DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 21 <-- 21 --> PDF |
UTJECAJ SUMSKO-POLJSKOG GOSK)DARENJA NA FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA TLA U reviru Adamo v državne šumarije Holič i reviru O r a v s k y Podzamok u Slovačkoj vršena su zanimljiva istraživanja o utjecaju šumsko-poljskog gospodarenja na fizikalna i kemijska svojstva tla. Ta su istraživanja izvršili Dr. Ing. Antonin Nemec, Dr. Ing. B. Maran i Dr. Ing. Sergoj Borisav te ih prikazali u više svezaka >S b o r šumskim veleposjedima uvedeno djelomice nik a C e s k o s 1 o v e n s k ć Akademi e Zemždžls k e«.* Kako je kod nas na nekim posebničkim Sumsko-poljsko gospodarenje, a moguć e da će biti u najskorijoj budućnosti potrebno uvesti takovo gospodarenje, zbog osiguravanja prehrane pučanstva u ova teška vremena, i na ve-ćim za to podesnim površinama relativnog šumskog tla, držim korisnim, da se s rezultatima navedenih istraživanja upozna širi krug šumarskih stručnjaka i šumoposjednika. Za pokuse su odabrana dva različita po strukturi međusobno ekstremna tipa tla: u Adamovu su pokusne plohe osnovane na lg,kom pjeskovitom tlu, a u Orovskom Podzamoku na teškom glinenom tlu. Pokusi u Adamovu, t. j. oni na lakom pjeskovitom tlu dali su ove rezultate: 1. Absolutni kapacitet tla za vođu. Ogoljenje šumskog tla čistom sječom djeluje kod lakih pjesknvitih tala na porast absolutnog kapacitea za vodu. Pri tom se porozitet tla razmjerno nfi mijenja ili tek slabo koleba. Nekapilarne pore mijenjaju se u kapilarne, dok absolutni kapacitet tla za zrak pada. Ovo se isto opaža i kod završetka šumsko-poljskog gospodarenja i mehaničke obrade tla u čitavom sloju zemlje, koji se obrađuje. — Za pjeskovita tla s nadnormalnim porozitetom i absolutnim zračnim kapacitetom osobito u aridnim i semiaridnim područjima znači porast absolutnog kapaciteta za vodu i snižavanje zračnog kapaciteta poboljšanje fizikalnih svojstava tla. Za teža tla i težka ilovasta i glinena tla, osobito u humidnim i perhumidnim predjelima, znači ovaj proces pogoršanje fizikalnih svojstava tla. Za vrijeme šumsko-poljskog gospodarenja i obrade tla porastao je absolutni kapacitet za vodu u najgorniim slojevima tla, dok u ostalim slojevima manje ili više koleba. Najveći porast kapaciteta tla za vodu opaža se u sloju od 0—5 cm. — Stanje tla, nakon razrahljenja od proljeća do jeseni, podliježe * Godište XI. 1936., svez. 2, str. 167—175, svez. 4, str. 467—477 i svez. 6 str. 654—661. Godište XII. 1937., svez. 2 str. 90—96, svez. 3 str. 398—407 i svez. 5 str. 573—583 i godišti? Xni. 1938., svez. 2 str. 178—190. bržim promjenama; umjetno sniženi kapacitet tla za vodu raste, dok umjetno povećani porozitet i kapacitet tla za zrak padaju. — Ovaj razvoj teži za ponovnom uspostavom normalnih fizikalnih svojstva, koja odgovaraju prirodnim uvjetima taloženja tla. Utjecaj šumsko-poljskog gospodarenja opaža se i na dubljim slojevima, u dubini od 30—50 cm, gdje se u pojedinim slučajevima fizikalno stanje tla nakon svršetka umjetnih zahvata pokazalo povoljnije u uspoređenju s kontrolnom plohom i početnim stanjem. U tom se sloju nije moglo ustanoviti zguSćavanje pora kao ni ostale fizikalne promjene, koje nastaju uslijed slijeganja zamuljenih glinenih če.