DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 9 <-- 9 --> PDF |
sječinu i to poskupljuje rad. Kod toga i takvog rada dolazi često u pitanje izvoz sušaca, ako se sušenje pojavi u onom dijelu šume, gdje se već radilo, ali su tračnice skinute i položene u sječinu, koja leži u suprotnom dijelu. Stoga bi trebalo kod osnivanja jedne eksploatacione jedinice odabrati i izgra" diti stalnu mrežu glavne šumske pruge, a na ovu mrežu vezati pojedine ogranke, koji imadu privremeni karakter. Zato treba nabaviti dovoljnu količinu tračnica. U tom slučaju moći će šumska željeznica udovoljiti svim zahtjevima, koje na nju stavljamo u pogledu redovitih proreda i iskorišćenja sušaca. Još bi trebalo rješiti pitanje, da li bi se prijevoz šumskom prugom i dovoz od panja do pruge vršio konjima ili mehanički m sredstvom . Kod pitanja privlačenja i prijevoza konjima- treba odgovoriti na pitanje — da li je bolje upotrijebiti vlastite konje ili najmljene kirijaše. Dok su kirijaške nadnice stajale u razmjeru prema prodajnoj cijeni i kirijaš je bio discipliniran te rado išao na rad u šumu, dotle je bilo najbolje taj rad dati kirijašima, koji su bili ili seljaci iz okolice šuma ili profesionalni kirijaši. Cim su nastupile abnormalne prilike i kirijaške nadnice nerazmjerno poskočile prema vrijednosti drveta, trebalo se pozabaviti drugim rješenjem toga pitanja: vlastiti konji ili mehanički prijevoz. Uslijed nepovoljnog razmjera između nadnica i vrijednosti drveta ozbiljno bi trebalo pristupiti mehanizaciji izvoza i prijevoza pomoću traktor a-g usjenica, koji bi se mogli upotrijebiti u srednjedobnim i starijim sastojinama za privoz pruzi i za odvoz prugom. Prije odluke bi trebalo, razumije se, sastaviti kalkulaciju troškova, radni učinak i štete, koje traktor kod privlačenja načini na pom 1 a d k u. Pitanje voznoga parka lahko je rješivo. Jedamput nabavljeni vozni park uz stalno godišnje popravljanje i obnavljanje može se reći imade trajan karakter. Drugo važno pitanje kod izgradnja pruga je financij a 1 n o. To bi pitanje trebalo rješiti na drugoj osnovici, a ne kako je do sada rješavano — da su se investicije vršile na račun jednogodišnjih sječina. Izgradit i prometno sredstvo i još dati stanoviti prihod — ne može se tražiti od mladih i sredn.iedobnih sastojina, koje proređujemo i gdje bi se svi prihodi imali vraćati šumi. Rad oko financiranja izgradnje režijskih prometnih sredstava nije bio uvijek jednak niti sretno izabran. To važno pitanje nije nikada bilo radikalno rješavano. U početku režijskih radova izvađali su se režijski investicioni radovi na račun obrtne glavnice, a anuiteti i kamati vraćali su se godišnje natrag obrtnoj glavnici. Drugi način dosadanjeg financiranja režijskih investicija bio je da se potrebna glavnica posudila iz raznih fondova (iz fonda za pošumljenje ili kolonizacionog), pa se je amortizaciona tangenta vraćala natrag fondu. Ovaj drugi način mogao je služiti kao prelazni način. Oba načina financiranja mogla su uspijevati tako dugo, dok se je režijski rad vršio u malome i periodički, te kada su režijske investicije bile malene, jer su se u prvom početku režijskog rada otvarale samo onć stare šume, koje su ležale bliže i povoljnije spram drvnog tržišta (želj. postaja, plovna rijeka). D a n a s, ka d j e režiisko i s k o r i š ć a v a n j e uhvatilo jak korijen i pokazalo svoje nesumljivo pozitivne rezultate te je dobilo i nove zadaće kao jedino ispravni način iskorišćavanja državnih šuma prema nekadanjem kolonijalnom načinu eksploatacije putem dugoročnih ugovora — moraju se sve šume, kojt su zrele za sječu, otvoriti izgradnjom prometnih sredstava bez obzira kako su daleko tržišta. Isto takvu važnost ako ne i veću imade izgradnja prometala u mladim i srednjedobnim sastojinama, gdje se moraju vršiti periodičke prorede. Za izgradnju prometala potrebna je velika investiciona glavnica, a za rad u šumama velika obrtna glavnica — i oba gornja načina ne mogu namaknuti do |