DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ovog ili onog prometnog sredstva, a zadaća je šumarskog stručnjaka, da odabere
ono, koje najbolje odgovara rješenju zadatka, koji se imade izvršiti i koji si je
postavio. U glavnom se može reći, da je u brdovitom terenu najidealnija
izgradnja šumske željeznice na parni pogon radi njezinih
dobrih svojstava: može se prevesti velika drvna masa
u kratko vrijeme, u svako je dobi sposobna za rad a pogonsko je sredstvo
odpadak u šumi. Negativna je strana šumskih željeznica, da nakon svršetka eksploatacije,
kada se skinu tračnice, poslije desetak godina, ne ostaje ništa od prometnog
sredstva — i nove sastojine prepuštene su opet same sebi.


Šumske ceste dolaze u obzir tamo, gdje postoje jake i
dobre cestovne arterije, koje idu kroz eksploatacioniobjekat
ili su u njegovoj neposrednoj blizini, pa šumska cesta
imade biti veza i z,m eđu šume i te arterije. Ako je drvno tržište
udaljeno predaleko od šume, onda cesta imade svoje opravdanje samo u vezi s motorizacijom
prometa, jer je primitivan prijevoz kolima skup i nerentabilan.


U šumama, gdje je izgrađena šumska željeznica, šumske ceste su nadopuna
šumskim željeznicama. Nedostatak šumskih cesta je skupa gradnja i skupo uzdržavanje,
manji kapacitet prijevoza — izvoz je skup, u koliko nije motorizacija zemlje
na visokom stupnju. Prednost je pred šumskom željeznicom, da je šuma trajno
otvorena, pa je moguće izvoditi i njegu najmlađih sastojina i prorede.


Sasma drugačije se rješava pitanje prometala u ravnim
posavskim šumama. Pojedini dijelovi tih šuma su kroz 5—7 mjeseci
djelomično i prekidno poplavljeni, pa je izvoz kolima moguć samo zimi, po snijegu
ili kad je smrzlo, a ljeti kroz 3—4 mjeseca — lipanj do rujna. Izvoz kolima ovisi
0 mnogo faktora: prvo o vremenu, a drugo o okolnom stanovništvu, koje kad
imade kod kuće svoga posla, ne ide u šumu na rad, a iz daljnjih krajeva profesionalni
kirijaši ne idu rado na rad u takove šume, gdje nikada ne zna kada će ga
voda istjerati iz šume i s posla pa se često mora vraćati kući, a jedva je došao na
posao.


Do sada su se prorede provodile u glavnom samo u blizini željeznica, ali kad
su se mjesta proreda počela udaljavati od željezničkih postaja, počeli su se troškovi
izvoza kolima toliko dizati, da troškovi prijevoza nisu bili pokriveni prodajnom cijenom,
t. j . posao je postao nerentabilan.


S tih razloga pristupilo se rješavanju pitanja: koje je prometno sredstvo
najekonomičnije i koje će najbolje odgovarati zadaćama,
koje treba izvršiti u posavskoj šumi.


Sastojine ravnateljstva drž. šuma u Vinkovcima, osim Prašnika, su mlade i
srednje dobe,, pa je zadaća šumskog prometala, da je u svako vrijeme, bez obzira
na godišnja doba, moguć nesmetani izvoz prorednog materijala za obskrbu okolišnog
žiteljstva, a viškova za obskrbu gradova. U slučaju kalamiteta, koji su na žalost
dosta česti u tim šumama, potrebno je da se materijal, dobiven od osušenih
stabala, čim prije izradi i izveze iz šume. A radi periodiciteta u proredama pruge
moraju imati stalni karakter.


Nakon pokusa sa šumskom željeznicom na parni i na konjski pogon,
pokazalo se, da posljednja i ako potpuno ne odgovara, ali da je za sada najbolje
rješenje toga pitanja, pa su sagrađene dvije takve pruge: na području državne šumarije
Lipovljani 18 km i na području državne šumarije u Vrbanji (manipulacija
na Spačvi) 16 km. Širina kolosjeka je 0.76 m. Širina zemljoradnje u kruni iznosila
je 2.30 m, ali se pokazala premalenom, pa se sada izrađuje 2.60—3 m. Visina
pruge nad terenom mora biti takva, da bude iznad najvišeg vodostaja u koliko
pruga ne predstavlja jaku preponu za vodu pa je ne bi voda kod visokog vodostaja
srušila. U tom je slučaju visina pruge jednaka visini terena i ne predstavlja zaprijeku
vodi. No takvom se prugom ne može u svako doba voziti
— i ona tako gubi jedno od najvažnijih svojstava. Takve
pruge dolaze u obzir samo u onim šumama, koje su izvrgnute poplavama Save
i brdskih voda.


Kod tih izgrađenih pruga postoji jedna tehnička neprilika t. j . nema dovoljno
tračnica, a sada se ne mogu nabaviti. Tračnice se svake godine prenose u drugu