´itica. U dubini od 50—100 cm bio je na pokusnoj plohi utjecaj vode temeljnice daleko veći od utjecaja čiste sječe i šumsko-poljskog gospodarenja odnosno razrahljenja tla. 2. Porozitet tla Sto se tiče porozit^ta pjeskovitog tla, opaženo je, da on nakon čiste sječe (bez šumsko poljskog gospodarenja) u sloju od 0—30 cm opada, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to slučaj kod zračnog kapaciteta. U jesen, nakon što se stvorio jaki pokrov od Calamagrostisa, opažen je jači porozitet nego u proljeće, jer su probe tla sadržavale veću količinu organske tvari. — Na obrađenim kao i onim pokusnim plohama, na kojima se vodilo šumsko-poljsko gospodarenje, umjetnim zahvatom, t. j . olDradom tla, porozitet se bitno povećava tako, da premašuje porozitet kontrolnih ploha. Na plohama sa šumsko-poljskim gospodarenjem prije obrade tla u proljeće, t. j . nakon slijeganja tla za vrijeme zime i u jesen prije, žetve, porozitet je manji, jer je slijeganje tla intenzivnije od onog na plohama bez šumskopoljskog gospodarenja. Mijenjanja poroziteta tla teku ovdje od maximuma prema optimumu, kod teških tala to je pretežno obratno. Opaženo je. da je u nekojim godinama bio porozitet tla na plohama sa šumsko poljskim gospodarenjem, kao i onim s obrađenim tlom, pretežno manji nego na početku pokusa. Nakon sječe stare sastojine i poslije zakorovljenja drži se porozitet gornjih slojeva kontrolnih ploha na jednakoj visini ili koleba već prema pridolasku pokrovnog humusa; u dubljim, žiljem proraslim slojevima, on se osjetljivo snižava. Na obrađenim plohama kao i onim sa šumsko- poljskim gospodarenjem, opaža se najveće snižavanje u najgorniem sloju od 0—5 cm dok doljnii i srednji dijelovi pokazuju daleko više izjednačene prilike i u tim su se dijelovima mogla ustanoviti samo manja kolebanja. Nije se primijetilo, da bi zbog umjetne obrade nastalo bitno pogoršanje ili zgušćavanje pora ispod razrahljelog ili sa poljskim plodinama zasađenog sloja tla. U granicama dopustive pogrješke primjetila su s e k o 1 eb a n j a i i i 19 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 22 <-- 22 --> PDF |
umjerena snižavanja poroziteta skoro u svim slojevima sve do razine podzemne vode; ipak su ta snižavanja bila uvijek manja n^go kod ploha s čistom sječom i kod ploha zakorovljenih. 3. Momentani i absolutni kapacitet tla za zrak Nakon sječe stare sastojine i zakorovljenja sječnih površina, uz preduvjet da se ne vrši umietna obrada tla — momentani a osobito absolutni kapacitet tla za zrak vremenom pada. Na onim dijelovima pokusnih nloha. na kojima se šumsko tlo razrahlilo Doliskim gospodareniem. podliježe ono zbog umjetnih zahvata mnogim promjenama. Kod oranja i kopanja povisuje se momentani i absolutni kanacitet tla za zrak toliko, da ima nekaoilarnih pora više. ne^o na kontrolnim diielovima pokusne plohe h^7. š^msko-noljskog gosoodarenja. Za vriipme rasta, a Dogotovo zimi. sliježe se tlo toliko- da kapacitet tla za zrak padne i postaje manji od onog na kontrolnim dijelovima Dok. plohe. Dok absolutni kanacitet tla za vodu raste, porozitet biva umjereno manji ili koleba. — Ovo stanje može kod teških tala i u područjima s obilnim oborinama postati opasno, jer se promier> e absnlutnog kapaciteta za zrak kreću od optimuma k minimumu. Na pieskovitim tlima i kod nedovolinih godišniih oborina kreće se vriiednost toga faktora od maximuma k optimumu. Sto je jače bilo razrahlienje tla — absolutni kaoacitet tla za zrak b´O i« veći nego u početnom staniu — to se je tlo sleglo razmierno intenzivnije i brže i to veće je bilo umanjenje absolutnog zračnog kapaciteta. 