DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 31     <-- 31 -->        PDF

izlazi svega nekoliko brojeva, te ubrzo dobiva
ime »Gospodarstvo« s podnaslovom
»ogledalo hrvatskog, gospodarskog
života«.


Na svojim stranicama »Gospodarstvo«
daje pitanjima šumarstva dolično mjesto. O
tome govori činjenica, da se redovno obrađuju
svi šumarsko-politički prilozi Hrvatskog šumarskog
lista t. j . materijal, koji mogu pratiti, i
oblast, u kojoj mogu surađivati svi krugovi
narodno-gospodarskog života, kojeg je šumarstvo
sastavni dio i koje se iz tog sklopa ne
može isključiti iako ima redovno svoje naročite
probleme i različite puteve k postignuću svoga
cilja spram ostalih grana gospodarskog života.
Gospodarstvu je dobro došla suradnja i
izvanuredničkih krugova, budući da za sada
ono nema posebnog šumarsko-stručnog urednika.
Pored članaka pomenutih dviju skupina
Gospodarstvo se služi i prilozima ES-a
(Europa Sonderdienst), pri čemu više ili manje
sudjeluje Die Pressestelle des
Reichsforstamtes. Svrha je ovih članaka,
da pokaže puteve većoj i kvalitativni] oj
proizvodnji, štedljivijoj i racionalnijoj preradi,
te pažljivijem iskorišćavanju i upotrebi drveta.


Gospodarstvo je šumarstvu posvetilo
i jedan uvodnik pod naslovom »šumsko gospodarstvo
« (u br. 20. od 15. listopada
1941.). Poticaj zato bile su riječi predsjednika
Hrvatskog šumarskog društva I n g. A. A b r am
o v i ć a, izrečene na godišnjoj društvenoj
skupštini rujna 1941. god., kojim je označio,
da će se naša šumsko-gospodarska politika
provoditi »na temelju racionalnog i
strogo potrajnog šumskog gospodarenja,
čuvajući proizvodnu snagu
šumskog zemljišta« te na kojem će
se temelju »proizvoditi što veći potrajni
prihodi i po kakvoći i po k olikoći,
te provoditi što racionalnije
iskorišćavanje glavnih i sporednih
šumskih proizvoda u svrhu
osiguranja pokrića unutarnje potrošnje
drva i stvaranja viškova
za izvoz u inostranstvo, a sve to u
okviru upravljane privrede«. Ovaj
govor predsjednika HŠD obrađen je nadalje u


članku »Gospodarenje u hrvatskim
šumama vršit će se na temelju
upravljanoga gospodarstva« (u br.


33. i 34. Gospodarstva). Od ostalih članaka razrađeni
su nadalje oni od Dr J. B a 1 e n a (Pred
mnogim zadatcima), Ing. P. Fukarek a
(Pedeseta godišnjica »županjačkog elaborata«),
te Dr Zl. Vajd e (Osnivanje šumsko-gospodarskih
oblasti).
Orignalna suradnja zastupana je po člancima
ministra šumarstva i rudarstva Ing. 1.
Frkovića, prof. Dr J. Balena i Ing. O. Piškorića.


članak ministra šumarstva Ing. I.
Frković a izišao je u božičnom broju Gospodarstva,
u kojem su tiskani prilozi i ostalih
ministara gospodarsko-socijalne djelatnosti
države. Inače valja istaknuti trajnu vrijednost
ovog božičnog broja Gospodarstva s njegovim
vrijednim prilozima. U članku »G ospodare nje
u šumarstvu i rudarstvu« sažeo
je g. ministar bit šumarstva, zacrtao zadatak
šumarske politike i prikazao šumarsko zakonodavstvo
Nezavisne Države Hrvatske tokom


prošle godine. Zadatak šumarske politike zacrtao
je rječima »povećanje proizvodnje i osiguranje
pokrića potreba naroda na drvetu« naglašujući,
da se »sustavno i upravljano
gospodarstvo u hrvatskom šumarstvu
namiče kao prirodna posljedica,
kako dosad ašnjeg gospodarenja
u hrvatskim šumama, tako
i zahtjevima suvremenog čovjeka,
koje ovaj stavlja na šum u«.


Aktuelna i vrijedna suradnja prof. Dr. B a1
e n a tiskana je pod naslovima »Naše šumsko
gospodarstvo — uvjet za naše
blagostanje« i »Naš goli krš —
jedno od naših najvažnijih pita-
n j a«. U prvom članku, koji je izišao u br. 98.
još Hrvatskog gospodarstva i prigodom jesenjeg
sajma Zagrebačkog Zbora, rekapitulirao
je prof. Baien živim stilom misli napisane u
članku »Pred mnogim zadatcima« (H. š. L. br.
7.), a sadržaj i važnost drugoga izražena je u
samom naslovu. Iz ovoga članka naglasiti nam
je odlomak u kojem se kaže: »Stvaranje
uvjeta za život na goletima Krša
obuhvaća pobolj š-n e mjere uraznjm
pravcima , šuma odnosno pošumljavanje
stavlja Se redovito na prvo mjesto. Međutim
valja imati pred očima, da šum a mož< riješiti
jedan dio problema — a to je
proizvodnja drveta i zaštita od
vremenskih nepogoda«.


U božičnom broju Gospodarstva nesumnjiva
je aktivnost članka Ing. O. P i š k o r ića
»Pravilna opskrba pučanstva
ogrjevom«. Mogućnost pravilnog
rješenja ovoga problema vidi pisac
u sustavnom gospodarstvu s
primjenom upravljanja, jer ono »vodi računa
ne samo o proizvodnji, nego i
pravednoj potrošnji i jer ono zahtijeva
i provodi podvrgavanje volje
pojedinca volji zajednice«. Dirigiranje
pak mora biti ne samo u oblasti proizvodnje
(dakle u šumarstvu) nego i u oblasti
potrošnje. Ali »dirigiranje se ne može svesti
na jednostavno zapovijedanje, nego ono mora
značiti i materijalnu pripomoć države. Pripomoć
na onim mjestima, gdje to posebnik sam
po sebi ne može izvesti (kao na pr. pripomoć
nabavljanja valjanih peći siromasima) ili gdje
to do sada nije htio, nije smio ili gdje nije bilo
poduzetnoga duha (otvaranje ugljenokopa, podizanje
električnih centrala). Utrošeni novac
u te svrhe nije izdatak nego dobar ulog, koji
će biti mnogostruko i ubrzo nakon ulaganja
vraćen«.


Članak Ing. P.: Naše gospodarstvo
(br. 24. od 19. listopada 1941.) zapravo je prikaz
prilika šumarstva u Bosni i Hercegovini uz
označivanje glavnih zadataka, koje ima riješiti
suvremeno šumarstvo. Ti su zadaci označeni
kao: 1. uređenje obskrbe ogrjevnim i građevnim
materijalom bosansko-hercegovačkog seljaka,
dakle rješenje pitanja meremata; 2. problem
uzurpacija (osiguranja prehrane stanovništvu);
3. uređenje drvnog veleobrta i 4. izvršenje
pošumljavanja. U članku »Značenj e
kanadske topole za drvarski veleobrt
« (u br. 36. od 4. studena 1941.) S. Vajda
(trgovac drvom) ukazujući na primjer
Belja zagovara što veću sadnju kanadske topole,
a naročito na Lonjskom polju. O drvnom


61