DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 21 <-- 21 --> PDF |
UTJECAJ SUMSKO-POLJSKOG GOSK)DARENJA NA FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA TLA U reviru Adamo v državne šumarije Holič i reviru O r a v s k y Podzamok u Slovačkoj vršena su zanimljiva istraživanja o utjecaju šumsko-poljskog gospodarenja na fizikalna i kemijska svojstva tla. Ta su istraživanja izvršili Dr. Ing. Antonin Nemec, Dr. Ing. B. Maran i Dr. Ing. Sergoj Borisav te ih prikazali u više svezaka >S b o r šumskim veleposjedima uvedeno djelomice nik a C e s k o s 1 o v e n s k ć Akademi e Zemždžls k e«.* Kako je kod nas na nekim posebničkim Sumsko-poljsko gospodarenje, a moguć e da će biti u najskorijoj budućnosti potrebno uvesti takovo gospodarenje, zbog osiguravanja prehrane pučanstva u ova teška vremena, i na ve-ćim za to podesnim površinama relativnog šumskog tla, držim korisnim, da se s rezultatima navedenih istraživanja upozna širi krug šumarskih stručnjaka i šumoposjednika. Za pokuse su odabrana dva različita po strukturi međusobno ekstremna tipa tla: u Adamovu su pokusne plohe osnovane na lg,kom pjeskovitom tlu, a u Orovskom Podzamoku na teškom glinenom tlu. Pokusi u Adamovu, t. j. oni na lakom pjeskovitom tlu dali su ove rezultate: 1. Absolutni kapacitet tla za vođu. Ogoljenje šumskog tla čistom sječom djeluje kod lakih pjesknvitih tala na porast absolutnog kapacitea za vodu. Pri tom se porozitet tla razmjerno nfi mijenja ili tek slabo koleba. Nekapilarne pore mijenjaju se u kapilarne, dok absolutni kapacitet tla za zrak pada. Ovo se isto opaža i kod završetka šumsko-poljskog gospodarenja i mehaničke obrade tla u čitavom sloju zemlje, koji se obrađuje. — Za pjeskovita tla s nadnormalnim porozitetom i absolutnim zračnim kapacitetom osobito u aridnim i semiaridnim područjima znači porast absolutnog kapaciteta za vodu i snižavanje zračnog kapaciteta poboljšanje fizikalnih svojstava tla. Za teža tla i težka ilovasta i glinena tla, osobito u humidnim i perhumidnim predjelima, znači ovaj proces pogoršanje fizikalnih svojstava tla. Za vrijeme šumsko-poljskog gospodarenja i obrade tla porastao je absolutni kapacitet za vodu u najgorniim slojevima tla, dok u ostalim slojevima manje ili više koleba. Najveći porast kapaciteta tla za vodu opaža se u sloju od 0—5 cm. — Stanje tla, nakon razrahljenja od proljeća do jeseni, podliježe * Godište XI. 1936., svez. 2, str. 167—175, svez. 4, str. 467—477 i svez. 6 str. 654—661. Godište XII. 1937., svez. 2 str. 90—96, svez. 3 str. 398—407 i svez. 5 str. 573—583 i godišti? Xni. 1938., svez. 2 str. 178—190. bržim promjenama; umjetno sniženi kapacitet tla za vodu raste, dok umjetno povećani porozitet i kapacitet tla za zrak padaju. — Ovaj razvoj teži za ponovnom uspostavom normalnih fizikalnih svojstva, koja odgovaraju prirodnim uvjetima taloženja tla. Utjecaj šumsko-poljskog gospodarenja opaža se i na dubljim slojevima, u dubini od 30—50 cm, gdje se u pojedinim slučajevima fizikalno stanje tla nakon svršetka umjetnih zahvata pokazalo povoljnije u uspoređenju s kontrolnom plohom i početnim stanjem. U tom se sloju nije moglo ustanoviti zguSćavanje pora kao ni ostale fizikalne promjene, koje nastaju uslijed slijeganja zamuljenih glinenih če.´itica. U dubini od 50—100 cm bio je na pokusnoj plohi utjecaj vode temeljnice daleko veći od utjecaja čiste sječe i šumsko-poljskog gospodarenja odnosno razrahljenja tla. 2. Porozitet tla Sto se tiče porozit^ta pjeskovitog tla, opaženo je, da on nakon čiste sječe (bez šumsko poljskog gospodarenja) u sloju od 0—30 cm opada, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to slučaj kod zračnog kapaciteta. U jesen, nakon što se stvorio jaki pokrov od Calamagrostisa, opažen je jači porozitet nego u proljeće, jer su probe tla sadržavale veću količinu organske tvari. — Na obrađenim kao i onim pokusnim plohama, na kojima se vodilo šumsko-poljsko gospodarenje, umjetnim zahvatom, t. j . olDradom tla, porozitet se bitno povećava tako, da premašuje porozitet kontrolnih ploha. Na plohama sa šumsko-poljskim gospodarenjem prije obrade tla u proljeće, t. j . nakon slijeganja tla za vrijeme zime i u jesen prije, žetve, porozitet je manji, jer je slijeganje tla intenzivnije od onog na plohama bez šumskopoljskog gospodarenja. Mijenjanja poroziteta tla teku ovdje od maximuma prema optimumu, kod teških tala to je pretežno obratno. Opaženo je. da je u nekojim godinama bio porozitet tla na plohama sa šumsko poljskim gospodarenjem, kao i onim s obrađenim tlom, pretežno manji nego na početku pokusa. Nakon sječe stare sastojine i poslije zakorovljenja drži se porozitet gornjih slojeva kontrolnih ploha na jednakoj visini ili koleba već prema pridolasku pokrovnog humusa; u dubljim, žiljem proraslim slojevima, on se osjetljivo snižava. Na obrađenim plohama kao i onim sa šumsko- poljskim gospodarenjem, opaža se najveće snižavanje u najgorniem sloju od 0—5 cm dok doljnii i srednji dijelovi pokazuju daleko više izjednačene prilike i u tim su se dijelovima mogla ustanoviti samo manja kolebanja. Nije se primijetilo, da bi zbog umjetne obrade nastalo bitno pogoršanje ili zgušćavanje pora ispod razrahljelog ili sa poljskim plodinama zasađenog sloja tla. U granicama dopustive pogrješke primjetila su s e k o 1 eb a n j a i i i 19 |