4. Aciditet tla Kod pokusa u Adamovu onazilo se. da je aciditet tla prosiečno u sloiu od 0—30 cm. kod tla sa šumsko-ooljskim gospodarenjem i razrahliivanjem- vidliivo onao sve do neutralne odnosno slabo alkalične reakciie. Najmanji se aciditet pokazao ljeti (sroani—kolovoz), a najveći u jesen frujan—listopad. — S dubinom je aciditet na svim plohama opadao. Međuvremeno iskorišćavanje poljskih plodina kao i razrahliivanje tla uzrokuju vrlo osietljivo snižavanje stupnja aciditet a, koje se o s o b i t o i s t i č e u slojevima tla od 0—10 cm. 5. Vlažnost tla Na onim dijelovima pokusnih ploha, na kojima se vodilo š u m- s k o-p oljsko gospodarenje i na kojima se tlo obrađivalo, opazilo se, da je za vrijeme čitave vegetacije tlo bitno vlažnije od onoga na neobrađenoj kontrolnoj plohi. Povećanje vlage u tlu njegovom obradom predstavlja nam pod danim klimatskim prilikama izvjesnog predjela (manjak na oborinama) jedan vrlo važni faktor, koji povoljno djeluje na rast borovih kultura u vrijeme, kada t^ kulture ne mogu imati od vode teineljnice još nikakove koristi. 6. Rastvaranje humusa Sječa stare sastojine na većim površinama uzrokuje raspadanje organske substance humusnih naslaga tako, da je u području borovih šuma na pjeskovitim tlima, gdje se to proučavalo, količina organske substance unutar 3 godine opala na polovicu. — Tokom vremena organska se substanca — zbog zatravljenja — u najgornjim slojevima tla kao i u sloju korijenja opet povećaje. Prosječni sadržaj na humusnim tvarima bio je u sloiu 0—30 cm do 0—40 cm na koncu treće god. istraživanja manji nego na početku Sječom stare sastojine umanjuje se sadržaj na topivom dušiku u humusnim naslagama. Uzrok tomu može biti potrošak dušika po prizemnoj vegetaciji kao i u ispiranju topivih substanca pa u brzom rastvaranju humusa. Šumsko - poljskim gospodarenjem i razrahljivanjem tla humusne naslage izčezavaju. Organske se substance usitne te izmiješaju s mineralnim tlom i usprkos toga. što je u srednjem sloju tla, obrađenog šumsko-poljskim gospodarenjem, sadržaj na organskim substancama veći, nego prije šumsk o-p oljskog gospodarenja, već je nakon nekoliko godina prosječna množina organskih tvari u čitavom 0—30 cm debelom gornjem sloju tla manja nego nakon sječe i manja nego na dijelovima pokusne plohe bez šumsko-poljskog gospodarenja. 7. Sadržaj na dušiku. Opazilo se, da i sadržaj na dušiku u humusnom sloju na dijelu pokusne plohe sa šumsko poljskim gospodarenjem i onom, gdje je tlo bilo razrahljeno. opada brzo za vrijeme prve tri godine pokusa. Ova se nepovoljna pojava može eliminirati ukopavanjem nadzemnog zeljanog dijela krumpirove biljke. Mediutim se ustanovilo, da je u sloju tla od 5—30 cm, kao i u čitavom razrahljenom sloju tla za vrijeme šumsko poljskog gospodarenja, sadržaj na topivom dušiku znatno povišen, osobito ako se ostave na površini tla krumpirovi zeljani dijelovi. Sadržaj na dušiku tada je veći, nego u početku ili na dijelovima bez šumsko poljskog gospodarenja, pogotovo u proljeće. Jedan znatni dio zaliha dušika u tlu potroše za vrijeme rasta gospodarske biljke kao i brzorastuće borove kulture. Ovaj veći sadržaj na topivim dušičnim spojevima, pored povoljnih fizikalnih svojstava tla, dobro dolazi kod šumsko poljskog gospodarenja, kao i borovima na razrahljenim tlima, te bitno doprinaša uspijevanju tih kultura. Brza potrošnja humusa u čitavom razrahljenom sloju tla kod šumsko poljskog gospodarenja može biti uzprkos povećanja sadržaja na topivom dušiku opasna, ako se u skoro vrijeme otpadom Iglica ne stvori nova humusna zaliha. 20 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
