DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prorede su eminentno uzgoj no sredstvo. Uzgojn i momena t mora igrati glavnu i odlučujuću ulogu za svakog stručnjaka. O provedb i prored e obzirom na sastojinu i tlo ovisi kvalitet i kvantitet buduće sastojine. Provađanje proreda vezano je na novčane izdatke, koji u stanovitim slučajevima i pod nekim okolnostima ne pokrivaju vrijednost drveta dobivenog proredom. Ako se uzme konačni cilj proreda kao uzgojnog sredstva, onda je opravdano, da se u svim slučajevima provađaju prorede pa kadkada i uz financijalne žrtve. Kod ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima imadu isto tako važnu ulogu kao uzgojni momenat i druga dva: n a r o d n o-g ospodarski i financijalni. Narodno gospodarski momenat traži, da se okolišno žiteljstvo obskrbi ogrjevnim i građevnim drvom, obrtnici potrebnim drvnim materijalom za svoj obrt, a pilane trupcima. Žiteljstvo Slavonije obskrbljivalo se potrebnim ogrjevnim i tehničkim materijalom: pravoužitnici u šumama imovnih ^bćina, a ostali žitelji iz šume zemljišnih zajednica, privatnog veleposjeda i državnih šuma. Današnje stanje šuma imovnih obćina je takovo, da ona može samo djelomično podmirivati svoje pravoužitnike ogrjevnim materijalom, te manjak imadu dati u prvom redu državne šume. S tih razloga imadu se prorede vršiti i tamo, gdje u svakom slučaju ne donose puni financijski uspjeh. Ravnateljstvo šuma u Vinkovcima imade određenu financijaln u zada ću u proračunu ministarstva te je radi toga razloga financijalni momena t osobito važan, pokraj druga dva momenta. Za pokriće novčanih potreba ravnateljstva nijesu dovoljni prihodi, koji se dobivaju sječom starih zrelih sastojina. jer su premaleni, budući da je u starim sastojinama s SC/o zastupana bukva. Manjak na proračunu moraju pokriti prihodi prorede, koji godišnje pokrivaju oko SC/o—60^/0 od proračuna a kadkad a i više . Iz toga se vidi važnost proreda za financijalno gospodarenje ravnateljstva. Proredom izvađeni drvni materijal slabiji je i tanji od onog materijala, koji se dobije sječom zrelih sastojina pa je prema tome i manje vrijedan te je i financijalni efekt znatno manji od onoga, koji se dobiva sječom starih zrelih sastojina — dok su produkcioni troškovi — izrada, izvoz, utovar, istovar i t. d. kod proreda uviiek viši, nego kod sječe zrelih sastojina, jer je učinak rada kod sječe zrelih sastojina uvijek veći, nego kod proreda. Svi radovi kod proreda, kao najvažniji stručni radovi, imadu se vršiti i vrše se u vlastitoj režiji. Zadaća je vlastite režije, da produkcione troškove radova u proredama čim više smanji a time da financijalni efekt bude čim veći a da kod toga bude i šumski radnik i kirijaš pravedno nagrađen za svoj rad. Je r nij e zadać a vlastite režije, da iskazuje veliku dobit i šumsku pristoibu na račun nedovoljne zarade radnika! Snižavanie produkcionih troškova može se postignuti samo dobrom organizaciiom i mehanizaciiom rada. izgradnjom boljih prometila, upotrijebom boljeg alata i stručnom naobrazbom radnika. To bi bila jedna od glavnih orsanizitornih zadataka režijskog rada u državnim šumama uonće, a u današnie vriieme i u skoroj budućnosti kod provođenja poreda kod vinkovačkog ravnateljstva napose. Zadržati ćemo se kod produkcionih troškova. Već prema naravi nosla i organizaciii — od sveukupnih troškova kod iskorišćavania šuma u vlastitoj režiii u područiu vinkovačkog ravnatelistva državnih šuma odpada na radničke nadnice oko 60—GZ^/o. na šumsku pristojbu 18—23´´/o. na opće i nepredvidive troškove 3—T^/o, na investicije 4—W>/o, na pošumljavanje 1—2´´/o a na centralne troškove 2—3»/o. Upadliiv je visoki nrocenat, koii odpada na radničke nadnice. Te radničke nadnice sastoje od troškova: izradbe, privlačenia, utovara, prevoza, istovara, slaganja, popravka pruge i t. d. Od ukupnih radničkih nadnica na sam izvo z |