DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ing. M. MUJDRICA (Zagreb): SUVREMENI PROBLEMI REŽIJSKOG RADA KOD RAVNATELJSTVA DRŽAVNIH ŠUMA U VINKOVCIMA a DIE DERZEITIGEN PROBLEME DER REOIEFtlHRUNG BEI DER DIREKTION DER STAATLICHEN FORSTE IN VINKOVCI Površina šuma ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima iznosi 66.035,93 ha. To je površina bez šuma bosanskih šumarija u Brčkom i Derventi, koje su 1939. pripojene ravnateljstvu u Vinkovcima. Samo ono područje, koje je bilo do pripojenja spomenutih šumarija, čini po svojim zadaćama u šumarstvu jednu suvislu cjelinu. Od te ukupne površine pod šumom je 59.621,41 ha ili 90,290/o a 6.414,32 ih 9,71<´/o iznose dijelom čistine i neplodna tla (bare), koja do danas nijesu privedena šumskoj kulturi, dijelom površine, koje ne služe uzgoju šume. Današnje je stanje dobnih razreda ovo: 0—20g. 21—40g. 41—60g. 61—80 g. 81—100 g. 101—120 g. preko 120 g. ha 7.316.29 18.992.48 17.850 82 7.483,19 4,203,30 1310 89 2-464.44 11,08 28,76 27,03 11,33 6,37 1,99 3,73 Jedan pažljivi pogled na dobne razrede i procenat s kojim oni sudjeluju prema čitavoj površini šuma, pokazuje nam. da mlade sastojine, 1—20 god., čistine i neplodna tla zapremaju 13.730,60 ha ili 20,79*´/o srednjedobne sastojine 21—80 g. 44.326,49 ha ili 67.620/0, starijih sastoiina 81—120 god, imade 5,514,19 ha ili 8,360/0, a za sječu zrelih sastojina, starih preko 120 god. imade 2.464,44 ha ili 3,73´´/o. Od te površine starih, za sječu zrelih sastojina izlučeno je kao narodni (nacionalni) park u Prašniku 57 ha a u Psunju 12 ha, pa prema.tome za sječu ostaje 2.395,44 ha starih sastojina (Psunj i Prašnik). Prema gospodarskim osnovama te bi se sastojine imale posjeći u toku 20 godina, pa bi godišnje došlo na sječu oko 119,7 ha, odnosno oko 32.000 m´. Jasno je, da ta drvna masa ne može pokriti potrebe ni najuže okolice šuma, a kamo li ostale potrebe. Površina srednjodobnih i starijih sastojina, koje iznose 67,62*´/o sveukupne površine, pokazuje nam glavnu zadaću šumarstva kod ravnateljstva drž. šuma u Vinkovcima: glavna briga i sve stručno djelovanje imade se posvetiti proredama. 2. Iskorišćavanje proreda imade tri glavna momenta, koji se ne smiju nili jednog časa smetnuti s uma, a to su: uzgojni, narodno-gospodarski i financiialni . U malo slučajeva igraju glavnu ulogu pojedini od ovih momenata. Sinteza svih triju momenata dati će potrebne rezultate, kod čega će dolaziti do izražaja i prednosti pojedinih momenata, već prema mjesnim prilikama. Sva tri momenta ćemo pobliže promotriti. Prof. Dr. Balen u svojem djelu »O proredama« u kratkom predgovoru sažeo je osnovnu misao svoje knjige riječima:"´ »Među najglavnijim zadacima našega šumarstva zauzima -pitanje uzgoja sastojina jedno od prvih mjesta. AKO NE MOŽEMO OSTAVITI SVOJIM NASLJEDNICIMA VELIKE ZALIHE ZRELIH SUMA, MORAMO IM OSTAVITI STO BOLJE UZGOJENE MLADE SASTOJINE. Prorede su svakako put do dobrih sastojina.« Te riječi trebalo bi upisati na prvoj strani svih gospodarskih osnova kod vinkovačkog ravnateljstva drž. šuma kao »L e i t m o t i V« i sav stručni rad šumara imade se posvetiti ispunjavanju te zadaće. * Balen, O proredama, Zagreb 1929. