DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 19 <-- 19 --> PDF |
tati tu potrebu. Taj posao zadaje mnogo poPoznato je, da je finsk i zavo d za teškoća, jer je bilo malo statist-´čkih podataka šumarska istraživanja jedan od naj o drvetu, koje troše seoska kućanstva. Da bi bolje uređenih na čitavom svijetu. se mogli prilcupiti vjerodostojni podaci o tome, * organizirano je u kolovozu — listopadu 1938. Poslije mira u Moskvi od 13. ožujka 1940 knjigovodstvom prikupljanje tih podataka na morala se je Finska odreći veće površine svoje oko 2.000 posjeda; završen je taj rad istoga u korist Sovjetske Unije. Razumljivo je, da je datuma jeseni 1939. to imalo ozbiljnog utjecaja i na šumsko gospo Ispitana je i potrošnja drveta navedena pod darstvo. Od 24 mil. 840 tisuća hektara šuma 6, a to je ogrijevno drvo za gradove i veća pripalo je Sovjetskoj Uniji 2 mil. 510 tisuća naselja, drvo za općinske kuće, pučke škole, hektara, a s time i dosta pilana i drugih veleza električne vodove i t. d. obrtnih uređaja. Osim toga je tom prilikom Prilikom ispitivanja potrošnje drveta uzeta Finska izgubila i veoma važan vodeni put. je u račun i količina, koja ostaje u šumi, kokana l Saima . koji veže s morem ogroman ličina koja se gub^ kod odpreme i t. d. sustav finskih jezera. Prilikom sakupljanja podataka o potrošnii U današnjem ratu stanje je finsko g drveta u seoskim kućanstvima, prikupljeni su šumskog gospodarstva još v´še otejoš i podaci o gradnji kuća. o ognjištima i pe-žano. Iz razloga što su proizvodi šum=kog go ć´ma. kao i uobće o svemu, što utječe na po -spodarstva iznosili pretežni dio č´tavoga izvoza trošni u drveta. (Se^/oV šumsko gospodarstvo F´nske zasijeca Svi snomenuti podaci daiu realan materijal, najdublje u njezin gosDodarski život unbć^. koji služi kao temelj za vođenje šumskoga goProšlih 20 godina bili su najbolji kupci šumspodarstva Finske. skih proizvoda Finske Englesk a i Siedi njene američke države, a znatan je Šumarska nastava i šumarski istraživački dio išao i u Sjevernu Afriku kao i u rad. Visokoškolsl^a šumarska na druge prekomorske države. Razumljivo je, da stav a postoji od 1P08. godine na sveučilištu danas nema mogućnosti za taj izvoz. u Helsinki-u. gđie šumarstvo s poljodjelstvom čini poseban fakultet. Nastava traje četiri goAko se rat dugo zavuče, doći će i šumsko dine. U Finskoj postoje osim toga i četiri gospodarstvo Finske u težak položaj. Međutim niž e šumarsk e škole , gdje naukovanje žilavost i marljivost finskoga naroda, pomoću traje dvije godine. koie je toliko Drocvala Finska u minulih 20 godina, zahvaljujući u prvom redu svome Od 1917. godine u državnim je rukama Z a- šumskom gospodarstvu, pomoći će, da će fin vod za šumarska istraživanja. Za sko šumsko sosnodarstvo i ovaj put prebro vod ima prostrane šume za pokuse, što na diti sve poteškoće, koje mu je nametnuo rat. jednoj strani olakšava naučno istraživanje, a na drugoj daje mogućnosti za prihode. Balen. SUVREMENA PITANJA ŠUMSKO GOSPODARSTVO U SKLOPU NARODNOG GOSPODARSTVA. Niz predavanja Hrvatskog šumarSuma je u prvom redu prirodno dobro, sko g društv a u zimskoj sezoni 1941/42 g. ali ulaganjem rada i kapitala postaje ona go započeo je s predavanjem profesora Ekonom-spodarski m dobrom . Kao gospodarsko sko-komercijalne visoke ´škole u Zagrebu Dr, dobro ima naročito obilježje, a to je dugo vriMilan a Ivšić a pod naslovom »Šumsk o jeme proizvodnje. Suma nije proizvod sata ili gospodarstvo u sklopu narodnog dana, kao na pr. tvornički proizvodi, ona nije gospodarstva« . Dok je na predavanju poproizvod ni jedne godine, pa ni jednog ljudred zagrebačkih šumara bilo i osoba izvan toga