što je veća kohezija između najmanjih jedinica narodne cjeline, to je jača snaga i otpornost naroda prema vanjskom svijetu. Oba materijalistička sistema, kapitalizam i komunizam, osnivaju svoje pravo samo na sili i brutalnoj borbi za opstanak, na koji navodno imaju pravo samo oni, koji su jači. I zadružni pokret priznaje doduše to načelo, ali ne za one, koji su jači u zlu, nego samo za one, koji su jači u dobru. Velika i brza suvremena zbivanja približuju nas svakim danom konačnoj likvidaciji sistema vladavine, koji osniva društvovni poredak samo na grubom materijalističkom načelu bespoštedne borbe za opstanak. I kapitalizam i komunizam preživljuju teške i kritične dane. Već trula zgrada kapitalizma, kao i na pijesku još nedovršena zgrada komunizma, konačno se ruše u nepovrat. Ali samim rušenjem ne postizava se ipak nikakvi cilj. Nove generacije s olakšanjem će napustiti staru dotrajalu i porušenu zgradu materijalističkog uređenja života i preseliti se u novu zgradu, čim ta bude gotova. Tu novu zgradu boljeg života podiže zadružn i pokret : organizacijom zadružne privrede, širenjem solidarnosti i ljubavi prema bližnjemu. U podizanju ove nove svjetle zgrade zadružnog života ocrtava se i izlaz iz sadašnje moralne i materijalne krize. (Nastavit će se.) 86 |