DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Rezultati navedenih pokusa upozoravaju nas, da šumsko-poijsko gospodarenje na teškim ilovastim i glinenim tlima u perhumidnim krajevima uzrokuje pogoršanje fizikalnih svojstava tih tala u toj mjeri, daprozrake tla, kojaživot bakterija i — Loša posljedicatuje se u slabomšumskih kultura, G. Strele: nema dovoljne je potrebna za rast korijenja. toga stanja očirastu mladih osnovanih za vrijeme iskoriščavanja gospodarskih plodina. Zadaća bi bila daljnjih pokusa ispitati, koliki je iznos tih Šteta obzirom na vrst drva, prirast i kvalitet sastojina te da li se dadu te štete odkloniti uzgojem povoljne smjese drveća ili će se — što je vjerojatnije — šumskopoljsko gospodarenje s težih i teških ilovastih i glinenih tala morati posve isključiti. Svakako bi bilo probitačno, da zasad na takovim tlima nema šumsko-poljskog gospodarenja. Dr. Zlatko Vajda. KNJIŽEVNOST GRUNDRISS DER WILDBACH- VERBAUUNG J. Springer, Wien 1934. U bujlčarstvu nije rijedak slučaj, da pređe dulje vremena, dok se u stručnoj literaturi pojavi koje novo djelo. Uzrok je u biti samog bujlčarstva. Kao rezultanta šumarskih i hldrotehnlčklh nastojanja, bujičarstvo mora kod svakog rješenja Istovremeno promatrati oba činbenika i nastojati, da uskladi njihovo djelovanje. Radi toga su opažanja mnogo složenija te traže najpomnije proučavanje pojedine zamisli. Kako se osim toga sav rad bazira na zasadama, stečenim emplrlčklm putem, razumljivo je, da treba dugo vremena, dok se dođe do rješenja. Osim toga u bujlčarstvu djeluje razmjerno mali broj stručnjaka. Većina njih je toliko zaokupljena svojim redovnim poslom, da ne dospijeva razraditi svoja opažanja, pa je razumljivo, da se u stranoj i domaćoj literaturi rjeđe nalaze članci o suvremenim bujlčarsklm problemima. Djela, koja obrađuju bujičarstvo kao cjelinu, rijetka su. Jedno od posljednjih na tom području je knjiga G. S t r e 1 e-a »G r u n drlss des WIldbachverbauung« koja je Izašla u Izdanju J. Springera u Beču godine 1934. I ako je od onda prošlo više godina, knjiga je toliko suvremena, da se je vrijedno na nju osvrnuti. Pisac je u razradi materije, kao dugogodišnji praktičar, pošao najboljim putem. Iznio je sukus pojedinih teorija, njihovu praktičnu primjenu te kritiku obzirom na primjenu u praksi. Pri tome je pobrojao najvažnije slučajeve Iz prakse, napomenuvši uspješnost pojedinih radova.- Knjiga je podijeljena u deset poglavlja. Prvo poglavlje obrađuje općenito pojam bujice te njihovu razdiobu prema raznim autorima. Zatim razrađuje tok same bujice i njezinu podjelbu (gornji, srednji 1 doljnjl tok, područje aktivnog i pasivnog djelovanja bujice 1 t. d.). Drugo poglavlje razrađuje uzroke povišenja vodostaja. Opisuje razne uzroke velikih voda. Prikazuje tabelarno meteorološke podatke sa naznakom nekih novijih emplrlčklh formula za izračunavanje Intenziteta 1 izdašnosti oborina. Naročito je obrađeno pitanje oticanja vode. Prikazan je niz formula raznih autora, koje služe za računanje specifične količine vode. Zanimljiva je tabela, Izrađena na osnovu tih formula. Posebno raspravlja uzroke katastrofalnih voda za niz slučajeva Iz raznih krajeva. Odnošenje materijala vođom te pitanje »m u r a« (njem. M u r e n) je iscrpno obrađeno. Njihovo djelovanje je od naročite važnosti za alpske krajeve. Treće poglavlje raspravlja o gibanju vode i materijala. Prikazani su temeljni fizikalni zakoni kretanja vođe, te odpori, koji se kod toga pojavljuju. Raspravlja o valjanosti i upotrebljivosti raznih emprlčkih formula za ustanovljivanje odpora, koje daje površina, po kojoj teče voda. Dokazuje, da sve dosadanje formule daju odgovarajuće rezultate samo za potoke s malim padovima (do 1, 6o/o)- Obrazlaže noviju formulu prof. Dr. Ing. Mataklewlcza, po kojoj bi se brzina za bujice ispravnlje računala. Prikazane su različne formule, po kojima se računa pretok preko ustiju brana te formula za računanje snage, kojom voda prenosi materijal. Razrađen je prijedlog, kako treba Izračunati pad Izjednačenja. Četvrto poglavlje opisuje razne načine stvaranja materijala, koji bujice odnose. Prikazuje odnose raznih upliva, koji ovdje djeluju (geološki sastav, klimatski upliv, uplive čovjeka, nestanak biljnog pokrova, djelovanje vode podkopavanjem obronaka 1 t. d.). Temeljito je prikazano djelovanje podzemnih voda te voda, koje prodiru u tlo. Savezno s time razrađeno je pitanje popuzlna, koje nastaju u raznim okolnostima. (Popuzine uslijed opterećenja, zatim radi klizanja po izvjesnom sloju, radi umanjenja kohezije između čestica zemlje, hidrostatskog djelovanja vođe i radi slabljenja vegetacionog pokrova). 22 |
ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Peto poglavlje tretira utjecaj blUnskog pokrova na vodne prilike. Tu se razlikuju površine pokrivene šumom, zatim površine obrasle travom te poljodjelska zemljišta. Opširno prikazuje utjecaj šume na priliv voda. Njihovo djelovanje dijeli, obzirom na utjecaj koji imaju na stvaranje oborina, na samo oticanje vode te na vezivanje tla. Na temelju đosadanjih pokusa i mjerenja priznaje, da šuma ima djelovanje na stvaranje oborina, ali smatra, da njen utjecaj na stvaranje oborina nije od nekog osobitog značenja. Dopušta, da šuma može imati utjecaja na snijeg u šumi, te da može spriječiti naglo kopnjenje. Na oticanje oborinsklh voda šuma ima različito djelovanje. Manje oborine, gotovo ne dospiju na tlo. Oborine koje dulje vremena traju, šuma ne spriječava u njihovom oticanju. Prema istraživanjima, koje je izvršio švicarski pokusni zavod, može se uzeti, da prosječno 150/0 svekolike godišnje oborine ne dospije u crnogoričnlm šumama na tlo. Daleko veću količinu zadržavaju neke poljoprivredne biljke, ali usporedivši je sa šumom imaju taj manjak, što djeluju samo za vrijeme vegetacije. Veću važnost pridaje pisac šumi obzirom na isparivanje kroz vegetacionu periodu. Prikazuje u brojkama koje količine, vode troše pojedine vrste drveća po ha. Isto tako pridaje znatnu važnost šumi obzirom na održanje vrela. Različit je samo odnos retendlrane vode kod jednake količine oborina. Kod normalno visokih voda šuma vrši važnu funkciju, jer zadržava vodu i omogućuje jednoličnije priticanje u vodotoke, no ipak nije u stanju spriječiti djelovanje katastrofalnih voda. Najvažnija je zadaća u vezanju tla. šumsko je tlo isprepleteno ži- Ijem pa je manje pokretno. Osim toga je, prema novijim istraživanjima, općenito, manje vlažno od ostalih vrsta tla, pa prema tome čvršće. šesto poglavlje bavi se sredstvima, koja sprečavaju štetno djelovanje bujica. Među takova ubraja mogućnost upotrebe jezera za re tenzlone rezervolre, koji primaju nađošle količine vode a poslije je polaganim stlcanjem ispuštaju. U istu svrhu služe umjetno stvoreni rezervolrl. Posebno opisuje sredstva proti provala jezerskih voda. Zatim prikazuje razne načine odvođenja velikih voda (pomoćnim koritima, procjednim jarcima, odvođenjem u ponore i t- d.) Prikazom raznih obranbenih sistema predočene su mogućnosti kako se može spriječiti štetno djelovanje bujica. Sve te mjere naziva »šumarskim sistemom uređenj a bujl c a«. Opisano je djelovanje raznih radova u donjem toku, zatim retenzlone pregrade za materijal te razni načini radova oko umirenja bujice. (Sprječavanje stvaranja pokretnog materijala, odnošenje istog, izbor građevnog materijala te njegove prednosti). Sedmo poglavlje je namjenjeno građevnim radovima 1 njihovom projektiranju. Tu su opisane pojedine vrste građevina: pragovi, pregrade, kinete, procjednice, pregrade kombinirane sa zemljanim nasipima, drvene građevine, pera, obaloutvrde, naprave za taloženje materijala, dollnske regulacije, mostovi, prelazi, Itd. Iznesena je njihova upotreba 1 način primjene. Opširno su razrađeni radovi odvodnjavanja drenažom te vezivanje tla na odronima. Prikazani su rezultati upotrebe armiranog betona te upotrebe toga materijala u kombinaciji s đosadanjim građevinskim sredstvima. Osmo poglavlje obrađuje kulturne 1 gospodarske mjere. Iscrpno su opisane metode zatravljlvanja, stvaranja šikara i pošumljavanja na bujlčnlm urvlnama. Donesen je opširan prikaz pojedine vrste rada sa popisom velikog broja trava, grmlja i drveća, koje se mogu upotrijebiti pod raznim okolnostima. Posebno su prikazane mjere, koje valja provoditi u šumskom i poljodjelskom gospodarstvu na bujlčnim područjima. Deveto poglavlje govori o uzdržavanju objekata. Deseto pogla,vlje nabraja sredstva i mjere, koje valja poduzeti, da se spriječe štete od velikih voda. Tu skreće pažnju na razne građevine, koje se podižu u vodotoku, zatim na postupak s okolnim šumama te na manipulaciju s materijalom u blizini vodotoka. Djelo je napisano tako, da može vrlo lako poslužiti svakom stručnjaku kao priručnik. Knjiga je tiskana na finom papiru lijepim slogom te obiluje mnoštvom fotografija i skica. Ing. A. Horvat. ?3 |