DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
no, može se ekonomično upotriebiti za izradu nosača kod raznih građevnih konstrukcija. Veljača 1940. F. Kollmann, Untersuchungen über die Herstellung von Holzwolle, insbesondere Buchenholzwolle, zu Leichtbauplatten (Istraživanja o proizvodnji drvene vune, osobito drvene vune iz bukovine za gradnju ploča za izolaciju). Izvještaj o rezultatima istraživanja o tehnici i rentabilitetu proizvodnje drvene vune iz bukovine. Bukova drvena vuna miješa se s čamovom drvenom vunom i upotrebljuje za proizvodnju ploča za izolaciju. A. Frey-Wyssling, Die Anisotropie des Schwindmasses auf dem Holzquerschnitt (Anizotropnost transverzalnog utezanja). Pisac tumači anizotropnost radij alnog i tangencijalog utezanja drveta spiralnom strukturom sekundarne stijenke stanica. Nagib zavojnice sekundarne stijenke u traheida je strmiji na tangencijalnoj stijenki od nagiba zavojnice na radijalnoj stijenki. Po autoru uzrok je anizotropnosti transverzalnog utezanja drveta ta nejednolika spiralna građa sekundarne stijenke stanice. H. Zycha, Einfluss von Nährsalzen auf den Holzabbau .durch Pilze . (Upliv hranivih soli na razaranje drveta gljivama). Trajnost drveta kao stupova, pragova i razne građe, koja je nezaštićena, ovisi od mnogo čimbenika. Prema istraživanju autora dušične soli pospješuju djelovanje i razaranje gljiva. Materijal, u kojem se nalazi građevno drvo, mora biti siromašan solima i dušikom, kao što je drozga, pijesak i tome slično. Također se može upotrijebiti i ilovasto i glinasto tlo. Te mjere treba provesti i onda, ako je drvo zaštićeno naličem. Pitanje upliva humusnih tvari i nekih drugih sličnih tvari potrebno je posebno ispitati. F. Kollmann i F. Schulze, Versuche über die Drehfestigkeit vom Flugzeug-Sperrholz. (Pokusi o torziji ukočenog drveta upotrebljenog kod gradnje zrakoplova). Ispitivanje o valjanosti formule za torziju c = —;—; đ , ,, , koja vrijedi za probe max j« (.—.... 6) pravokutnog presjeka. Ustanovljeno je, da ta formula daje dobre rezultate samo za uske pravokutnike (odnos stranica —). Ožujak 1940. D. Johansson, (jber Früh- und Spätholz in schwedischer Fichte und Kiefer und über ihren Einfluss auf die Eigenschaften von Sulfit- und Sulfatzellstoff. (O ranom i kasnom drvetu švedske smrekovine i borovine i njegovom uplivu na svojstva celuloze dobivene po sulfitnom i sulfatnom postupku ). Udio kasnog drveta imade veliki upliv na drvo sa celulozno-tehničkog gledišta. Tehnička svojstva celuloze različna su, da li je drvo bogato ranim ili kasnim drvetom. Potrebno je sortiranje celuloznog drveta prema širini goda i položaju na stablu. F. Armbruster, Technische Mindestwerke für Kunstharzpresshölzer . (Najmanje vrijednosti tehničkih svojstava za komprimirano drvo umjetnom smolom). Umjetnom smolom komprimirano drvo imade specifičnu težinu od 1,1 . . .1,4 g/cm´. Proizvodi se kod visokog pritiska i temperature uz upotrebu fenol-krezol smola i bukovih ljuštenih furnira. Pisac donaša podatke o potrebnim minimalnim vrijednostima mehaničkih svojstava. Razlikuje se razred A, B, C. Dalje su navedeni podaci za prerađivanje tog umjetnom smolom komprimiranog drveta i to za rezanje, tokarenje, frezanje, bušenje i brušenje. F. Haase i E. Dölling, Neuzeitliche Hobelmaschinen (Suvremene blanjalice). Donaša opširan i bogato ilustriran pregled strojeva za blanjanje drveta. Travanj 1940. R. Schlüter i F. Fessel, Kosten und Wirtschaftlichkeit der künstlichen HolztroCknung. (Troškov* i rentabilitet umjetnog sušenja). Autori raspravljaju o troškovima sušenja drveta koji ovise o vrsti drveta, debljfti drvene robe, početnoj i završnoj vlazi drveta i o kvaliteti sušenja. Nadalje o načinu gradnje sušionica, o kojoj ovisi temperatura zraka i brzina cirkulacije (strujanja) zraka za vrijeme sušenja. E. Gaber, Versuche über die Reibung von Nadelholz. (Pokusi o trenju čamovine). Podaci o koeficijentu trenja između drveta i drveta — u dosadanjoj literaturi dosta su nesigurni. Pisac je ispitao koeficijent trenja, koji iznosi: za ispiljenu i neoblanjanu čamovinu ft = 0,22 . .. 0,55 za s jedne strane oblanja nu čamovinu .. . ft = 0,32 . . . 0,42 za oblanjanu čamovinu ft = 0,17 ... 0,28 sa vodom navlaženu povr šinu ft = 0,67 Svibanj 1940. B. Huber, Aus dem Arbeitsgebiete der Holzanatomie. (Iz područja anatomije drveta). Pisac raspravlja o diferencijama u anatomskoj građi listača, četinjača, drveta korena, kore. tropskog drveća i o međusobnom odnosu tehničkih svojstava drveta i grade drveta. A. Ugrenović, Planmässige Untersuchungen über Spaltfestigkeit und Spaltbarkeit. (Metodološka istraživanja čvrstoće cijepanja i cjepljivosti). Prof. dr. A. Ugrenović, nakon razlaganja o dosadašnjoj metodici istraživanja, utvrdio je oblik i dimenzije probe za istraživanje čvrstoće cijepanja. Od osnovnog je značenja po metodiku istraživanja i oblik probe razlikovanje pojma čvrstoće cijepanja i pojma cjepljivosti. Po prof. Ugrenoviću pojam čvrstoće cijepanja je mehaničke prirode a pojam cjepljivosti tehnološke prirode. Istraživanja su obuhvatila upliv brzine opterećenja, dubljine propiljka, veličine probe, stepen vlage, specifične težine i koeficijenta vitkosti sržnih trakova na čvrstoću cijepanja i cjepljivosti drveta. Za istraživanje je upotriebio hrastovinu i bukovinu. 57 |