DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
kemije i fizike! Ne samo, da zadovoljava takav rad u javnim ustanovama, nego i same tvornice uzdržavaju vlastite znanstv ene zavode. A da li se već čulo, da je koji veleposjednik za svoje šume uredio stanicu, opremljenu suvremenim pomoćnim sredstvima?« ad 2) Prikazavši odnos između čovjeka i šume i naglasujući zamršenost problema u šumarstvu, Dr Köstler odgovara na drugo postavljeno pitanje potrebom daljnjeg razvitka šumarskih nauka, u kojem jena prvom mjestu istraživanje same šume. U tom pravcu, u utvrđenju šume kao gospodarskog objekta, valja ustanoviti površinu šuma, drvnu masu, mogućnost prirasta te iskorišćavanje drveta. ad 3) Suradnja prakse i nauke i po tome napredak postići će se samo na osnovu jasne slike, koju ćemo dobiti radom izvršenim po stanovitom redu a u koji će se moći svrstati svako pitanje, koje će se pojaviti. Organizaciju takvog rada vidimo u CIS-u. Tu su sva pitanja u vezi sa šumarstvom svrstana u 3 skupin e s 14 podskupina: prva skupina jest ekologija šume i biologiji ove životne zajednice a obuhvaća ove podskupine: 1. tloznanstvo, 2. botaniku, 3. zoologiju i 4. meteorologiju; drug a skupin a obuhvaća tehniku šumskog gospodarstva s podskupinama: 5. uzgoj, 6. uređivanje šuma i sporednih proizvoda s iznošenjem, 8. upotrebu drveta, 9. bujičarstvo, 10. pošumljavanja nepošumljenih terena (kao krša, golijeti i si.); u trećoj skupini obrađuju se šumarsko-politička pitanja u sljedećim podskupinama: 11. šumarska politika, 12. šumarstvo privatnika, 13. drvno tržište, 14. kulturni značaj šume. Autor je potom potanje osvijetlio zadaće, koje ima rješavati svaka skupina odnosno podskupina završujući, da one pokazuju svu mnogostranost vidika i pravac kojim kreće šumarstvo. ad 4) U praktičnoj provedbi postavljenih smjernica namiče budućnost naročiti rad u ova četiri područja: opća zaštita šuma, intenzivnost gospodarenja, proširenje današnjih površina šuma te promičbu šumarstva u javnosti. Zaštita šuma obuhvaća uređenje sječa, jer se čovjek pokazao najvećim neprijateljem šume. Važna je zaštita, šuma, veli Dr Köstler, i od životinjskih i biljnih štetočinja, ali neisporedivo veća zaštita potrebna je od čovjeka. Intenziviranje šumske proizvodnje znači obrada tla, izbor vrsti drveća, njega sastojina, besprikorno knjigovodstvo i t. d., a do novih površina šuma (kao gospodarskog objekta) doći će se otvaranjem prašuma te pošumljavanjem golih i pustih zemljišta. »Veliki cilj zaštite šuma, intenziviranje šumskog gospodarstva i dobivanje novih površina šuma postići će se samo onda«, naglašuje Dr Köstler, »ako će šumarstvo i u javnom životu zauzeti mjesto, koje mu po njegovoj ulozi i pripada«. Ovo je prije svega pitanje osvajanja javnog mišljenja. Podcjenjivanje šumarstva u svijetu vidi autor u maloj upotrebi ljudske snage u šumskom gospodarstvu (u intenzivnom gospodarstvu jedan radnik dostaje za 20 do 30 ha šume), u nemogućnosti šume da daje časovite i blještave uspjehe kao i zbog stvarnosti, da šumarstvo leži u okovima drugih gospodarskih grana. Stoga su za afirmiranje šumarstva u javnosti potrebni jaki nosioci šumarstva i stoga njegov napredak ovisi o odgoju šumarskog pomlatka. II. Drugi dio časopisa ostvaren je tek u trećem broju. U prvom broju zamijenjen je sustavnim pregledom I. i II. Međunarodnog šumarskog kongresa i popisom održanih predavanja i izvještaja na tim kongresima. Ovaj dio Intersylve predstavlja pokušaj, da se dade kratak pregled poduzetih mjera i napretka u šumskom gospodarstvu, šumarstvu i drvarstvu, pojedinih zemalja. Osnovni materijal trebaju uredništvu odnosno CIS-u slati pojedine zemlje, koji će se tada preraditi za tisak. Podjela materijala izvršena je na ove skupine: A) Zaštita i melioracije šuma; B) podizanje i uređivanje šuma; C) iskorišćavanje šuma, šumski rad i transport; D) prerada drveta; E) opća šumarska politika; P) gospodarska i tržištna pitanja; G) kulturni i drugi odnošaji. " U kplikom opsegu i kakovim načinom su donijete vijesti u ovom dijelu, vidimo iz ovo nekoliko primjera: Iz ovih vijesti saznajemo, da je proizvodnja sirupa iz javora 1940. god. u Kanadi iznosila 3,1 milijuna galona u vrijednosti od 4 milijuna dolara i da je na tom poslu u istočnoj Kanadi bilo zaposleno 50.000 seljaka. Tu čitamo, da je ljeta 1940. god. u državnim šumama Finske bilo 97 šumskih požareva s garištnom površinom od 1.200 ha; tu je i vijest o zabrani izvoza jamskog drveta iz Portugala, koja doslovno glasi: »u Portugalu zabranjen je izvoz rudničkog drveta«. i t. d. U četvrtom svesku, koji je izišao krajem listopada 1941. god. i u kojem su tiskane vijesti primljene do 30. lipnja iste godine u skupini »opća šumarska politika« susrećemo se i s imenom Hrvatske (str. 451.): »U Hrvatskoj su izdane dvije važne odredbe na području šumskog i drvnog gospodarstva. Svi dugoročni ugovori o iskorišćavanju drveta stavljeni su izvan snage, a sve čiste sječe i pošumljavanja obustavljeni su do preispitanja po državnim vlastima. Uređaji, građevine i prometala za dobivanje i prevoz drveta ne smiju se otuđiti i predbježno se moraju u uporabivom stanju održavati. Ove nove odredbe trebaju spriječiti daljnje haračenje šuma.« III. U ovogodišnjoj knjizi Intersylve zabilježeni su radovi oko 1.200 autora tiskanih u raznim stručnim časopisima diljem svijeta. Počelo se s 1940. god. Svi navedeni radovi svrstani su u 15 skupina i to: prvih 14 skupina su naprijed navedene podskupine (u I. dijelu toč. ad 3), kojima je dodana petnaesta »općenito.« Autori popisanih članaka iskazani su u posebnom alfabetskom iskazu. Tehnika uređivanja ovog dijela je ova: Alfabetskim redom nižu se autori uz oznaku naslova članka u jeziku originala članka, te njegovom prijevodu (u njemačkom izdanju Intersylve), zatim ime i broj časopisa u kojem je članak izišao, njegov opseg. Većina članaka prikazana je s nekoliko rečenica, kako bi se bolje razabralo o čemu dotični članak raspravlja. Prema tome orijentacija je brza i laka, a informativnost potpuna. 55 |