DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Da li su pilci napravljeni iz valjanog materijala — vidi se naibolie za vriieme oduzeg pilenja te kod brušenja i proširivanja zubaca. Točno se može ustanoviti i* 6111 P U "d što ^?dSÄn o Ä^ ST° kemiao-meteluXm ÄraSriju sxo je dosta skupo. Pilac za jarmace se tu i tamo iskušava na primitivan način Ha ..... .... l6gne .. drU ^ Pa ak0 Pilac lrHeV-. «stane nePpovr eden . RaZUmiJe S6´ đa je °Vak0V0 trijednosti Mtivanje od slaL ili nfkioV, Z^ rUČn e PÜCe Pi!Ce Za Jarmače> nil.´ k™žne i druge pilce, osim pilaca zaa tračne lracn e pile, propisano je u Njemačkoj slijedeće- ^ SaZnak0m DI N m°gU Se Proizvoditi tignjevad ° ^ ** elektročelika ili čelika <, Pilci iz nelegiranog čelika moraju sadržavati naimanie 0 8»/n naM\^ «^ - f?Sf0m ne sm^e kod Pila O^TTkV Sf,dn°-fi^kYroSeUka"Si vL od Wo , a kod pilaca iz čelika iz tiganja ne više od 0,06%. Mangan TSiiu m ne smatraju se sastojcima legiranja. Pilci iz legiranog čelika irS l Jf„a ^ . i mijski znak metala, koji je upotriebljen za S^e^TSS^rSÜ S legiranja krom) znak Cr te moraju sadržavati najmanj >/,^. ! ftS? m m0raJU SSdrŽaVati . . ÄT e ´*« . ™ tifc^´dviju 1ZkovTn7zaa" eehk, ako se župe,pi aca mogu valjano proširivati redovitim srerlstvim Deblifo ZUPCI PILACA. Drvo se pili zupcima pilaca tako da i u i " « mjestu nastane mali utor S drvu dubok ^.. 1 . t ^reže strugotinu Na tom d? ?´5 mm ´ a Slr?k X do 3 mm Svi utori zajedno čine raspiljak (rez) Sli?°i°4 °k° f j<^ ..... ai.ka ! predočuje, u mjerilu povećanom oko 15 puta presjek raspiljka, a slika 2 presjek strugotine. Raspiljak ima dvije stranice c. Ove stranice moraju biti ravne — sve točke jedne stranice moraju ležati u jednoj ravnini. Stranice raspiljka moraju biti glatke, da bi ispiljeni materijal bio što ljepši. U pogledu finoće pilenja (glatkoće ra; piljka) razlikuju se u praksi u glavnom tri vrste i to: kvaliteta furnira, kvaliteta dasaka za bla njanie i kvaliteta građevnog drva. Kod prve vrsti finoća treba biti tolika, da se izblanianiem debljine do 0,5 mm poluči glatka površina- za S1 ! drutreću vrst izblanjanjem do oko 1,1 mm. Ove . razlike u kakvoći pilenja nisu sigurne, jer ovise Q i od subjektivnog prosuđivanja. bi i Zubac odjeljuje strugotinu na tri strane i to s obje bočne strane b i na dnu a. Sa strane se strugotina, kako je rečeno, mora točno odrezati, jer svi ti mali odresci čine cijeli raspiljak. Za rezanje širine strugotine treba relativno manje snage, a absolutno više snage nego za rezanje debljine strugotine. Relativno manje za to, jer se širina strugotine laglje reže od debljine strugotine, a absolutno više snage za to, jer je širina strugotine znatno veća od debljine. Pilenje drva poprijeko teže je, nego pilenje uzduž. Kod pilenja poprijeko mora se prerezati svako vlakance na dvije strane strugotine, a kod pilenja uzduž režu se djelomično vlakanca, a djelomično tvar među njima, koja je manje otporna od vlakanaca. Pilenjem uzduž među vlakancima drvo se donekle i kala. 36 |