DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 33     <-- 33 -->        PDF

milijuna za posumljavanje čistina. Dakle 50 iznos predstavljao vrijednost od preko jedne
milijuna upotrebljeno je u svrhe, da se zemljimilijarde
Kuna. To je hrvatska šuma
šte, koje je inače malo vrijedilo, zasadi šumu
rukama hrvatskog seljaka doskim
drvećem, i da jednom kao šuma daje prinijela na oltar domovine i ovo
veće koristi. U građevinske svrhe, t. j. za djelo imovnim općinama ne smije
gradnju zgrada i šumskih pruga za iskorišći-se nikada zaboraviti!


vanje šuma, utrošen je iznos od blizu 80 miSvi
ti milijuni još su značajniji, ako se ima


lijuna Kuna. Ovih 220 milijuna Kuna uloženo na umu, da onaj dio hrvatskih šuma, koji je
je u gospodarstvo, ali to je ujedno i novac, bio u gruntovnici upisan kao državno vlasnikoji
je mahom prešao u ruke hrvatskog seštvo,
nije dao ni pedeseti dio u te svrhe. Što
ljaka. Seljak je bio onaj, koji je redovno vršio više ni investicije (ulaganje novca) u šumskom
sadnje biljaka, koji je radio kod podizanja gospodarstvu nisu ni blizu svoti, koje su u te
zgrada ili izgradnje željeznica i time je novac svrhe uložile imovne općine. A ni čist prihod
iz svojih šuma dobio opet u svoje ruke za iz tih tako zvanih državnih šuma nije išao u
podmirenje potreba svoga kućanstva i života. hrvatski džep, jer je poslan u Budim Peštu i


Usporedimo li površine posjeda imovnih opu
Beograd. Šume imovnih općina, šume hrćina
iz 1871. god., t. j. godine njihovog stvavatskog
seljaka bile su dakle one,
ranja, s površinama danas, tada vidimo, da koje su služile hrvatskom narodu,
je ta površina od 658 tisuća kat. jutara skočila dakl e bile pravo hrvatsko narodno dobro!«
na 747 tisuća kat. jutara. To znači, da se to


U tom članku indirektno dano je prizna


kom 70 godina posjed imovnih općina povećao


nje i hrvatskim šumarima, jer su šumari bili


za cijelih 89 tisuća kat. jutara ili za sedminu


oni, koji su vršili upravu i gospodarenje sa


prvotnog posjeda. To povećanje nastalo je ku


šumama imovnih općina i od kojih je potekla


pom vlastelinskih šumskih posjeda i taj kup


uglavnom glavna pobuda (inicijativa), da se
plaćen je sa svotom od 227 milijuna Kuna. novac uloži tako, kako" bi mogao biti od trajne


´ To znači, da je 89 tisuća kat. jutara zemlje koristi .. sam«) pravoužitnicima imovnih opprešlo
iz ruku pojedinaca (veleposjednika) u ćina, nego i cijelom hrvatskom narodu. Hrruke
hrvatskog seljaka. . vatski je seljak, preko zastupstva imovnih


Ako zbrojimo sve navedene iznose, dobit općina, bio onaj, koji je danu pobudu shvatio
ćemo svotu od 507 milijuna Kuna računajući i prihvaćajući iznijete prijedloge dao dokaz o
po vrijednosti od prije današnjeg rata. Kad mogućnosti skladne suradnje hrvatskog seljaka
bismo računali s današnjim cijenama, taj bi sa svojim iškolovanim sinovima. P.


ZRNCA ZA POVIJEST HRVATSKE ŠUME


Ing. J. Fröhlich , koji sada živi u Sed-6 met. dužine. Srednji promjer bez kore debljeg
mogradskoj, u kraćem članku »Die Edel trupca
iznosio je 124 cm, a tanjeg 98 cm. Oba
hölzer des südosteuropäisehen su trupca bila posve bez grana, a drvo je, izuUrwaldes
«, tiskanom u časopisu »H o 1 z~ zev nešto tamnoga srca, bilo lijepe svijetle
markt « (br. 49. iz 1941. god.), iznosi neke poboje.
»Ova pošiljka morala je tvornicu vrlo
jedinosti o sječi džeferastih javora i jasena u razveseliti, jer je primitak trupaca potvrdila
Bosni prije 30 i više godina, a spominje i brišumariji
zahvalnom brzojavkom«, piše doslovno
jest i tisu. Ing. Fröhlich.


U iskorišćavanju džeferastog javor a priZa
brijes t (Ulmus montana) kaže, da je
kazuje prodaju od 33 javorova stabla u šumprije
rata bio malo tražen, dok je tis a
skom predjelu »Srednje«, tada šumske uprave (»europski mahagoni«) bila velika rijetkost.
Sarajevo. Ova 33 džefer-stabla nalazila se na Kao najveće stablo tise spominje jedno visine
površini od oko 5.000 ha. Iskoristiva masa po od 17 metara, a promjera u prsnoj visini 1,2
procjeni iznosila im je od 0,30 do 1 m3. Svako m. Međutim stablo je bilo šuplje, te je zdrav


je stablo prodano po 150 zlatnih kruna. Kubio
samo jedan plašt debljine 20 cm, koji se
sastojao od — 400 godova.


pac ovih stabala, jedna bečka tvrtka, prodala
je gotovu robu jednoj pariškoj tvornici pokućtva
uz cijenu od 16 krajcara po 1 kg svježeg
drveta postavno željeznička postaja SaraIznosimo
ove bilješke kao prilog za povjest


jevo. Stabla su izrađena u komade od 1,5 do našega šumarstva, jer nposrednih zabilježbi,


2 met. dužine i do najbliže šumske željeznice pristupačnih javnosti, imademo vrlo malo, da
iznijeta na bosanskim konjima. Zbog tog izne
kažemo ništa. Iznosimo, nadalje, ove binošenja
veći i teži komadi bili su iscijepani u lješke sa željom i nadom, da će one biti po


manje, koji su se mogli prenositi. ticaj, da se »Hrvatskom šumarskom listu« po


Za jase n spominje, da je jedno stablo na šalju neposredne zabilježbe i sjećanja, kako
području šumske uprave Teslić prodano 1909. bi ta zrnca za povijest hrvatsk e šum e i
godine tvornici pokućstva u Slavonskom Brohrvatskog
šumarstva ostala vječno
du. Stablo je bilo izrađeno u dva trupca od po zabilježena na pristupačnom mjestu. P.


VELIKI DAR OGRJEVNOG DRVETA


Ministar šumarstva i. rudarstva g. Ing. Ivica bačkoj sirotinji. Podjela ovog drveta vršila se
F r k o v i ć odobrio je, da se iz sredstava Sre o
Božiću 1941. te tokom mjeseca siječnja 1942.
dišnjice za ogrjev nabavi 300 vagona Sama dioba povjerena je socijalnom otsjeku
ogrjevnog drveta u svrhu darovanja zagrezagrebačkog
gradskog poglavarstva. .


63