DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 32 <-- 32 --> PDF |
veleobrtu govori se u članku božičnog broja »Naš drvni vele obrt«. Osim toga Gospodarstvo prenijelo je iz Ciglarskog vijestnika jedan članak Ing. A. Perušića. 2. U ostalim dnevnim novinama veće suradnje s područja šumarstva nije bilo. Izuzetak od toga čine članci u Hrvatskom Narodu, u kojima je polovicom listopada prikazan šestmjesečni rad Ministarstva šumarstva i rudarstva. U dnevniku Nova Hrvatska (kao i Gospodarstvu) bilo je nekoliko priloga pokrajinskih dopisnika, ali ti su prilozi skromnog opsega i malog programatskog značenja. Skupština Hrvatskog šumarskog društva prikazana je u svim novinama, a također se redovno objavljuje i svaki broj Hrvatskog šumarskog Lista. 3. Od tjednika namijenjenih selu i hrvatskom seljaku iz područja šumarstva bilo je članaka u »Gospodarskom lis tu«, »N ezavisnoj Državi Hrvatskoj«, te u »H r v a t s k o j Straži«. Najbrojnija je bila u potonjem tjedniku, a osnovna joj je misao upt>znati hrvatskog seljaka s vrijednošću drva u životu suvremenog čovjeka, a naročito s vrijednošću hrvatskih šuma ukuzujući na logične DOPRINOSI IMOVNIH OPĆINA Likvidacija imovnih općina, koja se provodi na osnovu Zakonske odredbe o prestanku krajiških imovnih općina (od 19. studenoga 1941. god.), zabilježena je u dnevnom novinstvu tiskanjem ove zakonske odredbe i obrazloženja, koje je bilo objavljeno u Narod, novinama istodobno sa samom odredbom. Izuzev ovog službenog obrazloženja prestanak imovnih općina nije u ovaj čas u našoj štampi jače naglašen i nije ovim povodom jače istaknuta uloga imovnih općina i značenje ovog koraka za hrvatsko šumsko gospodarstvo napose, a narodno gospodarstvo uopće. Dosad izašla dva dopisa (jedan iz Otočca a drugi iz Ivanić Kloštra) ne prelaze okvir običnog dopisa pokrajinskog izvjestitelja. Za to je u toliko značajniji, doduše mali članak tjednika »Hrvatska Straža« u prvom broju od 1942. pod naslovom »Doprinosi imovnih općina napretku hrvatskog naroda«, u kojem su istaknuta dobra, što su ih imovne općine u svom sedamdesetgodišnjem životu učinile hrvatskom narodu. Članak Hrvatske Straže glasi: »Na pragu Nove Godine sjetimo se još jednom imovnih općina, koje su 1941. godine zakonskom odredbom prestale postojati i kojih je posjed postao državnim. Imovne općine su osnovane točno prije 70 godina sa svrhom, da se polovica šuma na području bivše Vojne Krajine oslobodi podmirenja potreba na drvetu hrvatskog seljaka — graničara. Iako je većina imovnih općina tokom svog sedamdesetgodišnjeg života zapala u velike teškoće, iz kojih se kao najbolji korak smatrao njihovo podržavljenje, ipak njihovo opstojanje nije bilo uzaludno. I one su doprinijele lijepi obol napretku hrvatskog naroda. Na ta njihova dobra sjetit ćemo se u času, koji nas dijeli od godine, u kojoj su završile svoj život. posljedice tih činjenica, da drvo treba razumno upotrebljavati, a hrvatsku šumu čuvati i brižno uzgajati. . II. Kakova je cjelokupna bilanca zastupanja šumarstva u hrvatskom novinstvu ? Da li su iscrpljene raspoložive mogućnosti promičbe šumarstva, razumijevajući ovu riječ u njenom najširem smislu. Odgovor na prvo pitanje uključen je u odgovoru na drugo, a koji glasi: postojeće mogućnosti nisu iscrpite, jer bi šumarska promičba mogla iskoristiti mnogo više stranica naših novina sa zgodnim štivom. Kao dokaz tome evo dva primjera: sa strane Hrvatskog šumarskog društva izrađeni i novinama poslani članci (prigodom 35-godišnjice smrti Josipa Kozarca, te članak o vrijednosti koze u narod, gospodarstvu) uvrstile su sve novine, a zagrebačka je radio-stanica n a pobud u H. Š. D. rado u svoj program uvrstila preda vanja o Josipu Kozare u. Međutim pružene mogućnosti bit će iskorištene onda, kad se promičbi posveti barem jedna osoba, kojoj će promičba biti jedini posao. O tome ima riječ u prvom redu naše ministarstvo šumarstva. P. NAPRETKU HRVATSKOG NARODA Površinu šuma i vrijednost tih šuma, koje su pojedine imovne općine dobile, su različite. I bogatstvo pojedinih imovnih općina bilo je različito: one u siromašnijim krajevima bile su siromašnije, a one u Slavoniji stajale su daleko bolje. Ne samo, da je postojala razlika u površinama, nego je ta raznolikost i posljedica vrsti drveća, koje u pojedinim krajevima sačinjavaju šume: slavonske hrastove šume uvijek su davale više od jelovih u Lici. Među tim malne sve imovne općine ipak su doprinijele velike svote za opće narodne koristi. Svi ti izdatci plaćani su od utrška iz šuma imovnih općina. Imovne su općine bile one, koje su novac davale , a šume su one, iz kojih su imovne općine crple novac. U ovim izdatcima u prvom redu je svota u visini od 190 milijuna Kuna izdanih za gradnje željeznica, cesta, puteva, mostova, za kopanje kanala i isušivanje močvara, dane pripomoći za gradnju crkava, škola, bolnica i ostalih javnih zgrada, tu su i pripomoći gospodarskim dobrotvornim i kulturnim društvima, kao i neposredne milostinje i potpore. S novcem imovnih općina školovan je mnogi i mnogi đak. koji je poslije zauzimao i danas zauzima važno mjesto u hrvatskom javnom životu. Ti milijuni upotrebljeni su, dakle, u napredak hrvatskog naroda i njihovo ulaganje u pomenute svrhe mnogostruko se isplatilo i još uvijek se isplaćuje. Ovamo možemo pribrojiti i 10 milijuna Kuna, koja svota predstavlja iznos uplaćen u Fond za pošumljavanje, koji treba služiti pošumljavanju našeg Krša i naših golijeti. Radeći kao dobri gospodari imovne su općine uložile iznos od preko 150 milijuna Kuna u pošumljavanje na svojem posjedu. Od toga otpada 100 milijuna na pošumljavanje mjesta, na kojima je izvršena sječa starih šuma, a 50 62 |