DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 15 <-- 15 --> PDF |
drveća kao srednja vrijednost ustanovljenih veličina može postaviti slijedeća pri daje za niže ophodnje niže a za više ophodnje više iznose od formule poprečnog bližna formula: Me=o==l"75M™ (6) odnosn onastup a vrijem e najveće g j e ekvivalencij e za poprečno g prirasta . ^U duž e od vremen a Inače Presslerova formula sječivog prirasta. II. DOSADANJA ISTRAŽIVANJA U našoj stručnoj književnosti nije mi poznata jedna opsežnija rasprava ove vrste, kako sam već u početku napomenuo. Pa ni u stranoj stručnoj literaturi nije u posljednje vrijeme zapažen nijedan rad, koji bi preduzeo rješavanje ovo problema. Barem spomenuti prof. P a t r o n e, koji je po mom znanju prvi pokrenuo ovaj studij, nigdje ne spominje dosadan ja istraživanja u ovom pravcu. Razlog vjerojatno leži u tom, što se u jednu ruku ovo pitanje smatramo definitivno rješenim, a u drugu ruku, što prema najnovijim shvaćanjima ni sama klasična normalna šuma nema više one odlučne važnosti u uređivanju šuma kako je to imala prije. Razumljivo je, da ni sam studij obračuna normalne drvne zalihe nije više imao one privlačne snage, kako to zaslužuje. Kolikogod ima normalna šuma, — koju neki nazivaju i nedostiživom šimerom, — svojih nedostataka, ona će i nadalje zadržati mjerodavni položaj u nauci i praksi. Nema vjerojatnosti, da će nauka tako brzo naći doličnu zamjenu za normalnu šumu, barem ne takovu, koja će jače osigurati podržavanje glavnih elemenata moderne taksacije, t. j . potrajnosti, prostornog reda i trajno najvećeg prihoda. Prof. Patrone je u svojoj studiji´* primjenio sličan postupak, kako je izveden u ovom prikazu. Nažalost ne iznosi numeričke podatke svojih izvoda, da bi se sam postupak mogao do kraja pratiti. Kao osnov za svoje izvode uzeo je prirasno-prihodne tabele prof. Gerhardt a i konSI. 4. — Variacije grešaka po Gerhardtovim gromadama (prof. Patrone). Zasjenu podno struirao variacije postotnog iznosa pogre seće vrste označene tankim a svjetlo zahtije ške e, kako to prikazuju diagrami u slici 4. vajuće debelim, linijama. Vidimo, da se prema Gerhardtovim A — jela tabelama* variacije pogreške e približno B — smreka, (umjerena proreda) točno podudaraju s onima, koje sam u C — smreka, (jaka proreda) ovom prikazu iznio na temelju Schwappa-D — bukva, (slaba proreda) chovih gromada. Sva njihova glavna svojE — hrast, (jaka proreda) stva u osnovi su ista kao i u našim izvoF — bor, (umjerena proreda) dima. Te su variacije i kod Patrone-a oviG — bor, (jaka proreda) sne direktno o vrsti drveta (specie legnosa), stanišnoj dobroti (feracita) i napokon o načinu proređivanja (il modo dl dirada mento). Za glavne vrste šumskog drveća Patrone zaključuje, da vrijeme izjednače nja nastupa u doba, koje se dade izraziti formulom 3 Prof. Dr Patrone : Osservazioni sul calcolo della provvigione normale, (La rivista forestale italiana, maržo 1940. str. 145—149). * Prof. Dr Gerhardt : Ertragstafeln, Berlin, 1930. 77 |