DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
8. Utjecaj razrabljivanja Šumskog tla i šumsko poljsKog gospoaarenja sa krumpirom kao meujukulvurom na rasi borovih kullura na Siromašnim pjeskovitim tlima. Opažanja povremenih promjena pojedinih važnih DiuKem^cKih svojstava sumsKog ua i lo stvaranje nitrata, reaiicije i viage, vršena su u aruguj gouini iiuiture Krumpira meuju redovima Dorova, te su trajaia ou sviDnja uo studenog goa. labo. Kezuiiati tih opažanja bili su ovi: Gornji su siojevi tia sa šumsko poljskim gospouarenjem i obraajenim tiom za vrijeme v´-gciacionog perioaa Oitno bogatiji na nitratu, nego Kontrome pione. bumslio poljsko gospodarenje i razranijivanje tia prouzrokovalo je povoljniju nitriiikaciju u ti u. Usprkos oauzihianja dusika rastom krumpira, Dio je saarzaj na ausiku u tiu viaijivo veci, nego u tlu koje je biio samo obraujeno. Za vrijeme opaaanja krumpirovog iisca t. j . od 1. koiovoza ao 1. iistopaua viaijivo se povećao saarzaj na nitratima^ Stvaranje nitrata brzo opada s dubinom. Najintenzivnija nitritikacija nastaje u najgornjem sioju t. j . izmeaju u—lo cm. bumsko poljsko gospodarenje i razrahljivanje tia, osobito u arugoj goaihi. povoijno je djeiovaio na visinski pnrast borovin kuitura. Povoljna djelovanja šumsko poljskog gospodarenja i oDradjivanja tia, poa aanim slojbinskim uvjetima uadu se svesti — pored drugih utjecaja, — na povoijnu reakciju, veću vlagu 1 življe stvaranje nitrata u tlu. * Drugačiji su rezultati o fizikalnim svojstvima iiovastih i teških gnnemn tala nakon šum. poljskog gospodarenja u reviru O r a v sky Podzamok u biovaćkoj. U žumama toga revira vodilo se pored umjetnog pomladjivanja sječina i prirodnog pumiadjenja sastojina još tu i tamo šumsko poljsko gospodarenje. Nakon izrade orveta spaljeni su preostali odpaaci na sječini pa s« tlo s pepelom prekopalo. U prvoj se godini na tom zemijistu zasadio krumpir, a u drugoj posijala zob istovremeno sa raži. Istovremeno sa sjetvom žitarica zasadile su se dvo do četverogodišnje smrekove biljke. Da bi se mogao ustanoviti utjecaj šumskopoljskog gospodarenja na edatski život tia i da bi se mogao pratiti rast tih smrekovih kuitura, osnovane su god. Ia29. u tom reviru pokusne plohe sa šest vrsta šumsko poljskog gospodarenja: I. Bez šumsko poljskog gospodarenja i bez spaljivanja odpadaka. II. Bez šumsko poljskog gospodarenja, sa spaljivanjem drvnih odpadaka. III. Šumsko poljsko gospodarenje sa krumpirom i ječmom. IV. Šumsko poljsko gosp. sa zobi. V. „ „ „ sa zobi i raži. VI. „ „ „ sa raži. Godine 1935. uzete su probe sa svih tih raznih pokusnih ploha iz svih slojeva tla sve do dubine od 50 cm. Na osnovu analize tih proba došlo se u pogledu fizikalnih svojstava tog tla sa raznim postupcima kod kultivacije do ovih rezultata: 1, Momentana vlaga. U čitavom profilu onog dijela pokusne plohe, koji je bio pošumljen bez prethodnog šumsko poljskog gospodarenja i bez spaljivanja drvnih otpadaka na sječini — pokazao se najveći sadržaj na vlazi, dok je najmanje vlage ustanovljeno u onom dijelu pokusne plohe na kojem se spaljivali drvni otpade i, ali se nije vodilo šumsko poljsko gospodarenje; na tom dijelu pokusne plohe bujno je uzrastao korov i mekane vrste drveća. 2. Absolutni kapacitet tla za vodu. Ustanovljeno je, da s dubinom sloja tla raste absolutni kapacitet tla za vodu. On je u mehanički obradjenim najgornjim slojevima vidljivo veći, nego na dijelovima bez šumsko-poljskog gospodarenja. 3. Porozitet tla. S dubinom sloja porozitet tla pada. Napadno opadanje poroziteta u čitavom profilu pokazuju dijelovi sa šumsko-poljskim gospodarenjem. 4. Momentani kapacitet tla za zrak. S dubinom se momentani kapacitet tla za zrak brzo umanjuje tako, da u sloju, dubokom od 20—30 cm nalazimo gotovo minimalne vrijednosti. Izgleda, da zračni kapacitet tla sa šumskopoljskim gospodarenjem bitno opada osobito u onim dijelovima pok. plohe, na kojima se kultivirao krumpir, zob i raž. 5. Absolutni kapacitet tla za zrak. Kod svih dijelova pokusne plohe sa šumsko- poljskim gospodarenjem opaženo je, da absolutni kapacitet tla za zrak bitno opada, te se u sloju od 0—20 cm, osobito nakon kultivacije s krumpirom i zobi te raži, približava kritičnoj granici (5—lOVo), kod koje se već očituje škodljivi utjecaj pomanjkanja zraka na vegetaciju. U pogledu fizikalnog stanja slojeva teškog glinenog tla u perhumidnom području revira Orovskoy Podzamok obćenito se dade zaključiti, da se u četvrtoj godini, nakon završetka šumskopoljskog gospodarenja s krumpirom i zobi, povisuje momentani i absolutni kapacitet tla za vodu, dok se porozitet kao i momentani te absolutni kapacitet tla za zrak, uslijed slijeganja i zgušćavanja gornjih slojeva tla, bitno umanjuje. Uslijed ovih nepovoljnih promjena fizikalnih svojstava toga tla približio se zračni kapacitet njegovih gornjih slojeva kritičnoj granici, koja se označuje kao nedovoljna prozraka tla. Takovo fizikalno stanje tla smanjuje životne uslove za rast korijenja i razvoj bakterija. 21 |