DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 27     <-- 27 -->        PDF

no, može se ekonomično upotriebiti za izradu
nosača kod raznih građevnih konstrukcija.


Veljača 1940.


F. Kollmann, Untersuchungen
über die Herstellung von Holzwolle,
insbesondere Buchenholzwolle,
zu Leichtbauplatten (Istraživanja
o proizvodnji drvene vune, osobito drvene
vune iz bukovine za gradnju ploča za
izolaciju).
Izvještaj o rezultatima istraživanja o tehnici
i rentabilitetu proizvodnje drvene vune iz
bukovine. Bukova drvena vuna miješa se s čamovom
drvenom vunom i upotrebljuje za proizvodnju
ploča za izolaciju.


A. Frey-Wyssling, Die Anisotropie
des Schwindmasses auf dem
Holzquerschnitt (Anizotropnost transverzalnog
utezanja).
Pisac tumači anizotropnost radij alnog i
tangencijalog utezanja drveta spiralnom strukturom
sekundarne stijenke stanica. Nagib zavojnice
sekundarne stijenke u traheida je strmiji
na tangencijalnoj stijenki od nagiba zavojnice
na radijalnoj stijenki. Po autoru uzrok
je anizotropnosti transverzalnog utezanja drveta
ta nejednolika spiralna građa sekundarne
stijenke stanice.


H. Zycha, Einfluss von Nährsalzen
auf den Holzabbau .durch
Pilze . (Upliv hranivih soli na razaranje drveta
gljivama).
Trajnost drveta kao stupova, pragova i
razne građe, koja je nezaštićena, ovisi od mnogo
čimbenika. Prema istraživanju autora dušične
soli pospješuju djelovanje i razaranje
gljiva. Materijal, u kojem se nalazi građevno
drvo, mora biti siromašan solima i dušikom,
kao što je drozga, pijesak i tome slično. Također
se može upotrijebiti i ilovasto i glinasto
tlo. Te mjere treba provesti i onda, ako je
drvo zaštićeno naličem. Pitanje upliva humusnih
tvari i nekih drugih sličnih tvari potrebno
je posebno ispitati.


F. Kollmann i F. Schulze, Versuche
über die Drehfestigkeit vom
Flugzeug-Sperrholz. (Pokusi o torziji
ukočenog drveta upotrebljenog kod gradnje
zrakoplova).
Ispitivanje o valjanosti formule za torziju


c = —;—; đ , ,, , koja vrijedi za probe


max j« (.—.... 6)
pravokutnog presjeka. Ustanovljeno je, da ta
formula daje dobre rezultate samo za uske


pravokutnike (odnos stranica —).


Ožujak 1940.


D. Johansson, (jber Früh- und
Spätholz in schwedischer Fichte
und Kiefer und über ihren Einfluss
auf die Eigenschaften von
Sulfit- und Sulfatzellstoff. (O ranom
i kasnom drvetu švedske smrekovine i
borovine i njegovom uplivu na svojstva celuloze
dobivene po sulfitnom i sulfatnom postupku
).
Udio kasnog drveta imade veliki upliv na
drvo sa celulozno-tehničkog gledišta. Tehnička
svojstva celuloze različna su, da li je drvo bogato
ranim ili kasnim drvetom. Potrebno je
sortiranje celuloznog drveta prema širini goda
i položaju na stablu.


F. Armbruster, Technische Mindestwerke
für Kunstharzpresshölzer
. (Najmanje vrijednosti tehničkih
svojstava za komprimirano drvo umjetnom
smolom).
Umjetnom smolom komprimirano drvo imade
specifičnu težinu od 1,1 . . .1,4 g/cm´. Proizvodi
se kod visokog pritiska i temperature
uz upotrebu fenol-krezol smola i bukovih ljuštenih
furnira. Pisac donaša podatke o potrebnim
minimalnim vrijednostima mehaničkih
svojstava. Razlikuje se razred A, B, C. Dalje
su navedeni podaci za prerađivanje tog umjetnom
smolom komprimiranog drveta i to za
rezanje, tokarenje, frezanje, bušenje i brušenje.


F. Haase i E. Dölling, Neuzeitliche
Hobelmaschinen (Suvremene
blanjalice).
Donaša opširan i bogato ilustriran pregled
strojeva za blanjanje drveta.


Travanj 1940.


R. Schlüter i F. Fessel, Kosten
und Wirtschaftlichkeit der künstlichen
HolztroCknung. (Troškov* i
rentabilitet umjetnog sušenja).
Autori raspravljaju o troškovima sušenja
drveta koji ovise o vrsti drveta, debljfti drvene
robe, početnoj i završnoj vlazi drveta
i o kvaliteti sušenja. Nadalje o načinu gradnje
sušionica, o kojoj ovisi temperatura zraka i
brzina cirkulacije (strujanja) zraka za vrijeme
sušenja.


E. Gaber, Versuche über die Reibung
von Nadelholz. (Pokusi o trenju
čamovine).
Podaci o koeficijentu trenja između drveta
i drveta — u dosadanjoj literaturi dosta su
nesigurni. Pisac je ispitao koeficijent trenja,
koji iznosi: za ispiljenu i neoblanjanu čamovinu
ft = 0,22 . .. 0,55
za s jedne strane oblanja


nu čamovinu .. . ft = 0,32 . . . 0,42
za oblanjanu čamovinu ft = 0,17 ... 0,28
sa vodom navlaženu povr


šinu ft = 0,67


Svibanj 1940.


B. Huber, Aus dem Arbeitsgebiete
der Holzanatomie. (Iz područja
anatomije drveta).
Pisac raspravlja o diferencijama u anatomskoj
građi listača, četinjača, drveta korena,
kore. tropskog drveća i o međusobnom
odnosu tehničkih svojstava drveta i grade
drveta.


A. Ugrenović, Planmässige Untersuchungen
über Spaltfestigkeit
und Spaltbarkeit. (Metodološka
istraživanja čvrstoće cijepanja i cjepljivosti).
Prof. dr. A. Ugrenović, nakon razlaganja


o dosadašnjoj metodici istraživanja, utvrdio je
oblik i dimenzije probe za istraživanje čvrstoće
cijepanja. Od osnovnog je značenja po
metodiku istraživanja i oblik probe razlikovanje
pojma čvrstoće cijepanja i pojma cjepljivosti.
Po prof. Ugrenoviću pojam čvrstoće
cijepanja je mehaničke prirode a pojam cjepljivosti
tehnološke prirode. Istraživanja su
obuhvatila upliv brzine opterećenja, dubljine
propiljka, veličine probe, stepen vlage, specifične
težine i koeficijenta vitkosti sržnih trakova
na čvrstoću cijepanja i cjepljivosti drveta.
Za istraživanje je upotriebio hrastovinu i bukovinu.
57