8. Utjecaj razrabljivanja Šumskog tla i šumsko poljsKog gospoaarenja sa krumpirom kao meujukulvurom na rasi borovih kullura na Siromašnim pjeskovitim tlima. Opažanja povremenih promjena pojedinih važnih DiuKem^cKih svojstava sumsKog ua i lo stvaranje nitrata, reaiicije i viage, vršena su u aruguj gouini iiuiture Krumpira meuju redovima Dorova, te su trajaia ou sviDnja uo studenog goa. labo. Kezuiiati tih opažanja bili su ovi: Gornji su siojevi tia sa šumsko poljskim gospouarenjem i obraajenim tiom za vrijeme v´-gciacionog perioaa Oitno bogatiji na nitratu, nego Kontrome pione. bumslio poljsko gospodarenje i razranijivanje tia prouzrokovalo je povoljniju nitriiikaciju u ti u. Usprkos oauzihianja dusika rastom krumpira, Dio je saarzaj na ausiku u tiu viaijivo veci, nego u tlu koje je biio samo obraujeno. Za vrijeme opaaanja krumpirovog iisca t. j . od 1. koiovoza ao 1. iistopaua viaijivo se povećao saarzaj na nitratima^ Stvaranje nitrata brzo opada s dubinom. Najintenzivnija nitritikacija nastaje u najgornjem sioju t. j . izmeaju u—lo cm. bumsko poljsko gospodarenje i razrahljivanje tia, osobito u arugoj goaihi. povoijno je djeiovaio na visinski pnrast borovin kuitura. Povoljna djelovanja šumsko poljskog gospodarenja i oDradjivanja tia, poa aanim slojbinskim uvjetima uadu se svesti — pored drugih utjecaja, — na povoijnu reakciju, veću vlagu 1 življe stvaranje nitrata u tlu. * Drugačiji su rezultati o fizikalnim svojstvima iiovastih i teških gnnemn tala nakon šum. poljskog gospodarenja u reviru O r a v sky Podzamok u biovaćkoj. U žumama toga revira vodilo se pored umjetnog pomladjivanja sječina i prirodnog pumiadjenja sastojina još tu i tamo šumsko poljsko gospodarenje. Nakon izrade orveta spaljeni su preostali odpaaci na sječini pa s« tlo s pepelom prekopalo. U prvoj se godini na tom zemijistu zasadio krumpir, a u drugoj posijala zob istovremeno sa raži. Istovremeno sa sjetvom žitarica zasadile su se dvo do četverogodišnje smrekove biljke. Da bi se mogao ustanoviti utjecaj šumskopoljskog gospodarenja na edatski život tia i da bi se mogao pratiti rast tih smrekovih kuitura, osnovane su god. Ia29. u tom reviru pokusne plohe sa šest vrsta šumsko poljskog gospodarenja: I. Bez šumsko poljskog gospodarenja i bez spaljivanja odpadaka. II. Bez šumsko poljskog gospodarenja, sa spaljivanjem drvnih odpadaka. III. Šumsko poljsko gospodarenje sa krumpirom i ječmom. IV. Šumsko poljsko gosp. sa zobi. V. „ „ „ sa zobi i raži. VI. „ „ „ sa raži. Godine 1935. uzete su probe sa svih tih raznih pokusnih ploha iz svih slojeva tla sve do dubine od 50 cm. Na osnovu analize tih proba došlo se u pogledu fizikalnih svojstava tog tla sa raznim postupcima kod kultivacije do ovih rezultata: 1, Momentana vlaga. U čitavom profilu onog dijela pokusne plohe, koji je bio pošumljen bez prethodnog šumsko poljskog gospodarenja i bez spaljivanja drvnih otpadaka na sječini — pokazao se najveći sadržaj na vlazi, dok je najmanje vlage ustanovljeno u onom dijelu pokusne plohe na kojem se spaljivali drvni otpade i, ali se nije vodilo šumsko poljsko gospodarenje; na tom dijelu pokusne plohe bujno je uzrastao korov i mekane vrste drveća. 