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prorede su eminentno uzgoj no sredstvo. Uzgojn i momena t mora igrati glavnu i odlučujuću ulogu za svakog stručnjaka. O provedb i prored e obzirom na sastojinu i tlo ovisi kvalitet i kvantitet buduće sastojine. Provađanje proreda vezano je na novčane izdatke, koji u stanovitim slučajevima i pod nekim okolnostima ne pokrivaju vrijednost drveta dobivenog proredom. Ako se uzme konačni cilj proreda kao uzgojnog sredstva, onda je opravdano, da se u svim slučajevima provađaju prorede pa kadkada i uz financijalne žrtve. Kod ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima imadu isto tako važnu ulogu kao uzgojni momenat i druga dva: n a r o d n o-g ospodarski i financijalni. Narodno gospodarski momenat traži, da se okolišno žiteljstvo obskrbi ogrjevnim i građevnim drvom, obrtnici potrebnim drvnim materijalom za svoj obrt, a pilane trupcima. Žiteljstvo Slavonije obskrbljivalo se potrebnim ogrjevnim i tehničkim materijalom: pravoužitnici u šumama imovnih ^bćina, a ostali žitelji iz šume zemljišnih zajednica, privatnog veleposjeda i državnih šuma. Današnje stanje šuma imovnih obćina je takovo, da ona može samo djelomično podmirivati svoje pravoužitnike ogrjevnim materijalom, te manjak imadu dati u prvom redu državne šume. S tih razloga imadu se prorede vršiti i tamo, gdje u svakom slučaju ne donose puni financijski uspjeh. Ravnateljstvo šuma u Vinkovcima imade određenu financijaln u zada ću u proračunu ministarstva te je radi toga razloga financijalni momena t osobito važan, pokraj druga dva momenta. Za pokriće novčanih potreba ravnateljstva nijesu dovoljni prihodi, koji se dobivaju sječom starih zrelih sastojina. jer su premaleni, budući da je u starim sastojinama s SC/o zastupana bukva. Manjak na proračunu moraju pokriti prihodi prorede, koji godišnje pokrivaju oko SC/o—60^/0 od proračuna a kadkad a i više . Iz toga se vidi važnost proreda za financijalno gospodarenje ravnateljstva. Proredom izvađeni drvni materijal slabiji je i tanji od onog materijala, koji se dobije sječom zrelih sastojina pa je prema tome i manje vrijedan te je i financijalni efekt znatno manji od onoga, koji se dobiva sječom starih zrelih sastojina — dok su produkcioni troškovi — izrada, izvoz, utovar, istovar i t. d. kod proreda uviiek viši, nego kod sječe zrelih sastojina, jer je učinak rada kod sječe zrelih sastojina uvijek veći, nego kod proreda. Svi radovi kod proreda, kao najvažniji stručni radovi, imadu se vršiti i vrše se u vlastitoj režiji. Zadaća je vlastite režije, da produkcione troškove radova u proredama čim više smanji a time da financijalni efekt bude čim veći a da kod toga bude i šumski radnik i kirijaš pravedno nagrađen za svoj rad. Je r nij e zadać a vlastite režije, da iskazuje veliku dobit i šumsku pristoibu na račun nedovoljne zarade radnika! Snižavanie produkcionih troškova može se postignuti samo dobrom organizaciiom i mehanizaciiom rada. izgradnjom boljih prometila, upotrijebom boljeg alata i stručnom naobrazbom radnika. To bi bila jedna od glavnih orsanizitornih zadataka režijskog rada u državnim šumama uonće, a u današnie vriieme i u skoroj budućnosti kod provođenja poreda kod vinkovačkog ravnateljstva napose. Zadržati ćemo se kod produkcionih troškova. Već prema naravi nosla i organizaciii — od sveukupnih troškova kod iskorišćavania šuma u vlastitoj režiii u područiu vinkovačkog ravnatelistva državnih šuma odpada na radničke nadnice oko 60—GZ^/o. na šumsku pristojbu 18—23´´/o. na opće i nepredvidive troškove 3—T^/o, na investicije 4—W>/o, na pošumljavanje 1—2´´/o a na centralne troškove 2—3»/o. Upadliiv je visoki nrocenat, koii odpada na radničke nadnice. Te radničke nadnice sastoje od troškova: izradbe, privlačenia, utovara, prevoza, istovara, slaganja, popravka pruge i t. d. Od ukupnih radničkih nadnica na sam izvo z |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 7 <-- 7 --> PDF |
