DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 31 <-- 31 --> PDF |
izlazi svega nekoliko brojeva, te ubrzo dobiva ime »Gospodarstvo« s podnaslovom »ogledalo hrvatskog, gospodarskog života«. Na svojim stranicama »Gospodarstvo« daje pitanjima šumarstva dolično mjesto. O tome govori činjenica, da se redovno obrađuju svi šumarsko-politički prilozi Hrvatskog šumarskog lista t. j . materijal, koji mogu pratiti, i oblast, u kojoj mogu surađivati svi krugovi narodno-gospodarskog života, kojeg je šumarstvo sastavni dio i koje se iz tog sklopa ne može isključiti iako ima redovno svoje naročite probleme i različite puteve k postignuću svoga cilja spram ostalih grana gospodarskog života. Gospodarstvu je dobro došla suradnja i izvanuredničkih krugova, budući da za sada ono nema posebnog šumarsko-stručnog urednika. Pored članaka pomenutih dviju skupina Gospodarstvo se služi i prilozima ES-a (Europa Sonderdienst), pri čemu više ili manje sudjeluje Die Pressestelle des Reichsforstamtes. Svrha je ovih članaka, da pokaže puteve većoj i kvalitativni] oj proizvodnji, štedljivijoj i racionalnijoj preradi, te pažljivijem iskorišćavanju i upotrebi drveta. Gospodarstvo je šumarstvu posvetilo i jedan uvodnik pod naslovom »šumsko gospodarstvo « (u br. 20. od 15. listopada 1941.). Poticaj zato bile su riječi predsjednika Hrvatskog šumarskog društva I n g. A. A b r am o v i ć a, izrečene na godišnjoj društvenoj skupštini rujna 1941. god., kojim je označio, da će se naša šumsko-gospodarska politika provoditi »na temelju racionalnog i strogo potrajnog šumskog gospodarenja, čuvajući proizvodnu snagu šumskog zemljišta« te na kojem će se temelju »proizvoditi što veći potrajni prihodi i po kakvoći i po k olikoći, te provoditi što racionalnije iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda u svrhu osiguranja pokrića unutarnje potrošnje drva i stvaranja viškova za izvoz u inostranstvo, a sve to u okviru upravljane privrede«. Ovaj govor predsjednika HŠD obrađen je nadalje u članku »Gospodarenje u hrvatskim šumama vršit će se na temelju upravljanoga gospodarstva« (u br. 33. i 34. Gospodarstva). Od ostalih članaka razrađeni su nadalje oni od Dr J. B a 1 e n a (Pred mnogim zadatcima), Ing. P. Fukarek a (Pedeseta godišnjica »županjačkog elaborata«), te Dr Zl. Vajd e (Osnivanje šumsko-gospodarskih oblasti). Orignalna suradnja zastupana je po člancima ministra šumarstva i rudarstva Ing. 1. Frkovića, prof. Dr J. Balena i Ing. O. Piškorića. članak ministra šumarstva Ing. I. Frković a izišao je u božičnom broju Gospodarstva, u kojem su tiskani prilozi i ostalih ministara gospodarsko-socijalne djelatnosti države. Inače valja istaknuti trajnu vrijednost ovog božičnog broja Gospodarstva s njegovim vrijednim prilozima. U članku »G ospodare nje u šumarstvu i rudarstvu« sažeo je g. ministar bit šumarstva, zacrtao zadatak šumarske politike i prikazao šumarsko zakonodavstvo Nezavisne Države Hrvatske tokom prošle godine. Zadatak šumarske politike zacrtao je rječima »povećanje proizvodnje i osiguranje pokrića potreba naroda na drvetu« naglašujući, da se »sustavno i upravljano gospodarstvo u hrvatskom šumarstvu namiče kao prirodna posljedica, kako dosad ašnjeg gospodarenja u hrvatskim šumama, tako i zahtjevima suvremenog čovjeka, koje ovaj stavlja na šum u«. Aktuelna i vrijedna suradnja prof. Dr. B a1 e n a tiskana je pod naslovima »Naše šumsko gospodarstvo — uvjet za naše blagostanje« i »Naš goli krš — jedno od naših najvažnijih pita- n j a«. U prvom članku, koji je izišao u br. 98. još Hrvatskog gospodarstva i prigodom jesenjeg sajma Zagrebačkog Zbora, rekapitulirao je prof. Baien živim stilom misli napisane u članku »Pred mnogim zadatcima« (H. š. L. br. 7.), a sadržaj i važnost drugoga izražena je u samom naslovu. Iz ovoga članka naglasiti nam je odlomak u kojem se kaže: »Stvaranje uvjeta za život na goletima Krša obuhvaća pobolj š-n e mjere uraznjm pravcima , šuma odnosno pošumljavanje stavlja Se redovito na prvo mjesto. Međutim valja imati pred očima, da šum a mož< riješiti jedan dio problema — a to je proizvodnja drveta i zaštita od vremenskih nepogoda«. U božičnom broju Gospodarstva nesumnjiva je aktivnost članka Ing. O. P i š k o r ića »Pravilna opskrba pučanstva ogrjevom«. Mogućnost pravilnog rješenja ovoga problema vidi pisac u sustavnom gospodarstvu s primjenom upravljanja, jer ono »vodi računa ne samo o proizvodnji, nego i pravednoj potrošnji i jer ono zahtijeva i provodi podvrgavanje volje pojedinca volji zajednice«. Dirigiranje pak mora biti ne samo u oblasti proizvodnje (dakle u šumarstvu) nego i u oblasti potrošnje. Ali »dirigiranje se ne može svesti na jednostavno zapovijedanje, nego ono mora značiti i materijalnu pripomoć države. Pripomoć na onim mjestima, gdje to posebnik sam po sebi ne može izvesti (kao na pr. pripomoć nabavljanja valjanih peći siromasima) ili gdje to do sada nije htio, nije smio ili gdje nije bilo poduzetnoga duha (otvaranje ugljenokopa, podizanje električnih centrala). Utrošeni novac u te svrhe nije izdatak nego dobar ulog, koji će biti mnogostruko i ubrzo nakon ulaganja vraćen«. Članak Ing. P.: Naše gospodarstvo (br. 24. od 19. listopada 1941.) zapravo je prikaz prilika šumarstva u Bosni i Hercegovini uz označivanje glavnih zadataka, koje ima riješiti suvremeno šumarstvo. Ti su zadaci označeni kao: 1. uređenje obskrbe ogrjevnim i građevnim materijalom bosansko-hercegovačkog seljaka, dakle rješenje pitanja meremata; 2. problem uzurpacija (osiguranja prehrane stanovništvu); 3. uređenje drvnog veleobrta i 4. izvršenje pošumljavanja. U članku »Značenj e kanadske topole za drvarski veleobrt « (u br. 36. od 4. studena 1941.) S. Vajda (trgovac drvom) ukazujući na primjer Belja zagovara što veću sadnju kanadske topole, a naročito na Lonjskom polju. O drvnom 61 |