DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ing. M. MUJDRICA (Zagreb): SUVREMENI PROBLEMI REŽIJSKOG RADA KOD RAVNATELJSTVA DRŽAVNIH ŠUMA U VINKOVCIMA a DIE DERZEITIGEN PROBLEME DER REOIEFtlHRUNG BEI DER DIREKTION DER STAATLICHEN FORSTE IN VINKOVCI Površina šuma ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima iznosi 66.035,93 ha. To je površina bez šuma bosanskih šumarija u Brčkom i Derventi, koje su 1939. pripojene ravnateljstvu u Vinkovcima. Samo ono područje, koje je bilo do pripojenja spomenutih šumarija, čini po svojim zadaćama u šumarstvu jednu suvislu cjelinu. Od te ukupne površine pod šumom je 59.621,41 ha ili 90,290/o a 6.414,32 ih 9,71<´/o iznose dijelom čistine i neplodna tla (bare), koja do danas nijesu privedena šumskoj kulturi, dijelom površine, koje ne služe uzgoju šume. Današnje je stanje dobnih razreda ovo: 0—20g. 21—40g. 41—60g. 61—80 g. 81—100 g. 101—120 g. preko 120 g. ha 7.316.29 18.992.48 17.850 82 7.483,19 4,203,30 1310 89 2-464.44 11,08 28,76 27,03 11,33 6,37 1,99 3,73 Jedan pažljivi pogled na dobne razrede i procenat s kojim oni sudjeluju prema čitavoj površini šuma, pokazuje nam. da mlade sastojine, 1—20 god., čistine i neplodna tla zapremaju 13.730,60 ha ili 20,79*´/o srednjedobne sastojine 21—80 g. 44.326,49 ha ili 67.620/0, starijih sastoiina 81—120 god, imade 5,514,19 ha ili 8,360/0, a za sječu zrelih sastojina, starih preko 120 god. imade 2.464,44 ha ili 3,73´´/o. Od te površine starih, za sječu zrelih sastojina izlučeno je kao narodni (nacionalni) park u Prašniku 57 ha a u Psunju 12 ha, pa prema.tome za sječu ostaje 2.395,44 ha starih sastojina (Psunj i Prašnik). Prema gospodarskim osnovama te bi se sastojine imale posjeći u toku 20 godina, pa bi godišnje došlo na sječu oko 119,7 ha, odnosno oko 32.000 m´. Jasno je, da ta drvna masa ne može pokriti potrebe ni najuže okolice šuma, a kamo li ostale potrebe. Površina srednjodobnih i starijih sastojina, koje iznose 67,62*´/o sveukupne površine, pokazuje nam glavnu zadaću šumarstva kod ravnateljstva drž. šuma u Vinkovcima: glavna briga i sve stručno djelovanje imade se posvetiti proredama. 2. Iskorišćavanje proreda imade tri glavna momenta, koji se ne smiju nili jednog časa smetnuti s uma, a to su: uzgojni, narodno-gospodarski i financiialni . U malo slučajeva igraju glavnu ulogu pojedini od ovih momenata. Sinteza svih triju momenata dati će potrebne rezultate, kod čega će dolaziti do izražaja i prednosti pojedinih momenata, već prema mjesnim prilikama. Sva tri momenta ćemo pobliže promotriti. Prof. Dr. Balen u svojem djelu »O proredama« u kratkom predgovoru sažeo je osnovnu misao svoje knjige riječima:"´ »Među najglavnijim zadacima našega šumarstva zauzima -pitanje uzgoja sastojina jedno od prvih mjesta. AKO NE MOŽEMO OSTAVITI SVOJIM NASLJEDNICIMA VELIKE ZALIHE ZRELIH SUMA, MORAMO IM OSTAVITI STO BOLJE UZGOJENE MLADE SASTOJINE. Prorede su svakako put do dobrih sastojina.« Te riječi trebalo bi upisati na prvoj strani svih gospodarskih osnova kod vinkovačkog ravnateljstva drž. šuma kao »L e i t m o t i V« i sav stručni rad šumara imade se posvetiti ispunjavanju te zadaće. * Balen, O proredama, Zagreb 1929. |