odpada oko 45—SO^/o i to je n a j v i š a stavka u režijskim proračunima. Nakon ove konstatacije nameće se pitanje: zašto je to najviša stavka i da li se može smanjiti i na koji način? Pokušati ćemo, da dademo odgovor na postavljeno pitanje. Troškovi ! zvoza su zato tako visoki, jer šume ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima ne možemo smatrati otvorenima za eksploataciju. Maprijed smo spomenuli, da površina šuma iznosi 66.035,73 ha. Šumskih željeznica na parni pogon imade 18,8 km, na konjski pogon 54,5 km, dobrih tvrdih cesta, koje prolaze šumskim područjima te služe i izvozu šumskih produkata imade 24,7 km. Plovnih rijeka imade 93,6 km, a šumskih puteva 214,5 km. U svemu iznose prometne veze 406,10 km. Za izvoz iz šuma mogu u svako doba služiti samo šumske željeznice i tvrde ceste, dok šumski putevi služe samo ograničeno u ljetna 3 ili 4 mjeseca, a zimi 1—2 mjeseca — za vrijeme snijega i smrzavice. Rijeke su isto tako samo ograničeno sposobne za izvoz šumskih produkata i to u proljeće i u kasnu jesen. Ljeti su radi niskog vodostaja nesposobne za veće transporte, kakvi su poželjni kod režijskih radova, a u doba jake zime zaleđene su i samo prekidno sposobne za izvoz ili prijevoz. Ako unatoč tome uzmemo svu duljinu prometnih sredstava u račun, onda na 1 km prometala odpada 146,8 ha šumske površine. Usporedimo tu brojku s podacima, koji su nam pri ruci, to je odpadalo u bivšoj banovini Hrvatskoj na 1 km prometnih sredstava 1018 ha. U Wiirtenbergu u Njemačkoj otpada na 1 km puteva i cesta 36 ha, a na 1 km šumskog puta 21 ha. Usporedivši te podatke vidimo, da šume ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima nisu sposobne za intenzivno gospodarenje i trajno iskorišćavanje. Time u vezi opravdani su i visoki troškovi, koji odpadaju na izvoz, a zadaća je šumskoga gospodarstva te troškove smanjiti čim više. Izgradnja šumskih prometala imade se planski provesti, tako, da se vidi ne samo njihova momentalna svrha, nego svako prometno sredstvo, koje se gradi u nezrelim šumama, ima služiti kao trajno prometno sredstvo, i to ne samo za izvoz materijala, dobivenoga u proredi, nego i za izvoz, produkata, koji će se dobiti sječom zrele sastojine. Izvozu i odpremi šumskih produkata vodom imalo bi se kod ravnateljstva šuma u Vinkovcima posvetiti malo više pažnje radi jeftinoće. Tome pitanju nije nitko posvetio pažnju, koju zaslužuje. Sam problem izgradnje šamskih prometnih sredstava dvostrukje:tehničkiifinaiicijalni. Tehničk i proble m sastoji od rješavanja dvaju pitanja: tko će graditi šumska prometna sredstva i koja vrsta šumskih prometala se imade graditi. Tehničke je probleme rješavao i rješavati će u budućnosti šumar-tehničar, koji za vrijeme studija na sveučilištu uči potrebne discipline. Jedino stručno šumarsko osoblje, koje pozna strukturu šume, njezin život, ponovno pošumljenje posječenih površina — znati će odabrati ona prometna sredstva, koja će svemu najbolje odgovarati. Tehnički problem gradnje šumskih prometala nije problem za sebe, nego spada u okvir čitavog iskorišćavanja šuma i jedan je neodvojivi dio režijskog rada, te ga imade provoditi onaj, koji vrši i eksploataciju šuma, a to je šumar-tehničar. On najbolje poznaje objekat eksploatacije — šumu; on znade, što mu ona može dati, a što je on njoj dužan da dade, te se neće u tom slučaju upuštati u izgradnju novih skupih prometala, kao što bi to mogao biti slučaj kod drugih tehničara. Po svojoj naravi šumarstvo je dosta konzervativno, pa se to odražava i u izgradnji što jednostavnijih i što jeftinijih i već prokušanih prometnih sredstava, koja će služiti što jeftinije i što bolje za izvoz šumskih produkata. Drugi dio toga pitanja jest: koje će se prometno sredstv o graditi ? Odgovor na to pitanje nije lagan. U svakom slučaju ne može se općenito odgovoriti, jer svaki eksploatacioni objekt imade svoje zahtjeve u pogledu |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ovog