DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 22 <-- 22 --> PDF |
umjerena snižavanja poroziteta skoro u svim slojevima sve do razine podzemne vode; ipak su ta snižavanja bila uvijek manja n^go kod ploha s čistom sječom i kod ploha zakorovljenih. 3. Momentani i absolutni kapacitet tla za zrak Nakon sječe stare sastojine i zakorovljenja sječnih površina, uz preduvjet da se ne vrši umietna obrada tla — momentani a osobito absolutni kapacitet tla za zrak vremenom pada. Na onim dijelovima pokusnih nloha. na kojima se šumsko tlo razrahlilo Doliskim gospodareniem. podliježe ono zbog umjetnih zahvata mnogim promjenama. Kod oranja i kopanja povisuje se momentani i absolutni kanacitet tla za zrak toliko, da ima nekaoilarnih pora više. ne^o na kontrolnim diielovima pokusne plohe h^7. š^msko-noljskog gosoodarenja. Za vriipme rasta, a Dogotovo zimi. sliježe se tlo toliko- da kapacitet tla za zrak padne i postaje manji od onog na kontrolnim dijelovima Dok. plohe. Dok absolutni kanacitet tla za vodu raste, porozitet biva umjereno manji ili koleba. — Ovo stanje može kod teških tala i u područjima s obilnim oborinama postati opasno, jer se promier> e absnlutnog kapaciteta za zrak kreću od optimuma k minimumu. Na pieskovitim tlima i kod nedovolinih godišniih oborina kreće se vriiednost toga faktora od maximuma k optimumu. Sto je jače bilo razrahlienje tla — absolutni kaoacitet tla za zrak b´O i« veći nego u početnom staniu — to se je tlo sleglo razmierno intenzivnije i brže i to veće je bilo umanjenje absolutnog zračnog kapaciteta. 4. Aciditet tla Kod pokusa u Adamovu onazilo se. da je aciditet tla prosiečno u sloiu od 0—30 cm. kod tla sa šumsko-ooljskim gospodarenjem i razrahliivanjem- vidliivo onao sve do neutralne odnosno slabo alkalične reakciie. Najmanji se aciditet pokazao ljeti (sroani—kolovoz), a najveći u jesen frujan—listopad. — S dubinom je aciditet na svim plohama opadao. Međuvremeno iskorišćavanje poljskih plodina kao i razrahliivanje tla uzrokuju vrlo osietljivo snižavanje stupnja aciditet a, koje se o s o b i t o i s t i č e u slojevima tla od 0—10 cm. 5. Vlažnost tla Na onim dijelovima pokusnih ploha, na kojima se vodilo š u m- s k o-p oljsko gospodarenje i na kojima se tlo obrađivalo, opazilo se, da je za vrijeme čitave vegetacije tlo bitno vlažnije od onoga na neobrađenoj kontrolnoj plohi. Povećanje vlage u tlu njegovom obradom predstavlja nam pod danim klimatskim prilikama izvjesnog predjela (manjak na oborinama) jedan vrlo važni faktor, koji povoljno djeluje na rast borovih kultura u vrijeme, kada t^ kulture ne mogu imati od vode teineljnice još nikakove koristi. 6. Rastvaranje humusa Sječa stare sastojine na većim površinama uzrokuje raspadanje organske substance humusnih naslaga tako, da je u području borovih šuma na pjeskovitim tlima, gdje se to proučavalo, količina organske substance unutar 3 godine opala na polovicu. — Tokom vremena organska se substanca — zbog zatravljenja — u najgornjim slojevima tla kao i u sloju korijenja opet povećaje. Prosječni sadržaj na humusnim tvarima bio je u sloiu 0—30 cm do 0—40 cm na koncu treće god. istraživanja manji nego na početku Sječom stare sastojine umanjuje se sadržaj na topivom dušiku u humusnim naslagama. Uzrok tomu može biti potrošak dušika po prizemnoj vegetaciji kao i u ispiranju topivih substanca pa u brzom rastvaranju humusa. Šumsko - poljskim gospodarenjem i razrahljivanjem tla humusne naslage izčezavaju. Organske se substance usitne te izmiješaju s mineralnim tlom i usprkos toga. što je u srednjem sloju tla, obrađenog šumsko-poljskim gospodarenjem, sadržaj na organskim substancama veći, nego prije šumsk o-p oljskog gospodarenja, već je nakon nekoliko godina prosječna množina organskih tvari u čitavom 0—30 cm debelom gornjem sloju tla manja nego nakon sječe i manja nego na dijelovima pokusne plohe bez šumsko-poljskog gospodarenja. 7. Sadržaj na dušiku. Opazilo se, da i sadržaj na dušiku u humusnom sloju na dijelu pokusne plohe sa šumsko poljskim gospodarenjem i onom, gdje je tlo bilo razrahljeno. opada brzo za vrijeme prve tri godine pokusa. Ova se nepovoljna pojava može eliminirati ukopavanjem nadzemnog zeljanog dijela krumpirove biljke. Mediutim se ustanovilo, da je u sloju tla od 5—30 cm, kao i u čitavom razrahljenom sloju tla za vrijeme šumsko poljskog gospodarenja, sadržaj na topivom dušiku znatno povišen, osobito ako se ostave na površini tla krumpirovi zeljani dijelovi. Sadržaj na dušiku tada je veći, nego u početku ili na dijelovima bez šumsko poljskog gospodarenja, pogotovo u proljeće. Jedan znatni dio zaliha dušika u tlu potroše za vrijeme rasta gospodarske biljke kao i brzorastuće borove kulture. Ovaj veći sadržaj na topivim dušičnim spojevima, pored povoljnih fizikalnih svojstava tla, dobro dolazi kod šumsko poljskog gospodarenja, kao i borovima na razrahljenim tlima, te bitno doprinaša uspijevanju tih kultura. Brza potrošnja humusa u čitavom razrahljenom sloju tla kod šumsko poljskog gospodarenja može biti uzprkos povećanja sadržaja na topivom dušiku opasna, ako se u skoro vrijeme otpadom Iglica ne stvori nova humusna zaliha. 20 |