DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 11 <-- 11 --> PDF |
pokazuju prilično neznatne razlike u gibanju postotnog iznosa pogreške. Od njih se značajno udaljuje smrek a kod koje ]o greška općenito manja i kod koje prije nastupa izjednačenje iznosa (prije 100 godina) nego kod prvih dviju vrsta (iza 100 godina). Bilo bi svakako interesantno ispitati, kako se u tom pogledu ponašaju ostale umbrivage, za koju svrhu naravno nije dovoljan okvir ove rasprave. Da bismo sad ustanovili vrijeme ekvivalencije (M<, = O) potrebno je pronaći jednu pouzdanu podlogu, s kojom je to vrijeme prema našem predviđanju u izvjesnoj stalnoj relaciji. Takav elemenat treba da je ovisan o istim faktorima, o kojima je ovisno i gibanje postotnog iznosa pogrješke e, jer samo tako možemo doći do tražene konstante. Za tu je svrhu najpodesnije vrijeme kulminacij e poprečnog prirasta, jer se ono utjecajem boniteta, proreda i vrsta drveta giba adekvatno s gibanjem spomenute diferencije masa. Poteškoća leži jedino u okolnosti, da to vrijeme maksimalnog poprečnog prirasta traje po nekoliko decenija, pa se stoga mora lučiti posebno nastup, posebno trajanje i posebno završetak kulminacije. Za našu ćemo svrhu uzeti u račun početa k kulminacije poprečnog prirasta, koji označujem sa M«, . Tako je uklonjena i ova zapreka, pa kad znamo nastup ovog vremena, onda, postoji li konstantni omjer, već nije teško odrediti unapred vrijeme ekvivalencije formula. Omjer između obih veličina daje onaj faktor, kojim treba povećati vrijeme «<„ da se dobije M« = o. Veličine postotnog iznosa pogrješke e prikazane su u priloženom diagramu u obliku slomljenih linija, konstruiranih na bazi podataka iz Table I. Možda bi na Tabla I. Normalna zaliha glavne sastojine I. bonite t V. bonite t Vrsta drveta Ophodnja n y. đ e V, ^; d e m^ "1 m^ /o 10 80 383 473 90 23´5 94 153 59 62´8 Jel a 100 512 550 38 7´4 146 200 54 37´7 120 620 605 — 15 — 2´4 195 238 33 16´9 80 210 249 39 18´6 55 85 30 54´5 Bukva 100 277 291 14 5´1 83 109 26 3r3 120 333 327 — 6 — 1´8 108 128 20 18´5 80 355 373 18 5´1 97 136 39 40´2 Smreka 100 441 413 — 28 — 6´8 136 149 13 9´6 120 509 426 — 83 —16´3 — — — — ovom mjestu bolje odgovarala konstrukcija krivulja, ali sam istu napustio, kako bi kretanje pogrješke bilo oštrije istaknuto. Kod onih pravaca, koji direktno sijeku os apscisa (vrijeme) dano je izravno doba ekvivalencije (Me=o). Za glavnu sastojinu i I. bonitet ono nastupa kod jele i bukve u 115 a kod smreke u 88 godini. Za ostale pravce, naročito one sveukupne proizvodnje, dobivamo vrijeme ekvivalencije produljivanjem linije na bazi njezinog budućeg vjerojatnog tečaja, kako se to već radi i u dendrometrijskoj praksi. Ondje, gdje produljeni slomljeni pravci sijeku os apscisa, nastupa ekvivalencija iznosa. Diagram nam pokazuje, da doba ekvivalencije Ue=o nastupa paralelno s vremenom maksimalnog poprečnog prirasta odn. «„ . Tako evo kod onih vrsta, kod 73 |