DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 21     <-- 21 -->        PDF

UTJECAJ SUMSKO-POLJSKOG GOSK)DARENJA NA FIZIKALNA
I KEMIJSKA SVOJSTVA TLA


U reviru Adamo v državne šumarije Holič
i reviru O r a v s k y Podzamok u Slovačkoj
vršena su zanimljiva istraživanja o
utjecaju šumsko-poljskog gospodarenja
na fizikalna i kemijska
svojstva tla.


Ta su istraživanja izvršili Dr. Ing. Antonin
Nemec, Dr. Ing. B. Maran i Dr. Ing. Sergoj
Borisav te ih prikazali u više svezaka >S b o r


šumskim veleposjedima uvedeno djelomice


nik a C e s k o s 1 o v e n s k ć Akademi e
Zemždžls k e«.*
Kako je kod nas na nekim posebničkim


Sumsko-poljsko gospodarenje, a moguć e
da će biti u najskorijoj budućnosti
potrebno uvesti takovo gospodarenje,
zbog osiguravanja prehrane
pučanstva u ova teška vremena,
i na ve-ćim za to podesnim
površinama relativnog šumskog
tla, držim korisnim, da se s rezultatima navedenih
istraživanja upozna širi krug šumarskih
stručnjaka i šumoposjednika.


Za pokuse su odabrana dva različita po
strukturi međusobno ekstremna tipa tla: u
Adamovu su pokusne plohe osnovane na lg,kom
pjeskovitom tlu, a u Orovskom Podzamoku na
teškom glinenom tlu.


Pokusi u Adamovu, t. j. oni na lakom
pjeskovitom tlu dali su ove rezultate:


1. Absolutni kapacitet tla za vođu.
Ogoljenje šumskog tla čistom
sječom djeluje kod lakih pjesknvitih
tala na porast absolutnog
kapacitea za vodu. Pri tom se porozitet
tla razmjerno nfi mijenja ili tek slabo koleba.


Nekapilarne pore mijenjaju se u kapilarne,
dok absolutni kapacitet tla za zrak pada. Ovo
se isto opaža i kod završetka šumsko-poljskog
gospodarenja i mehaničke obrade tla u čitavom
sloju zemlje, koji se obrađuje. — Za pjeskovita
tla s nadnormalnim porozitetom
i absolutnim zračnim kapacitetom
osobito u aridnim i semiaridnim
područjima znači porast
absolutnog kapaciteta za vodu i
snižavanje zračnog kapaciteta poboljšanje
fizikalnih svojstava
tla. Za teža tla i težka ilovasta
i glinena tla, osobito u humidnim
i perhumidnim predjelima, znači
ovaj proces pogoršanje fizikalnih
svojstava tla.


Za vrijeme šumsko-poljskog gospodarenja
i obrade tla porastao je absolutni kapacitet za
vodu u najgorniim slojevima tla, dok u ostalim
slojevima manje ili više koleba.


Najveći porast kapaciteta tla za vodu opaža
se u sloju od 0—5 cm. — Stanje tla, nakon
razrahljenja od proljeća do jeseni, podliježe


* Godište XI. 1936., svez. 2, str. 167—175,
svez. 4, str. 467—477 i svez. 6 str. 654—661.
Godište XII. 1937., svez. 2 str. 90—96, svez. 3
str. 398—407 i svez. 5 str. 573—583 i godišti?
Xni. 1938., svez. 2 str. 178—190.
bržim promjenama; umjetno sniženi kapacitet
tla za vodu raste, dok umjetno povećani porozitet
i kapacitet tla za zrak padaju. — Ovaj
razvoj teži za ponovnom uspostavom normalnih
fizikalnih svojstva, koja odgovaraju prirodnim
uvjetima taloženja tla.


Utjecaj šumsko-poljskog gospodarenja opaža


se i na dubljim slojevima, u dubini od 30—50
cm, gdje se u pojedinim slučajevima fizikalno
stanje tla nakon svršetka umjetnih zahvata
pokazalo povoljnije u uspoređenju s kontrolnom
plohom i početnim stanjem.
U tom se sloju nije moglo ustanoviti zguSćavanje
pora kao ni ostale fizikalne promjene,
koje nastaju uslijed slijeganja zamuljenih glinenih
če.´itica.


U dubini od 50—100 cm bio je na pokusnoj
plohi utjecaj vode temeljnice daleko veći od
utjecaja čiste sječe i šumsko-poljskog gospodarenja
odnosno razrahljenja tla.


2. Porozitet tla
Sto se tiče porozit^ta pjeskovitog tla, opaženo
je, da on nakon čiste sječe (bez šumsko
poljskog gospodarenja) u sloju od 0—30 cm
opada, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je
to slučaj kod zračnog kapaciteta.


U jesen, nakon što se stvorio jaki pokrov
od Calamagrostisa, opažen je jači porozitet
nego u proljeće, jer su probe tla sadržavale
veću količinu organske tvari. — Na
obrađenim kao i onim pokusnim plohama, na
kojima se vodilo šumsko-poljsko gospodarenje,
umjetnim zahvatom, t. j . olDradom tla, porozitet
se bitno povećava tako, da premašuje porozitet
kontrolnih ploha.


Na plohama sa šumsko-poljskim gospodarenjem
prije obrade tla u proljeće, t. j . nakon
slijeganja tla za vrijeme zime i u jesen prije,
žetve, porozitet je manji, jer je slijeganje tla
intenzivnije od onog na plohama bez šumskopoljskog
gospodarenja.


Mijenjanja poroziteta tla teku ovdje od
maximuma prema optimumu, kod teških tala
to je pretežno obratno.


Opaženo je. da je u nekojim godinama bio
porozitet tla na plohama sa šumsko poljskim
gospodarenjem, kao i onim s obrađenim tlom,
pretežno manji nego na početku pokusa.


Nakon sječe stare sastojine i poslije zakorovljenja
drži se porozitet gornjih slojeva kontrolnih
ploha na jednakoj visini ili koleba već
prema pridolasku pokrovnog humusa; u dubljim,
žiljem proraslim slojevima, on se osjetljivo
snižava.


Na obrađenim plohama kao i onim sa šumsko-
poljskim gospodarenjem, opaža se najveće
snižavanje u najgorniem sloju od 0—5 cm dok
doljnii i srednji dijelovi pokazuju daleko više
izjednačene prilike i u tim su se dijelovima
mogla ustanoviti samo manja kolebanja.


Nije se primijetilo, da bi zbog
umjetne obrade nastalo bitno pogoršanje
ili zgušćavanje pora
ispod razrahljelog ili sa poljskim
plodinama zasađenog sloja
tla.


U granicama dopustive pogrješke
primjetila su s e k o 1 eb a n j a i i i


19