DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Rezultati navedenih pokusa
upozoravaju nas, da šumsko-poijsko
gospodarenje na teškim ilovastim
i glinenim tlima u perhumidnim
krajevima uzrokuje pogoršanje
fizikalnih svojstava tih


tala u toj mjeri, daprozrake tla, kojaživot bakterija i


— Loša posljedicatuje se u slabomšumskih kultura,
G. Strele:
nema dovoljne
je potrebna za
rast korijenja.
toga stanja očirastu
mladih
osnovanih za


vrijeme iskoriščavanja gospodarskih
plodina.


Zadaća bi bila daljnjih pokusa ispitati, koliki
je iznos tih Šteta obzirom na vrst drva,
prirast i kvalitet sastojina te da li se dadu
te štete odkloniti uzgojem povoljne smjese drveća
ili će se — što je vjerojatnije — šumskopoljsko
gospodarenje s težih i teških ilovastih
i glinenih tala morati posve isključiti. Svakako
bi bilo probitačno, da zasad na takovim tlima
nema šumsko-poljskog gospodarenja.


Dr. Zlatko Vajda.


KNJIŽEVNOST


GRUNDRISS DER WILDBACH- VERBAUUNG


J. Springer, Wien 1934.
U bujlčarstvu nije rijedak slučaj, da
pređe dulje vremena, dok se u stručnoj literaturi
pojavi koje novo djelo. Uzrok je u biti
samog bujlčarstva. Kao rezultanta šumarskih
i hldrotehnlčklh nastojanja, bujičarstvo mora
kod svakog rješenja Istovremeno promatrati
oba činbenika i nastojati, da uskladi njihovo
djelovanje. Radi toga su opažanja mnogo složenija
te traže najpomnije proučavanje pojedine
zamisli. Kako se osim toga sav rad bazira
na zasadama, stečenim emplrlčklm putem,
razumljivo je, da treba dugo vremena,
dok se dođe do rješenja.


Osim toga u bujlčarstvu djeluje razmjerno
mali broj stručnjaka. Većina njih je toliko zaokupljena
svojim redovnim poslom, da ne
dospijeva razraditi svoja opažanja, pa je razumljivo,
da se u stranoj i domaćoj literaturi
rjeđe nalaze članci o suvremenim bujlčarsklm
problemima.


Djela, koja obrađuju bujičarstvo kao cjelinu,
rijetka su. Jedno od posljednjih na tom
području je knjiga G. S t r e 1 e-a »G r u n drlss
des WIldbachverbauung« koja
je Izašla u Izdanju J. Springera u Beču godine
1934. I ako je od onda prošlo više godina,
knjiga je toliko suvremena, da se je vrijedno
na nju osvrnuti.


Pisac je u razradi materije, kao dugogodišnji
praktičar, pošao najboljim putem. Iznio je
sukus pojedinih teorija, njihovu praktičnu primjenu
te kritiku obzirom na primjenu u praksi.
Pri tome je pobrojao najvažnije slučajeve
Iz prakse, napomenuvši uspješnost pojedinih
radova.-


Knjiga je podijeljena u deset poglavlja.


Prvo poglavlje obrađuje općenito pojam bujice
te njihovu razdiobu prema raznim autorima.
Zatim razrađuje tok same bujice i njezinu
podjelbu (gornji, srednji 1 doljnjl tok, područje
aktivnog i pasivnog djelovanja bujice
1 t. d.).


Drugo poglavlje razrađuje uzroke povišenja
vodostaja. Opisuje razne uzroke velikih voda.
Prikazuje tabelarno meteorološke podatke sa
naznakom nekih novijih emplrlčklh formula
za izračunavanje Intenziteta 1 izdašnosti oborina.
Naročito je obrađeno pitanje oticanja
vode. Prikazan je niz formula raznih autora,
koje služe za računanje specifične količine
vode. Zanimljiva je tabela, Izrađena na osnovu
tih formula. Posebno raspravlja uzroke katastrofalnih
voda za niz slučajeva Iz raznih krajeva.


Odnošenje materijala vođom te pitanje
»m u r a« (njem. M u r e n) je iscrpno obrađeno.
Njihovo djelovanje je od naročite važnosti
za alpske krajeve.


Treće poglavlje raspravlja o gibanju vode i
materijala. Prikazani su temeljni fizikalni zakoni
kretanja vođe, te odpori, koji se kod toga
pojavljuju. Raspravlja o valjanosti i upotrebljivosti
raznih emprlčkih formula za ustanovljivanje
odpora, koje daje površina, po kojoj
teče voda. Dokazuje, da sve dosadanje
formule daju odgovarajuće rezultate samo za
potoke s malim padovima (do 1, 6o/o)- Obrazlaže
noviju formulu prof. Dr. Ing. Mataklewlcza,
po kojoj bi se brzina za bujice ispravnlje
računala. Prikazane su različne formule,
po kojima se računa pretok preko ustiju brana
te formula za računanje snage, kojom voda
prenosi materijal. Razrađen je prijedlog,
kako treba Izračunati pad Izjednačenja.


Četvrto poglavlje opisuje razne načine stvaranja
materijala, koji bujice odnose. Prikazuje
odnose raznih upliva, koji ovdje djeluju
(geološki sastav, klimatski upliv, uplive čovjeka,
nestanak biljnog pokrova, djelovanje
vode podkopavanjem obronaka 1 t. d.). Temeljito
je prikazano djelovanje podzemnih voda
te voda, koje prodiru u tlo. Savezno s time
razrađeno je pitanje popuzlna, koje nastaju u
raznim okolnostima. (Popuzine uslijed opterećenja,
zatim radi klizanja po izvjesnom sloju,
radi umanjenja kohezije između čestica zemlje,
hidrostatskog djelovanja vođe i radi slabljenja
vegetacionog pokrova).