skog pokoljenja. Suma je proizvod dvaju i triju kruga, na predavanju nije bilo sveučilišne pokoljenja. Zato šuma ne može i ne smije biti omladine, pa ni one šumarskog fakulteta. A to predmetom eksploatacije pojedinaca, pa ni je žalosna činjenica, koja na žalost ne baca jednog pokoljenja, nego se njome mora gospobaš najbolje svjetlo na one. koj´i će u skoroj dariti kao s narodnom imovinom, baštinjenom budućnosti biti nosioci hrvatskog šumarskog i od djedova. No iako je suma izrazita narodna gospodarskog života. Naše je žaljenje u toliko imovina, to ne znači, da ne može 1 ne smije veće. što je ovo predavanje bilo namijenjeno a biti i predmetom privatne svojine. prvom redu šumarskom pomladku na jednoj Istaknuvši povezanost šume s narodnim strani, a na drugoj ostalim intelektualnim i zdravljem i njezinu zaštitnu ulogu u režim- privrednim krugovima. vode, predavač je naglasio njezin utjecaj na U svom predavanju prof. Dr. I v š i ć iznosio red, mentalitet i ćućenje naroda. Naročito je je ove misli: jaka veza šume s narodnom etikom, jer tk o Suma i šumarstvo promatrani su često puta ne cijeni drvo, tko ne cijeni šume, kao izdvojena grana narodnog gospodarstva, taj je narodni pljačkaš. te su i mnoge miere bile poduzimate bez veze U daljem toku predavanja prof. Ivšić s ostalim granama i s cjelinom narodnog goiznio je statistički pregled šuma Nezavisne Drspodarstva. Medjutim šumarstvo, kao grana žave Hrvatske, koji ujedno određuje i glavne narodnog gospodarskog života, usko je povesmiernice naše šumarske politike. Hrvatska sa zano s ostalim granama toga stabla kao s rusvojih 4 milijuna ha šuma i šumskog zemljidarstvom, poljodjelstvo i dr. Ta povezanost šta, sa svojih 40´´/o Sumovitosti. dolazi na četvrto s narodnim gospodarstvom uonće naročito je miesto u Evropi — iza Finske, Švedske i Ruvelika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, gdje sije. Prikazujući odnos šuma po vrsti uzgoja \dryqji=edstaylja temel,[ državne valute. ističe, da oni h 14´´/o šikar a mor a ne (A^I^ 17 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
stati: što je sposobno za poljodjelsku obradu, treba ovoj i privesti, a što ne može biti njiva, livada ili pašnjak, treba biti šurm. U prikazu šuma po vrsti drveća, naglašena je žalosna činjenica, da je h r a s t o v i n a, to naše narodno i dragocjeno blago, bila prepuštena narodnim pljačkašima. Naša je međutim dužnost, da ovu najvredniju vrst naših šuma ne samo uzdržimo na visini današnie proizvodnje nego tu proizvodnju i povećamo pojačanom sadnjom i uzgojem hrasta svagdje tamo, gdje može usnijevati. te u š´^mam^i u kojima se danas nalaze druge, manje vrijedne vrsti drveća. Govoreći o podjeli šumn no vrsti vlasništva — ističe manie 007natu činienicu o nostanku onćinsk´h šuma rmušat u Dalmariii. Te ooćinske šume koiih je 35Vn sveg^i šumskog zemli´š+ a. formirane su iz državnih šuma kraiem XVIII. viioka. Kako su to zapravo samo šumska zemiiišta bez drvne mase. to je otcienljenie izvršeno sa strane države zhog čiste dobiti: te šume u državnom vlasništvu nisu državi ništa nosile, a predane općinama davale su i daju ipak — porez. Usnorpđujući stvarni prirast (od oko 8 7 miliiuna m´1 sa potrošniom Cod 11 miliiuna m*) vidi se. da hrvatskih šuma biva svak´m danom sve manje i manje i to ne samo u apsolutnom iznosu, nego i u relativnom odnosu t. j . u odnosu prema broiu stanovnika. Dok ie 1880. g. na pr. na jednog stanovnika otpadalo 1 ha šume. danas otpada svega 0.5 ha. Isto tako. dok je sječa drveta 1800. god. iznosila 24 m´ po stanovniku, danas ne iznosi ni polovinu ove količine. Dosadašnje iskorišćavanje naših šuma . veli predavač, vršeno