2. Absolutni kapacitet tla za vodu. Ustanovljeno je, da s dubinom sloja tla raste absolutni kapacitet tla za vodu. On je u mehanički obradjenim najgornjim slojevima vidljivo veći, nego na dijelovima bez šumsko-poljskog gospodarenja. 3. Porozitet tla. S dubinom sloja porozitet tla pada. Napadno opadanje poroziteta u čitavom profilu pokazuju dijelovi sa šumsko-poljskim gospodarenjem. 4. Momentani kapacitet tla za zrak. S dubinom se momentani kapacitet tla za zrak brzo umanjuje tako, da u sloju, dubokom od 20—30 cm nalazimo gotovo minimalne vrijednosti. Izgleda, da zračni kapacitet tla sa šumskopoljskim gospodarenjem bitno opada osobito u onim dijelovima pok. plohe, na kojima se kultivirao krumpir, zob i raž. 5. Absolutni kapacitet tla za zrak. Kod svih dijelova pokusne plohe sa šumsko- poljskim gospodarenjem opaženo je, da absolutni kapacitet tla za zrak bitno opada, te se u sloju od 0—20 cm, osobito nakon kultivacije s krumpirom i zobi te raži, približava kritičnoj granici (5—lOVo), kod koje se već očituje škodljivi utjecaj pomanjkanja zraka na vegetaciju. U pogledu fizikalnog stanja slojeva teškog glinenog tla u perhumidnom području revira Orovskoy Podzamok obćenito se dade zaključiti, da se u četvrtoj godini, nakon završetka šumskopoljskog gospodarenja s krumpirom i zobi, povisuje momentani i absolutni kapacitet tla za vodu, dok se porozitet kao i momentani te absolutni kapacitet tla za zrak, uslijed slijeganja i zgušćavanja gornjih slojeva tla, bitno umanjuje. Uslijed ovih nepovoljnih promjena fizikalnih svojstava toga tla približio se zračni kapacitet njegovih gornjih slojeva kritičnoj granici, koja se označuje kao nedovoljna prozraka tla. Takovo fizikalno stanje tla smanjuje životne uslove za rast korijenja i razvoj bakterija. 21 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Rezultati navedenih pokusa upozoravaju nas, da šumsko-poijsko gospodarenje na teškim ilovastim i glinenim tlima u perhumidnim krajevima uzrokuje pogoršanje fizikalnih svojstava tih tala u toj mjeri, daprozrake tla, kojaživot bakterija i — Loša posljedicatuje se u slabomšumskih kultura, G. Strele: nema dovoljne je potrebna za rast korijenja. toga stanja očirastu mladih osnovanih za vrijeme iskoriščavanja gospodarskih plodina. Zadaća bi bila daljnjih pokusa ispitati, koliki je iznos tih Šteta obzirom na vrst drva, prirast i kvalitet sastojina te da li se dadu te štete odkloniti uzgojem povoljne smjese drveća ili će se — što je vjerojatnije — šumskopoljsko gospodarenje s težih i teških ilovastih i glinenih tala morati posve isključiti. Svakako bi bilo probitačno, da zasad na takovim tlima nema šumsko-poljskog gospodarenja. Dr. Zlatko Vajda. KNJIŽEVNOST GRUNDRISS DER WILDBACH- VERBAUUNG J. Springer, Wien 1934. U bujlčarstvu nije rijedak slučaj, da pređe dulje vremena, dok se u stručnoj literaturi pojavi koje novo djelo. Uzrok je u biti samog bujlčarstva. Kao rezultanta šumarskih i hldrotehnlčklh nastojanja, bujičarstvo mora kod svakog rješenja Istovremeno promatrati oba činbenika i nastojati, da uskladi njihovo djelovanje. Radi