DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PREGLED 135 STRANOCA StIMAPSTVA POGLEDI NA ŠUMSKO GOSPODARSTVO FINSKE »I n t er sy 1 V a«, organ međunarodne središnjice za šumu, donosi u broju 1. svez. I. iz pera N. A. O s a r e članak o upotrebi drveta i o etatima u Finskoj. Mađarski šumarski list »E r d e s z e t i L a- p o k« u svesku IV. iz 1941. god. donosi iz pera P. L o V a s z y-a veoma zanimljive podatke o šumskom gospodarstvu Finske , koje je pisac prikupio na licu mjesta. Nadam se, da će i jedni i drugi podatci biti zanimljivi i za sve čitaoce Hrvatskog šumarskog lista. Finsk a je poznata kao najšumovitija država evropska a osim toga je poznata i po tome. što joj je šumsko gospodarstvo veoma uređeno i služi za primjer svima ostalim narod´ma. I dok jedne zemlje imaju svoje zlatne rudnike, druge plodne oranice — Finsk a ima svoje »zeleno zlato« — svoje prostrane crnogorične šume, koje su svojim prihodima još do nedavno veoma siromašni finski narod izvele iz s´romtištva i podigle ga do zamiernoga blagostanja. Radi toga je i razumljivo, što pokraj DUteva. na granicama između sela stoie natnisi >Metsa on Suomen tuki« a što znači »šuma je oslonac Finske«. Prije kojih desetak godina izvedena je prva S´stematska procjena šumskoga bogatstva Finske pod vodstvom prof. Eino Saari. Godine 1936.—1938. procijenjene su finske Sume ponova a prociena je izvršena u pojasevima pomoću kružnih ploha. U pravcu J Z — S I isnrenletene su šiime čitave države paralelnim lin´inma. između koiih je udaljenost v južnim dijelovima države 13 a u sievernim 26 kilometara. Na tako iskolčenim linijama a na svakom kilometru uzeta je pokusna kružna površina od 10 ara. na kojoj su do najvećih sitnica snimljeni svi podatci, koji karakteriziraju sastojinu bilo u kom pogledu. Takva sustavna procjena izvršena je dosad u Švedskoj. Norveškoj i u Sjedinjenim ame ričkim državama. Ova procjena izvršena je pod rukovodstvom finskog zavoda za šumarska is traživanja, gdje su ti podatci i prerađeni a objelodanio ih je prof. Ilvesall o u siječ nju 1940. godine. On je i upravljao svim rado vima kod procjene. Šumska površina. Finsk a ima okruglo 348.500 km^ površine, a od toga je pod šumom 71.3Vo. Prijašnja državna procjena iskazivala je 73.5% pod šumom. Smanjivanje nastalo je radi toga, što su neke površine uzete za poljsku privredu, puteve, naselja i t. d. Finsk a je po povi^šini šuma na prvom mjestu među državama Evrope. Od te površine odpada 56.2´´/o na šume dobre proizvodne sposobnosti, dok je 15.1"/o veoma slabo, močva- Vrste drveća. Sastojine čine ove vrste: bijeli bor ... . 52.4"/o smreka 28.3´´/o breza . . . 16.Wo joha i topola l.OV« čistine . . l.OVo Ukupno . . . 100"/« Ako usporedimo današnju površinu pod smrekom s prijašnjim podatcima o površini, koju je zauzimala ova vrsta, vidjet će se, da se je površina pod smrekom povećala u poslijednje vrijeme za 750.000 ha, dijelom na štetu bijeloga bora a dijelom na štetu johe. Ta korisna izmjena u šumskom gospodarstvu može se objasniti intenzivnim kulturnim radovima potonjih godina. Razdioba dobnih razreda odudara od potrebne pravilne raspodjele. U Južno j Finskoj , gdje je običajna ophodnja 90 godina, zauzima najmlađi dobni razred dosta manju površinu od one, koja bi bila poželjna. Taj se nedostatak nadomješta podsađivanjem smreke u drugim sastojinama. Srednjodobnih sastojina, naprotiv, ima veoma mnogo. Sastojina zrelih za sječu ima, možemo kazati, onoliko, koliko odgovara pravilnoj raspodjeli. Ni sjeveru, gdje je ophodnja dulja, 160—180 godina, također nema mladih sastojina. Tu se stanje razlikuje od onoga na južnim staništim-* Finske utoliko, što srednjodobnih sastojina nema baš obilno, dok za sječu dorasle i prastare sastojine zauzimaju razmjerno velike površine. Drvna zaliha iznosi skoro 1560 mil. m´. Na jedan ha dolazi prosječno 62.8 m´. Ta količina sadrži samo stvarnu živu drvnu zalihu; u sastojinama se može naći osim toga suhih izumrlih stabala i vjetroloma, što nije uzeto i obzir u spomenutoj količini. Drvna masa toga materijala iznosi daljnjih 56 mil. m´, od čega otpada 70°/o na sjevernu Finsku. Procjena drvne zalihe po debljinskim razredima pokazuje, da je potonjih godina spala količina debljih sortimenata (di.s y> 20 cm) za oko 12´´/o i to radi velike potražnje. Drvna zaliha, podesna za piljenu robu (čija je donja granica kod četinjača 18´ X 6") iznosi 1,175 mil. m´ ili prosječno po ha 47.3 m^. Godišnji prirast iznosi 45.7 mil. m´ ili po ha prosiečno 1,84 m´. Opaža se. da se je prirast pojačao u potonje vrijeme, ako ga usporedimo sa prijašnjim procjenbenim podatcima. A to je plod sistematskog rada u šumskom gospodarstvu, naročito u potonjih dvadeset godina. To je doba Cajanderovo. Razdioba šumske površine po vlasništvu. Finska je zemlja malih posjednika u pogledu poljskog kao i u pogledu šumskog gospodar stva. U pogledu šumskog gospodarstva stvar stoji ovako: privatnih šuma ima ... . 65.3"/o državnih šuma 21.4´´/o šuma raznih poduzeća . . . IO.8V0 crkvenih i drugih korporacija 2.5V» rasto i kamenito. n Ukupno lOOV« 15 |