je dvostrukim načinom: 1) kapitalističko-kolonijalni m te 21 u toku nosliedniih dvadeset godina seliačko-demagoškim. I jednom i drugom načinu stalo se je danas na kraj: poduzetim mierama ministarstva šumarstva i rudarc;+va. To ie dokidanie dueornčn´h ugovora i dokinuće uredbe o malonrodaii CUredba MS br. 810/35. — OD. izvj.). a bolji način iskorišćavanje provodit će se sječom u vlastitoj režiji. Prikazavši tak^ dosadanii razvoi našeg (šumarstva i sadanie stanie. nređavnč je prešao na potreban rad. koji nam namiče s iedne strane suvremene notrebe na drvetu. odnosno podmirenie tih potreba. Taj rad mora se vršiti u dva zasebna, ali ne i odvojena kruga: jedan je krug politika šumske proizvodnje (šumarstvo), a drugi politika iskorišćavanja drveta (drvarstvo). Zadaću politike sažeo je Dr. Ivšić ovako: čuvanje te pojačanje šumske proizvodnje u sadanjim šumama, jer je šuma vrijednost, koja se ne može zamijeniti drugom vrijednosti; pojačan rad na pošumljavanju i u ravnicama i u brdskim krajevima. U nizinama, u kojima se sada provode pobolj šane mjere, bit će zemljišta i za uzgoj šume; u brdskim krajevima dolazi u obzir na prvom mjestu naš Krš. Zadaća pak pošumljavanja ne sastoji se samo u mehaničkoj sadnji, nego i u odabiranju što vrednijih vrsta drveća, koje mogu na odnosnom mjestu uspijevati. U pro vedbi pošumljavanju nisu, veli dalje predavač, od važnosti samo masovne gadnje, nego treba posvetiti pažnju i sadnji pojedinih stabala šumskog drveća na svim mjestima, gdje se to može provesti (duž cesta, uz rubove potoka, po međama it. d.). a o čemu je pisao i prof. Dr. J. Balen (u Hrvatskom narodu od ??. VITI. 1941. — op. izvj.). Pošum- Ijavanje Krša moglo bi se prije izvršiti, ako se taj posao vrši na bazi malog posjeda privatnog vlasništva; usnjeh ne bi izostao, naroročito, kad se u seljaka probudi ljubav za šumu. Osvrćući se na naše komunalne Sume fzem. zaiednica, općinske u Dalmaciii) Dr IvSić ističe, da je tu potrebno izvršiti klasifi kacij u tla : razlučiti ansolutno š"m.sko tlo od neohraštenoa relativnog tla i zatim priieći na naiintenzivniiu obradu svakog ovoga dijela. Intenzivna obrada znači, da šuma siuži samo za nrnizvodniTi drveta. a ostala zemliišta da se iskoriste uzgojem poljodjelskih usjeva. V provedbi ove zamisli i ovog posla ne smije biti demagogije, već se seljaka mora odgoiitl. da šumu cijenu kao nenadmašivi] vrijednost . Sav nak ovai rad treba ići usporedno s radom kolonizacijskih ustanova. Politika drvarstva. koia je važna kako za Nezavisnu Državu Hrvatsku, tako i za ciielu EuroDU. treba imati nred očima, da je dana s drvo važna sirovina kemijskog veleobrta pa ga treba do maksimuma mogućnosti kao ogrjevni materijal zamijeniti drugim. 7a Hi-vatsku ie od važnosti i to. da se nastoii iz drva nroizvpsti konačne proizvode, iesp tom nroizvodniom zanosluie domaće radniStim i ier su gotovi nroizvndi mnoao veće ^rriipHnosti ori si^^ovina. te će notom b´ti i nri- Utr xrciliite iači. Za nro-vrndanio f1r\?prol<-o noli- t^kp kod na«? vidarpni su templii osnutkom Državnog ureda za šumske proizvode. U ni-oTrpdbi naše drvarske nolitike moramo biti sviipsni. da ip Hr^m naivažniia roba naše iziroznp trcrniHne. T´m" iP ono i naiiači StuP PQ5P valutp. Ova činienica nalaže nam n a i ve^ćii štedni u drveta i čuvanie drvnih nroizvoda, a isnred svoga ču vanie naših hrastika, jer su to naši zlatni rudnici. Nacflašavaniem dužnosti, da svi moramo surađivati na izgradnji našeg sustavnog (nlanskogl gospodarstva i isticanjem potrebe svijesti, da su opći probitci pred probitcima poje dinaca, završio je prof. Dr Ivšić svoja zanimljiva i lijepo dokumentirana izlaganja. P. Id |