ili onog prometnog sredstva, a zadaća je šumarskog stručnjaka, da odabere ono, koje najbolje odgovara rješenju zadatka, koji se imade izvršiti i koji si je postavio. U glavnom se može reći, da je u brdovitom terenu najidealnija izgradnja šumske željeznice na parni pogon radi njezinih dobrih svojstava: može se prevesti velika drvna masa u kratko vrijeme, u svako je dobi sposobna za rad a pogonsko je sredstvo odpadak u šumi. Negativna je strana šumskih željeznica, da nakon svršetka eksploatacije, kada se skinu tračnice, poslije desetak godina, ne ostaje ništa od prometnog sredstva — i nove sastojine prepuštene su opet same sebi. Šumske ceste dolaze u obzir tamo, gdje postoje jake i dobre cestovne arterije, koje idu kroz eksploatacioniobjekat ili su u njegovoj neposrednoj blizini, pa šumska cesta imade biti veza i z,m eđu šume i te arterije. Ako je drvno tržište udaljeno predaleko od šume, onda cesta imade svoje opravdanje samo u vezi s motorizacijom prometa, jer je primitivan prijevoz kolima skup i nerentabilan. U šumama, gdje je izgrađena šumska željeznica, šumske ceste su nadopuna šumskim željeznicama. Nedostatak šumskih cesta je skupa gradnja i skupo uzdržavanje, manji kapacitet prijevoza — izvoz je skup, u koliko nije motorizacija zemlje na visokom stupnju. Prednost je pred šumskom željeznicom, da je šuma trajno otvorena, pa je moguće izvoditi i njegu najmlađih sastojina i prorede. Sasma drugačije se rješava pitanje prometala u ravnim posavskim šumama. Pojedini dijelovi tih šuma su kroz 5—7 mjeseci djelomično i prekidno poplavljeni, pa je izvoz kolima moguć samo zimi, po snijegu ili kad je smrzlo, a ljeti kroz 3—4 mjeseca — lipanj do rujna. Izvoz kolima ovisi 0 mnogo faktora: prvo o vremenu, a drugo o okolnom stanovništvu, koje kad imade kod kuće svoga posla, ne ide u šumu na rad, a iz daljnjih krajeva profesionalni kirijaši ne idu rado na rad u takove šume, gdje nikada ne zna kada će ga voda istjerati iz šume i s posla pa se često mora vraćati kući, a jedva je došao na posao. Do sada su se prorede provodile u glavnom samo u blizini željeznica, ali kad su se mjesta proreda počela udaljavati od željezničkih postaja, počeli su se troškovi izvoza kolima toliko dizati, da troškovi prijevoza nisu bili pokriveni prodajnom cijenom, t. j . posao je postao nerentabilan. S tih razloga pristupilo se rješavanju pitanja: koje je prometno sredstvo najekonomičnije i koje će najbolje odgovarati zadaćama, koje treba izvršiti u posavskoj šumi. Sastojine ravnateljstva drž. šuma u Vinkovcima, osim Prašnika, su mlade i srednje dobe,, pa je zadaća šumskog prometala, da je u svako vrijeme, bez obzira na godišnja doba, moguć nesmetani izvoz prorednog materijala za obskrbu okolišnog žiteljstva, a viškova za obskrbu gradova. U slučaju kalamiteta, koji su na žalost dosta česti u tim šumama, potrebno je da se materijal, dobiven od osušenih stabala, čim prije izradi i izveze iz šume. A radi periodiciteta u proredama pruge moraju imati stalni karakter. Nakon pokusa sa šumskom željeznicom na parni i na konjski pogon, pokazalo se, da posljednja i ako potpuno ne odgovara, ali da je za sada najbolje rješenje toga pitanja, pa su sagrađene dvije takve pruge: na području državne šumarije Lipovljani 18 km i na području državne šumarije u Vrbanji (manipulacija na Spačvi) 16 km. Širina kolosjeka je 0.76 m. Širina zemljoradnje u kruni iznosila je 2.30 m, ali se pokazala premalenom, pa se sada izrađuje 2.60—3 m. Visina pruge nad terenom mora biti takva, da bude iznad najvišeg vodostaja u koliko pruga ne predstavlja jaku preponu za vodu pa je ne bi voda kod visokog vodostaja srušila. U tom je slučaju visina pruge jednaka visini terena i ne predstavlja zaprijeku vodi. No takvom se prugom ne može u svako doba voziti — i ona tako gubi jedno od najvažnijih svojstava. Takve pruge dolaze u obzir samo u onim šumama, koje su izvrgnute poplavama Save i brdskih voda. Kod tih izgrađenih pruga postoji jedna tehnička neprilika t. j . nema dovoljno tračnica, a sada se ne mogu nabaviti. Tračnice se svake godine prenose u drugu |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 9 <-- 9 --> PDF |
