DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
G. Jayme i R. Heininge r, Neue Verfahren zur Bestimmung von G efügenunterschieden in Hölzern. (Novi postupci za utvrđivanje razlike u anatomskoj građi drveta). Istraživanja o elementima anatomske građe drveta bukve i trepetljike. F. Merkel, Richtlinien für den Bau von S p an e - A b s a u g a n 1 a g e n. (Upute za gradnju ekshaustora). Pisac donaša pregledan i bogato ilustriran članak o konstrukciji ekshaustora za radionice, u kojima se obrađuje drvo. Lipanj 1940. H. Raunecker, Untersuchungen über die H o"lz b e s c h a f f e n h e i t von Schwarzerlen des oberbayerischen Morängebietes. (Istraživanja o svojstvima drveta crne johe iz gornjobavarskih područja morena). Drvo johe je po svojoj građi, boji i svojstvima slično okume-drvetu. Okume-drvo može se nadomjestiti sa johovinom. U tu je svrhu pisac istražio 7 probnih stabala johe. Istraživanja su obuhvatila vi« stabla, širinu goda, anatomsku građu, kemijski sastav, vlagu, specifičnu težinu, utezanje, mehanička (statička i dina*nička) svojstva i tvrdoću johovine. Rezultati su slijedeći: nom. spec, težina . . . 0,437 g/cm-´ spec. težina ... . 0,508 « radijalno utezanje . . . 4,2% tangencijalno utezanje . . 9,8% volumno utezanje . . . 14,1% modul elasticiteta kod 12% vlage 101.000 kg/cms čvrstoća pritiska kod 12% vlage 437 « čvrstoća natezanja kod 12% vlage 936 « čvrstoća savijanja kod 12% vlage 785 « radnja loma 0,565 kgm/cms Srpanj-kolovoz 1940. R. Trendelenburg, (jber Faser stauchungen in Holz und ihre überwallung durch den Baum. (O ozljedama u drvetu i njihovom zarašćivanju po stablu). Nabrekline na drvetu nastaju uslijed prejakog djelovanja vjetra i snijega na stablo. Ovu griješku pokazuju osobito ona stabla, koja imađu veliku krošnju i drvo male čvrstoće. Rasprava obuhvaća prikaz značenja i postanka tih grješaka. Istražena su anatomska, fizička i kemijska svojstva tog drveta. E. Gaber, Druckversuche quer zur Faser an Nadel- und Laubhölzern . (Istraživanje čvrstoće pritiska okomito na smjer vlakanaca drveta četinjača i listača. Istražen je upliv veličine probe na čvrstoću pritiska okomito na vlakanca kod smrekovine. Nadalje je istražen upliv položaja godova kod istraživanja čvrstoće pritiska okomito na vlakanca drveta listača i četinjača. R. Keylwerth, Holz als Kraftstoff im Lastwagenbetrieb. (Drvo kao pogonsko sredstvo u pogonu teretnih kola). Opisan je rad i efekat generatora tipa Imbert. Uspoređen je trošak pogona drvnim plinom i benzinom. Taj trošak iznosi: drvni plin: benzin: po km puta 0,134 RM 0,202 RM po tona — km 0,045 RM 0,067 RM E. Schmidt, Unkosten des Holzschälens und Manipulierens in Abhängigkeit vom Durchmesser des Papierholzes (Troškovi ljuštenja i manipuliranja celuloznim drvetom u ovisnosti od promjera drveta). Autor je opisao klasifikaciju celuloznog drveta, gubitak na prostoru kod raznih načina slaganja te cijene. Klasifikacija celuloznog drveta: razred: promjer s korom: svojstva: A > 14 cm zdravo, s malim kvržicama B 10... 14 „ C 7...10 „ D > 7 ,, sa grješkama, kvrge do 4 cm Naglašava, da su troškovi prerađivanja klase D previsoki i da je prerađivanje klase D nerentabilno. W. Beck, Der Astfli c´k automat. Opis rada automata za krpanje kvrga ćoravica na raznoj drvenoj građi sagrađenog od tvrtke B. Raimann iT. G. Bujan 1940. E. Belani, Holzmehl. (Drvno brašno). Nakon kratkog uvoda opisan je način dobivanja, prerađivanja i upotrebe drvnog ...šna. Listopad 1940. H. Bruckmann, Die Technik des mechanischen Stapeins von Holz in nordamerikanischen Sägewerken und Holzbearbeitungsbetrieben. (Tehnika mehaničkog uvitlavanja na pilanama i pogonima za preradu drveta u Sjev. Americi). Opis načina rada oko slaganja drveta kod sušenja i mogućnost primjene tog načina rada u Njemačkoj. Studeni 1940. A. Frey-Wyssling, Die Ursache der anisotropen Schwindung des Holzes . (Uzroci anizotropnog utezanja drveta). Nakon što je opisao dosadašnja tumačenja anizotropnosti utezanja, pisac iznaša svoje gledište. Po njemu nije uzrok anizotropnosti utezanja spiralna struktura sekundarne stijenke stanice, po njemu nije od upliva na anizotropnost ni građa sržnih trakova. Po njemu je anizotropnost utezanja drveta funkcija broja popriečnih stijenki stanica. Po veličinu utezanja od važnosti je središnja lamela stijenke i broj popriečnih stijenka stanica. Prosinac 1940. R. Trendelenburg, über die Abkürzung der Zeitdauer von Pilzversuchen an Holz mit Hilf der Schlagbiegeprüfung. (O skraćenju vremena kod istraživanja trajnosti drveta pomoću istraživanja čvrstoće udara). Postupak istraživanja trajnosti drveta po njem. normama (DIN DVM 2176) traje 4 mjeseca. Autor je utvrdio, da se to vrijeme može skratiti ispitivanjem čvrstoće udara. Razaranje drveta po gljivama djeluje jače na svojstva čvrstoće, nego na težinu drveta. Čvrstoća udara umanjuje se nakon 30 dnevnog djelovanja gljive za 80»/o, dok gubitak na težini u to vri 58 |