DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Istina, moraju se svladavati mnoge poteškoće; potreban je velik i poseban rad. NIGDJE NE TREBA TOLIKO BUDNE PAŽNJE, TOLIKO PLEMENITIH POBUDA, TOLIKO TEŽNJE ZA MEĐUSOBNIM NATJECANJEM KAO ONDA, KAD SU SMETNJE NA. PUTU. U takvim prilikama treha probuditi sve sakrivene snage i skupiti sve, što može pomoći, a ukloniti sve, što smeta. Istina, imade i časova, kad su poteškoće veoma velike pa prijeti i opasnost, da će se ugasiti i same pobude za rad. Međutim čovjek se vara, kad misli, da je dovoljno samo odrediti ideale i da će se naći oni, koji će ih ostvariti. Bez rada nema uspjeha; samo radom se mogu ostvarivati ideali. Naše šumsko gospodarstvo vezano za rad i napredak srednjeevropskih država ići će neprestano putem usavršavanja. U životu napreduje, tko nije konačno zadovoljan s onim, što je uradio i tko odluči, da će svoj posao vršiti svaki dan sve savršenije, tko se bori za ostvarenje svojih ideala. Želimo li se popeti u visine, moramo prije svega težiti za visinama. Nikad visina ne ćemo dostići, ako nam je pogled vječito uprai^ljen u nizine. Po idealima pojedinaca određuje se veoma često mjesto narodu u sadašnjosti, a ujedno se vidi. što se od naroda može očekivati u budućnosti. Naši su ideali jasni: čuvati svoju Državu svim sredstvima, koja nam stoje na raspologanju, raditi na usavršavanju svih sredstava, koja pomažu njezino jačanje — a k tome kao šumari ulažemo sve svoje snage za održanje i jačanje najvećega našega blaga, naših šuma. Ne smijemo zaboraviti, da postoji jedan viši zakon, po kojevfiu se ravna rad čovjekov. Po tome zakonu simki čovjek cijeloga svoga života odgovara za svoja djelačitavom narodu. Diela. kojih se čovjek mora stidjeti, isto su što i dugovi, za koje će kadkada odgovarati čitavi staleži, pa i čitavi narod. Jer živjeti sam,o za sebe, ne znači živjeti. Naše šumsko gospodarstvo svjedok je naših briga, nastojanja i rada za narodnu budućnost. Pred očima valja imati činjenicu, da o našim djelima sude drugi. Osobito je to važno istaći za šumsko posvodarstvo. koje je gotovo u svakom slučaju vezano za život više generacija. Grijesi jednog koljena naći će u svoje vrijeme sigurno svoga suca. Jer svaki grijeh dobiva već u času sagriješenja svoga anđela-osvetnika, pred kojim, je uzaludan svaki pokušaj, da se zamrače oči i zatvore uha. Naše je koljeno svjesno svoje dužnosti. Naši su oci radili i uradili, što su mogli; imali su zadatak, da izvojuju svoje vravo na život i nesmetan rad. Naše vokoljenje ima zadatak, da uz pravi osjećaj dužnosti ulaže sve snaoe i sve napore, kako bi izvršilo zadatke, koji se vostavljaju voslije stečene slobode: prikupiti sve stvaralačke snaae. kako bi se u slobodi ostvarila životna sreća hrvatskoga naroda u njegovoj Državi. Šumsko gospodarstvo ima pri tom neocjenjive zadatke. DOBRO DJELO NIKADA NE PROPADA I NJEGOVE SU POSLJEDICE TRAJNE. Plemenito se djelo ne ograničava na sadašnjost. Njega će- uživati i buduće aeneracije. možda čak i daleko više, nego današnje. Baš u šumskom aosnodarstvu nalazimo najizrazitiju potvrdu za to. Rad djedova uživaju unuci. Posljedice promišljenoga i nesebičnoga rada nisu samo u materijalnim dobrima; one su i u tome, što čestite ljudske misli i dobra djela utječu upravo oplemenjujući čovječanstvo od koljena u koljeno. RAD OPLEMENJUJE ŽIVOT. Bez rada nema napredka i čovječjega blagostanja. On je bio uvijek — a danas je pogotovo jedini spas čovječanstva. Prilike u kojima živimo traže od nas mnogo promišljenoga rada: one ne pružaju u naše ruke mekanu ilovaču, da joj lagano dajemo oblike; one u naše, često puta veoma slabašne ruke turaju tvrdo gvožđe, i tko hoće tome gvožđu dati votreban oblik, mora ga primiti čvrstim rukama i udarati jakiTn čekićem. Ako to ne uradimo, izjest će ga hrđa i ono će izgubiti vrijednost. Iz istooa kamena iskleše jedna ruka divne oblike, dok drurta stvara malo vrijedne kamečke. Čvrstim rukama i jakom, voljom zahvatamo u naše šumsko gospodarstvopočetkom nove godine u punom uvjerenju, da ćemo trajno podizati vrijednost naših Šuma i da ćemo trajno osiguravati sva dobra, koja nam šume mogu dati. |