sječinu i to poskupljuje rad. Kod toga i takvog rada dolazi često u pitanje izvoz sušaca, ako se sušenje pojavi u onom dijelu šume, gdje se već radilo, ali su tračnice skinute i položene u sječinu, koja leži u suprotnom dijelu. Stoga bi trebalo kod osnivanja jedne eksploatacione jedinice odabrati i izgra" diti stalnu mrežu glavne šumske pruge, a na ovu mrežu vezati pojedine ogranke, koji imadu privremeni karakter. Zato treba nabaviti dovoljnu količinu tračnica. U tom slučaju moći će šumska željeznica udovoljiti svim zahtjevima, koje na nju stavljamo u pogledu redovitih proreda i iskorišćenja sušaca. Još bi trebalo rješiti pitanje, da li bi se prijevoz šumskom prugom i dovoz od panja do pruge vršio konjima ili mehanički m sredstvom . Kod pitanja privlačenja i prijevoza konjima- treba odgovoriti na pitanje — da li je bolje upotrijebiti vlastite konje ili najmljene kirijaše. Dok su kirijaške nadnice stajale u razmjeru prema prodajnoj cijeni i kirijaš je bio discipliniran te rado išao na rad u šumu, dotle je bilo najbolje taj rad dati kirijašima, koji su bili ili seljaci iz okolice šuma ili profesionalni kirijaši. Cim su nastupile abnormalne prilike i kirijaške nadnice nerazmjerno poskočile prema vrijednosti drveta, trebalo se pozabaviti drugim rješenjem toga pitanja: vlastiti konji ili mehanički prijevoz. Uslijed nepovoljnog razmjera između nadnica i vrijednosti drveta ozbiljno bi trebalo pristupiti mehanizaciji izvoza i prijevoza pomoću traktor a-g usjenica, koji bi se mogli upotrijebiti u srednjedobnim i starijim sastojinama za privoz pruzi i za odvoz prugom. Prije odluke bi trebalo, razumije se, sastaviti kalkulaciju troškova, radni učinak i štete, koje traktor kod privlačenja načini na pom 1 a d k u. Pitanje voznoga parka lahko je rješivo. Jedamput nabavljeni vozni park uz stalno godišnje popravljanje i obnavljanje može se reći imade trajan karakter. Drugo važno pitanje kod izgradnja pruga je financij a 1 n o. To bi pitanje trebalo rješiti na drugoj osnovici, a ne kako je do sada rješavano — da su se investicije vršile na račun jednogodišnjih sječina. Izgradit i prometno sredstvo i još dati stanoviti prihod — ne može se tražiti od mladih i sredn.iedobnih sastojina, koje proređujemo i gdje bi se svi prihodi imali vraćati šumi. Rad oko financiranja izgradnje režijskih prometnih sredstava nije bio uvijek jednak niti sretno izabran. To važno pitanje nije nikada bilo radikalno rješavano. U početku režijskih radova izvađali su se režijski investicioni radovi na račun obrtne glavnice, a anuiteti i kamati vraćali su se godišnje natrag obrtnoj glavnici. Drugi način dosadanjeg financiranja režijskih investicija bio je da se potrebna glavnica posudila iz raznih fondova (iz fonda za pošumljenje ili kolonizacionog), pa se je amortizaciona tangenta vraćala natrag fondu. Ovaj drugi način mogao je služiti kao prelazni način. Oba načina financiranja mogla su uspijevati tako dugo, dok se je režijski rad vršio u malome i periodički, te kada su režijske investicije bile malene, jer su se u prvom početku režijskog rada otvarale samo onć stare šume, koje su ležale bliže i povoljnije spram drvnog tržišta (želj. postaja, plovna rijeka). D a n a s, ka d j e režiisko