22




ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Peto poglavlje tretira utjecaj blUnskog pokrova
na vodne prilike. Tu se razlikuju površine
pokrivene šumom, zatim površine obrasle
travom te poljodjelska zemljišta. Opširno prikazuje
utjecaj šume na priliv voda. Njihovo
djelovanje dijeli, obzirom na utjecaj koji imaju
na stvaranje oborina, na samo oticanje vode
te na vezivanje tla. Na temelju đosadanjih
pokusa i mjerenja priznaje,
da šuma ima djelovanje na stvaranje
oborina, ali smatra, da njen
utjecaj na stvaranje oborina nije
od nekog osobitog značenja. Dopušta,
da šuma može imati utjecaja
na snijeg u šumi, te da može spriječiti
naglo kopnjenje.


Na oticanje oborinsklh voda šuma
ima različito djelovanje. Manje
oborine, gotovo ne dospiju na
tlo. Oborine koje dulje vremena
traju, šuma ne spriječava u njihovom
oticanju. Prema istraživanjima,
koje je izvršio švicarski pokusni
zavod, može se uzeti, da prosječno
150/0 svekolike godišnje oborine
ne dospije u crnogoričnlm šumama
na tlo. Daleko veću količinu
zadržavaju neke poljoprivredne
biljke, ali usporedivši je sa šumom
imaju taj manjak, što djeluju
samo za vrijeme vegetacije.


Veću važnost pridaje pisac šumi
obzirom na isparivanje kroz vegetacionu
periodu. Prikazuje u brojkama
koje količine, vode troše pojedine
vrste drveća po ha. Isto tako
pridaje znatnu važnost šumi obzirom
na održanje vrela. Različit je
samo odnos retendlrane vode kod jednake količine
oborina. Kod normalno visokih
voda šuma vrši važnu funkciju,
jer zadržava vodu i omogućuje jednoličnije
priticanje u vodotoke,
no ipak nije u stanju spriječiti
djelovanje katastrofalnih voda.


Najvažnija je zadaća u vezanju
tla. šumsko je tlo isprepleteno ži-
Ijem pa je manje pokretno. Osim
toga je, prema novijim istraživanjima,
općenito, manje vlažno od
ostalih vrsta tla, pa prema tome
čvršće.


šesto poglavlje bavi se sredstvima, koja
sprečavaju štetno djelovanje bujica. Među takova
ubraja mogućnost upotrebe jezera za re


tenzlone rezervolre, koji primaju nađošle količine
vode a poslije je polaganim stlcanjem ispuštaju.
U istu svrhu služe umjetno stvoreni
rezervolrl. Posebno opisuje sredstva proti provala
jezerskih voda. Zatim prikazuje razne načine
odvođenja velikih voda (pomoćnim koritima,
procjednim jarcima, odvođenjem u ponore
i t- d.) Prikazom raznih obranbenih sistema
predočene su mogućnosti kako se može
spriječiti štetno djelovanje bujica. Sve te mjere
naziva »šumarskim sistemom uređenj
a bujl c a«. Opisano je djelovanje raznih
radova u donjem toku, zatim retenzlone
pregrade za materijal te razni načini radova
oko umirenja bujice. (Sprječavanje stvaranja
pokretnog materijala, odnošenje istog, izbor
građevnog materijala te njegove prednosti).


Sedmo poglavlje je namjenjeno građevnim
radovima 1 njihovom projektiranju. Tu su opisane
pojedine vrste građevina: pragovi, pregrade,
kinete, procjednice, pregrade kombinirane
sa zemljanim nasipima, drvene građevine,
pera, obaloutvrde, naprave za taloženje materijala,
dollnske regulacije, mostovi, prelazi, Itd.
Iznesena je njihova upotreba 1 način primjene.
Opširno su razrađeni radovi odvodnjavanja
drenažom te vezivanje tla na odronima. Prikazani
su rezultati upotrebe armiranog betona te
upotrebe toga materijala u kombinaciji s đosadanjim
građevinskim sredstvima.


Osmo poglavlje obrađuje kulturne 1 gospodarske
mjere. Iscrpno su opisane metode zatravljlvanja,
stvaranja šikara i pošumljavanja na bujlčnlm
urvlnama. Donesen je opširan prikaz
pojedine vrste rada sa popisom velikog broja
trava, grmlja i drveća, koje se mogu upotrijebiti
pod raznim okolnostima. Posebno su prikazane
mjere, koje valja provoditi u šumskom
i poljodjelskom gospodarstvu na bujlčnim područjima.


Deveto poglavlje govori o uzdržavanju objekata.


Deseto pogla,vlje nabraja sredstva i mjere,
koje valja poduzeti, da se spriječe štete od velikih
voda. Tu skreće pažnju na razne građevine,
koje se podižu u vodotoku, zatim na postupak
s okolnim šumama te na manipulaciju
s materijalom u blizini vodotoka.


Djelo je napisano tako, da može
vrlo lako poslužiti svakom stručnjaku
kao priručnik.


Knjiga je tiskana na finom papiru lijepim
slogom te obiluje mnoštvom fotografija i skica.


Ing. A. Horvat.


?3