toga su opažanja mnogo složenija te traže najpomnije proučavanje pojedine zamisli. Kako se osim toga sav rad bazira na zasadama, stečenim emplrlčklm putem, razumljivo je, da treba dugo vremena, dok se dođe do rješenja. Osim toga u bujlčarstvu djeluje razmjerno mali broj stručnjaka. Većina njih je toliko zaokupljena svojim redovnim poslom, da ne dospijeva razraditi svoja opažanja, pa je razumljivo, da se u stranoj i domaćoj literaturi rjeđe nalaze članci o suvremenim bujlčarsklm problemima. Djela, koja obrađuju bujičarstvo kao cjelinu, rijetka su. Jedno od posljednjih na tom području je knjiga G. S t r e 1 e-a »G r u n drlss des WIldbachverbauung« koja je Izašla u Izdanju J. Springera u Beču godine 1934. I ako je od onda prošlo više godina, knjiga je toliko suvremena, da se je vrijedno na nju osvrnuti. Pisac je u razradi materije, kao dugogodišnji praktičar, pošao najboljim putem. Iznio je sukus pojedinih teorija, njihovu praktičnu primjenu te kritiku obzirom na primjenu u praksi. Pri tome je pobrojao najvažnije slučajeve Iz prakse, napomenuvši uspješnost pojedinih radova.- Knjiga je podijeljena u deset poglavlja. Prvo poglavlje obrađuje općenito pojam bujice te njihovu razdiobu prema raznim autorima. Zatim razrađuje tok same bujice i njezinu podjelbu (gornji, srednji 1 doljnjl tok, područje aktivnog i pasivnog djelovanja bujice 1 t. d.). Drugo poglavlje razrađuje uzroke povišenja vodostaja. Opisuje razne uzroke velikih voda. Prikazuje tabelarno meteorološke podatke sa naznakom nekih novijih emplrlčklh formula za izračunavanje Intenziteta 1 izdašnosti oborina. Naročito je obrađeno pitanje oticanja vode. Prikazan je niz formula raznih autora, koje služe za računanje specifične količine vode. Zanimljiva je tabela, Izrađena na osnovu tih formula. Posebno raspravlja uzroke katastrofalnih voda za niz slučajeva Iz raznih krajeva. Odnošenje materijala vođom te pitanje »m u r a« (njem. M u r e n) je iscrpno obrađeno. Njihovo djelovanje je od naročite važnosti za alpske krajeve. Treće poglavlje raspravlja o gibanju vode i materijala. Prikazani su temeljni fizikalni zakoni kretanja vođe, te odpori, koji se kod toga pojavljuju. Raspravlja o valjanosti i upotrebljivosti raznih emprlčkih formula za ustanovljivanje odpora, koje daje površina, po kojoj teče voda. Dokazuje, da sve dosadanje formule daju odgovarajuće rezultate samo za potoke s malim padovima (do 1, 6o/o)- Obrazlaže noviju formulu prof. Dr. Ing. Mataklewlcza, po kojoj bi se brzina za bujice ispravnlje računala. Prikazane su različne formule, po kojima se računa pretok preko ustiju brana te formula za računanje snage, kojom voda prenosi materijal. Razrađen je prijedlog, kako treba Izračunati pad Izjednačenja. Četvrto poglavlje opisuje razne načine stvaranja materijala, koji bujice odnose. Prikazuje odnose raznih upliva, koji ovdje djeluju (geološki sastav, klimatski upliv, uplive čovjeka, nestanak biljnog pokrova, djelovanje vode podkopavanjem obronaka 1 t. d.). Temeljito je prikazano djelovanje podzemnih voda te voda, koje prodiru u tlo. Savezno s time razrađeno je pitanje popuzlna, koje nastaju u raznim okolnostima. (Popuzine uslijed opterećenja, zatim radi klizanja po izvjesnom sloju, radi umanjenja kohezije između čestica zemlje, hidrostatskog djelovanja vođe i radi slabljenja vegetacionog pokrova). 22 |