i s k o r i š ć a v a n j e uhvatilo jak korijen i pokazalo svoje nesumljivo pozitivne rezultate te je dobilo i nove zadaće kao jedino ispravni način iskorišćavanja državnih šuma prema nekadanjem kolonijalnom načinu eksploatacije putem dugoročnih ugovora — moraju se sve šume, kojt su zrele za sječu, otvoriti izgradnjom prometnih sredstava bez obzira kako su daleko tržišta. Isto takvu važnost ako ne i veću imade izgradnja prometala u mladim i srednjedobnim sastojinama, gdje se moraju vršiti periodičke prorede. Za izgradnju prometala potrebna je velika investiciona glavnica, a za rad u šumama velika obrtna glavnica — i oba gornja načina ne mogu namaknuti do |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 10 <-- 10 --> PDF |
voljno novčanih sredstava i za izvođenje investicija a ujedno i za režijske radove. Uredba M. s. broj 268/36 postavila je gospodarenje u državnim šumama na čvrste temelje i dala je mogućnost širokog režijslcog rada u državnim šumama s jasnim i određenim privrednim zadatkom državnih šuma. Programatski rad propisan je tom uredbom. Sve je bilo predviđeno za programatski režijski rad kao i izgradnja´ prometnih sredstava, ali nije bilo rješeno pitanje investicione glavnice za državne šume. Čitav režijski rad oko iskorišćavanja državnih šuma osnovan je na čisto trgovačkom temelju, pa bi i kod nabavke investicionih sredstava morali poći istim putem, t. j . potrebna investiciona glavnica imala bi se nabaviti na novčanom tržištu na dugoročnu odplatu uz kamatnjak, koji je na novčanom tržištu. U prvom redu u obzir dolaze državne vjeresijske novčane ustanove, a u drugom redu ostali bankovni zavodi. S tako pribavljenim novčanim sredstvima raspolagao bi ministar šumarstva i rudarstva a na osnovu odobrenih tehničkih elaborata u sklopu kojih morao bi se nalaziti i račun rentabilnosti. * Rješivši načelno tehničko i financija Ino pitanje izgradnje šumskih prometnih sredstava u šumama ravnateljstva držav. šuma u Vinkovcima i postavivši u tom pogledu jedan ustaljen princip, treba po tome principu planski nastaviti s radom, koji će, što se ide dalje, biti sve lakši, jer će se radom steći i stanovita praksa i uvježbano osoblje. Čitavo spomenuto ravnateljstvo drž. šuma valja uzeti kao eksploatacionu jedinicu — ustanoviti prihodnu sposobnost državnih šuma i prema tome odrediti plansku izgradnju prometala. Ne treba promatrati koristi, koje će se dobiti režijskim iskorišćavanjem šuma pojedinih šumarija, nego koristi od svih šuma ravnateljstva. Prije planskog izvođenja izgradnje prometnih sredstava trebalo bi pristupiti reorganizaciji rada kod državnih šumarija i ponovnom razdjeljenju i arondaciji šumarija. Kod toga imade glavnu ulogu gospodarski momenat. Sustavnom izgradnjom prometnih sredstava biti će rad oko režijskog iskorišćavanja državnih šuma u Vinkovcima trajno elastičan i ne samo stručan nego i rentabilan te će služiti cjelini — čitavom hrvatskom narodu. ZUSAMMENFASSUNG Ein grosser Teil der Forste der Forstdirektion in Vinkovci liegt im Tale der Save, ein anderer Teil im Mittelgebirge. Die Bestande sind grosstenteils mittleren Alters (20—80 J.) in denen die forstliche Hauptarbeit in der Durchforstung besteht. Der Ausbau der Forsttransportanlagen welche einen dauernden Charakter haben werden, ist von besonderer Bedeutung. Bisher zeigten die besten Resultate RoUbahnen mit Pferdezug. Insbesonders werden die technischen und finanziellen Fragen bei´ der Transportanlagen hervorgehoben. Das Problem der Ausfuhr mittels Wasserwegen ist noch nicht gelost. Der planmassige Ausbau der Transportanlagen mit gleichzeitiger Reorganisation und Arrondantion der Forstamter wird auch betont. Der Verfasser. 8 |