DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
stati: što je sposobno za poljodjelsku obradu, treba ovoj i privesti, a što ne može biti njiva, livada ili pašnjak, treba biti šurm. U prikazu šuma po vrsti drveća, naglašena je žalosna činjenica, da je h r a s t o v i n a, to naše narodno i dragocjeno blago, bila prepuštena narodnim pljačkašima. Naša je međutim dužnost, da ovu najvredniju vrst naših šuma ne samo uzdržimo na visini današnie proizvodnje nego tu proizvodnju i povećamo pojačanom sadnjom i uzgojem hrasta svagdje tamo, gdje može usnijevati. te u š´^mam^i u kojima se danas nalaze druge, manje vrijedne vrsti drveća. Govoreći o podjeli šumn no vrsti vlasništva — ističe manie 007natu činienicu o nostanku onćinsk´h šuma rmušat u Dalmariii. Te ooćinske šume koiih je 35Vn sveg^i šumskog zemli´š+ a. formirane su iz državnih šuma kraiem XVIII. viioka. Kako su to zapravo samo šumska zemiiišta bez drvne mase. to je otcienljenie izvršeno sa strane države zhog čiste dobiti: te šume u državnom vlasništvu nisu državi ništa nosile, a predane općinama davale su i daju ipak — porez. Usnorpđujući stvarni prirast (od oko 8 7 miliiuna m´1 sa potrošniom Cod 11 miliiuna m*) vidi se. da hrvatskih šuma biva svak´m danom sve manje i manje i to ne samo u apsolutnom iznosu, nego i u relativnom odnosu t. j . u odnosu prema broiu stanovnika. Dok ie 1880. g. na pr. na jednog stanovnika otpadalo 1 ha šume. danas otpada svega 0.5 ha. Isto tako. dok je sječa drveta 1800. god. iznosila 24 m´ po stanovniku, danas ne iznosi ni polovinu ove količine. Dosadašnje iskorišćavanje naših šuma . veli predavač, vršeno je dvostrukim načinom: 1) kapitalističko-kolonijalni m te 21 u toku nosliedniih dvadeset godina seliačko-demagoškim. I jednom i drugom načinu stalo se je danas na kraj: poduzetim mierama ministarstva šumarstva i rudarc;+va. To ie dokidanie dueornčn´h ugovora i dokinuće uredbe o malonrodaii CUredba MS br. 810/35. — OD. izvj.). a bolji način iskorišćavanje provodit će se sječom u vlastitoj režiji. Prikazavši tak^ dosadanii razvoi našeg (šumarstva i sadanie stanie. nređavnč je prešao na potreban rad. koji nam namiče s iedne strane suvremene notrebe na drvetu. odnosno podmirenie tih potreba. Taj rad mora se vršiti u dva zasebna, ali ne i odvojena kruga: jedan je krug politika šumske proizvodnje (šumarstvo), a drugi politika iskorišćavanja drveta (drvarstvo). Zadaću politike sažeo je Dr. Ivšić ovako: čuvanje te pojačanje šumske proizvodnje u sadanjim šumama, jer je šuma vrijednost, koja se ne može zamijeniti drugom vrijednosti; pojačan rad na pošumljavanju i u ravnicama i u brdskim krajevima. U nizinama, u kojima se sada provode pobolj šane mjere, bit će zemljišta i za uzgoj šume; u brdskim krajevima dolazi u obzir na prvom mjestu naš Krš. Zadaća pak pošumljavanja ne sastoji se samo u mehaničkoj sadnji, nego i u odabiranju što vrednijih vrsta drveća, koje mogu na odnosnom mjestu uspijevati. U pro vedbi pošumljavanju nisu, veli dalje predavač, od važnosti samo masovne gadnje, nego treba posvetiti pažnju i sadnji pojedinih stabala šumskog drveća na svim mjestima, gdje se to može provesti (duž cesta, uz rubove potoka, po međama it. d.). a o čemu je pisao i prof. Dr. J. Balen (u Hrvatskom narodu od ??. VITI. 1941. — op. izvj.). Pošum- Ijavanje Krša moglo bi se prije izvršiti, ako se taj posao vrši na bazi malog posjeda privatnog vlasništva; usnjeh ne bi izostao, naroročito, kad se u seljaka probudi ljubav za šumu. Osvrćući se na naše komunalne Sume fzem. zaiednica, općinske u Dalmaciii) Dr IvSić ističe, da je tu potrebno izvršiti klasifi kacij u tla : razlučiti ansolutno š"m.sko tlo od neohraštenoa relativnog tla i zatim priieći na naiintenzivniiu obradu svakog ovoga dijela. Intenzivna obrada znači, da šuma siuži samo za nrnizvodniTi drveta. a ostala zemliišta da se iskoriste uzgojem poljodjelskih usjeva. V provedbi ove zamisli i ovog posla ne smije biti demagogije, već se seljaka mora odgoiitl. da šumu cijenu kao nenadmašivi] vrijednost . Sav nak ovai rad treba ići usporedno s radom kolonizacijskih ustanova. Politika drvarstva. koia je važna kako za Nezavisnu Državu Hrvatsku, tako i za ciielu EuroDU. treba imati nred očima, da je dana s drvo važna sirovina kemijskog veleobrta pa ga treba do maksimuma mogućnosti kao ogrjevni materijal zamijeniti drugim. 7a Hi-vatsku ie od važnosti i to. da se nastoii iz drva nroizvpsti konačne proizvode, iesp tom nroizvodniom zanosluie domaće radniStim i ier su gotovi nroizvndi mnoao veće ^rriipHnosti ori si^^ovina. te će notom b´ti i nri- Utr xrciliite iači. Za nro-vrndanio f1r\?prol<-o noli- t^kp kod na«? vidarpni su templii osnutkom Državnog ureda za šumske proizvode. U ni-oTrpdbi naše drvarske nolitike moramo biti sviipsni. da ip Hr^m naivažniia roba naše iziroznp trcrniHne. T´m" iP ono i naiiači StuP PQ5P valutp. Ova činienica nalaže nam n a i ve^ćii štedni u drveta i čuvanie drvnih nroizvoda, a isnred svoga ču vanie naših hrastika, jer su to naši zlatni rudnici. Nacflašavaniem dužnosti, da svi moramo surađivati na izgradnji našeg sustavnog (nlanskogl gospodarstva i isticanjem potrebe svijesti, da su opći probitci pred probitcima poje dinaca, završio je prof. Dr Ivšić svoja zanimljiva i lijepo dokumentirana izlaganja. P. Id |