DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 19 <-- 19 --> PDF |
tati tu potrebu. Taj posao zadaje mnogo poPoznato je, da je finsk i zavo d za teškoća, jer je bilo malo statist-´čkih podataka šumarska istraživanja jedan od naj o drvetu, koje troše seoska kućanstva. Da bi bolje uređenih na čitavom svijetu. se mogli prilcupiti vjerodostojni podaci o tome, * organizirano je u kolovozu — listopadu 1938. Poslije mira u Moskvi od 13. ožujka 1940 knjigovodstvom prikupljanje tih podataka na morala se je Finska odreći veće površine svoje oko 2.000 posjeda; završen je taj rad istoga u korist Sovjetske Unije. Razumljivo je, da je datuma jeseni 1939. to imalo ozbiljnog utjecaja i na šumsko gospo Ispitana je i potrošnja drveta navedena pod darstvo. Od 24 mil. 840 tisuća hektara šuma 6, a to je ogrijevno drvo za gradove i veća pripalo je Sovjetskoj Uniji 2 mil. 510 tisuća naselja, drvo za općinske kuće, pučke škole, hektara, a s time i dosta pilana i drugih veleza električne vodove i t. d. obrtnih uređaja. Osim toga je tom prilikom Prilikom ispitivanja potrošnje drveta uzeta Finska izgubila i veoma važan vodeni put. je u račun i količina, koja ostaje u šumi, kokana l Saima . koji veže s morem ogroman ličina koja se gub^ kod odpreme i t. d. sustav finskih jezera. Prilikom sakupljanja podataka o potrošnii U današnjem ratu stanje je finsko g drveta u seoskim kućanstvima, prikupljeni su šumskog gospodarstva još v´še otejoš i podaci o gradnji kuća. o ognjištima i pe-žano. Iz razloga što su proizvodi šum=kog go ć´ma. kao i uobće o svemu, što utječe na po -spodarstva iznosili pretežni dio č´tavoga izvoza trošni u drveta. (Se^/oV šumsko gospodarstvo F´nske zasijeca Svi snomenuti podaci daiu realan materijal, najdublje u njezin gosDodarski život unbć^. koji služi kao temelj za vođenje šumskoga goProšlih 20 godina bili su najbolji kupci šumspodarstva Finske. skih proizvoda Finske Englesk a i Siedi njene američke države, a znatan je Šumarska nastava i šumarski istraživački dio išao i u Sjevernu Afriku kao i u rad. Visokoškolsl^a šumarska na druge prekomorske države. Razumljivo je, da stav a postoji od 1P08. godine na sveučilištu danas nema mogućnosti za taj izvoz. u Helsinki-u. gđie šumarstvo s poljodjelstvom čini poseban fakultet. Nastava traje četiri goAko se rat dugo zavuče, doći će i šumsko dine. U Finskoj postoje osim toga i četiri gospodarstvo Finske u težak položaj. Međutim niž e šumarsk e škole , gdje naukovanje žilavost i marljivost finskoga naroda, pomoću traje dvije godine. koie je toliko Drocvala Finska u minulih 20 godina, zahvaljujući u prvom redu svome Od 1917. godine u državnim je rukama Z a- šumskom gospodarstvu, pomoći će, da će fin vod za šumarska istraživanja. Za sko šumsko sosnodarstvo i ovaj put prebro vod ima prostrane šume za pokuse, što na diti sve poteškoće, koje mu je nametnuo rat. jednoj strani olakšava naučno istraživanje, a na drugoj daje mogućnosti za prihode. Balen. SUVREMENA PITANJA ŠUMSKO GOSPODARSTVO U SKLOPU NARODNOG GOSPODARSTVA. Niz predavanja Hrvatskog šumarSuma je u prvom redu prirodno dobro, sko g društv a u zimskoj sezoni 1941/42 g. ali ulaganjem rada i kapitala postaje ona go započeo je s predavanjem profesora Ekonom-spodarski m dobrom . Kao gospodarsko sko-komercijalne visoke ´škole u Zagrebu Dr, dobro ima naročito obilježje, a to je dugo vriMilan a Ivšić a pod naslovom »Šumsk o jeme proizvodnje. Suma nije proizvod sata ili gospodarstvo u sklopu narodnog dana, kao na pr. tvornički proizvodi, ona nije gospodarstva« . Dok je na predavanju poproizvod ni jedne godine, pa ni jednog ljudred zagrebačkih šumara bilo i osoba izvan toga skog pokoljenja. Suma je proizvod dvaju i triju kruga, na predavanju nije bilo sveučilišne pokoljenja. Zato šuma ne može i ne smije biti omladine, pa ni one šumarskog fakulteta. A to predmetom eksploatacije pojedinaca, pa ni je žalosna činjenica, koja na žalost ne baca jednog pokoljenja, nego se njome mora gospobaš najbolje svjetlo na one. koj´i će u skoroj dariti kao s narodnom imovinom, baštinjenom budućnosti biti nosioci hrvatskog šumarskog i od djedova. No iako je suma izrazita narodna gospodarskog života. Naše je žaljenje u toliko imovina, to ne znači, da ne može 1 ne smije veće. što je ovo predavanje bilo namijenjeno a biti i predmetom privatne svojine. prvom redu šumarskom pomladku na jednoj Istaknuvši povezanost šume s narodnim strani, a na drugoj ostalim intelektualnim i zdravljem i njezinu zaštitnu ulogu u režim- privrednim krugovima. vode, predavač je naglasio njezin utjecaj na U svom predavanju prof. Dr. I v š i ć iznosio red, mentalitet i ćućenje naroda. Naročito je je ove misli: jaka veza šume s narodnom etikom, jer tk o Suma i šumarstvo promatrani su često puta ne cijeni drvo, tko ne cijeni šume, kao izdvojena grana narodnog gospodarstva, taj je narodni pljačkaš. te su i mnoge miere bile poduzimate bez veze U daljem toku predavanja prof. Ivšić s ostalim granama i s cjelinom narodnog goiznio je statistički pregled šuma Nezavisne Drspodarstva. Medjutim šumarstvo, kao grana žave Hrvatske, koji ujedno određuje i glavne narodnog gospodarskog života, usko je povesmiernice naše šumarske politike. Hrvatska sa zano s ostalim granama toga stabla kao s rusvojih 4 milijuna ha šuma i šumskog zemljidarstvom, poljodjelstvo i dr. Ta povezanost šta, sa svojih 40´´/o Sumovitosti. dolazi na četvrto s narodnim gospodarstvom uonće naročito je miesto u Evropi — iza Finske, Švedske i Ruvelika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, gdje sije. Prikazujući odnos šuma po vrsti uzgoja \dryqji=edstaylja temel,[ državne valute. ističe, da oni h 14´´/o šikar a mor a ne (A^I^ 17 |