DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. STJEPAN KANOTI (Sarajevo): ZADRUŽNO ŠUMSKO GOSPODARSTVO GEMEINSCHAFTLICHE FORSTWIKTSCHAFX »Ono, što je bila obiteljska zadruga, ono, što je bilo vezano krvlju uže obitelji — mora, treba, zadružnim putem biti u cijelosti uspo stavljeno. Danas, kad smo mi, hrvatski narod, pristupili, pošli novim idejama a odbacili ideje individualističke i demokratske, čitav narod postaje jedna obitelj.« (Iz govora Poglavnika) I. Temeljne smjernice za izmjene u našem šumskom gospodarstvu. O gospodarskim reformama uobće kao i o reorganizaciji raznih njezinih grana, već se dugo i mnogo i piše i govori, pa nema sumnje, da će te reforme obuhvatiti i naše šumsko gospodarstvo. Teško je već sada govoriti o opsegu svih onih reforma u šumskom gospodarstvu, koje se namjeravaju izvršiti, ali jedno je sigurno, da su reforme potrebne, i to možda potrebnije, nego u ma kojoj drugoj grani narodnog gospodarstva. Dovoljno je samo letimično spomenuti neodloživa pitanja u šumskom gospodarstvu u Bosni i Hercegovini, koja su nastala povodom ukidanja svih dugoročnih ugovora o iskorišćavanju šuma, pa izlučenje »mere i baltalika« i t. d. Ta su pitanja bila doduše i do sada stalno na dnevnom redu, ali bez naročitog uspjeha, je r se rješava nju njihovom nije nikada pristupilo sustavno i u nekom međusobnom uzročnom redu, nego samo privremeno i djelomično, kako je bolje pogodovalo nestalnim režimima, a ne stvarnim narodnim potrebama. U djelomičnom i površnom rješavanju mnogih važnih pitanja šumskog gospodarstva bila je obično i klica neuspjehu. Izlučenje »m ere i baltalika« te kolonizacija i likvidacija uzurpacija u Bosni i Hercegovini, dioba zajedničkih seoskih i obćinskih pustih zemljišta, reorganizacija u gospodarenju i upravi šuma zemljišnih zajednica i imovnih obćina, uređenje agrar. šum. zajednica i e k s p r o p r i a c i j a šuma velikog privatnog posjeda, zadružno šumsko gospodarstvo, komasacija i arondacij a šum a — sve su to pitanja, koja su međusobno povezana skoro istom svrhom i istim uzrocima, pa ih stoga treba i rješavati u određenoj međusobnoj uzročnoj i vremenskoj povezanosti. Kako se je na pr. moglo vršiti dodjeljivanje državnog šumskog zemljišta prije, nego je u tim servitutnim šumama izvršeno izlučenje »mere i baltalika«? I tako redom. Ako se već imaju pred očima velike reforme, ako se želi mijenjati cjelokupna struktura narodnog gospodarstva, neka ta promjena bude što temeljitija i što radikalnija, pa makar to na prvi pogled izgledalo i nemoguće. Mijenjaju se vjekovni sistemi vladavine i društvenog poredka, ruše se iz temelja zamašne poluge, koje su podupirale dosadašnju »ravnotežu« svjetskog gospodarstva, pa zar da se ustručavamo mijenjati ono, što postoji tek nekoliko decenija i što je sazdano mimo volje i protiv volje naroda i narodnih potreba?! Mi smo danas hvala Bogu u takvom položaju, da možemo svoje šumsko gospodarstvo reorganizirati tako, da ono podpuno odgovara potrebama hrvatskog naroda, što do sada nismo mogli, jer su o potrebama našeg naroda odlučivali viš^ svi drugi, nego Hrvati. Naša obća gospodarska ovisnost spriječavala je naš narod i u tome, da vodi svoju narodnu šumsko-gospodarsku politiku. Ona je stalno bila pod suverenim uplivom domaćeg i stranog, a više stranog nego domaćeg kapitala. Nikakve, ni političke, ni gospodarske a ni društvene reforme nisu se mogle ni smjele provoditi, ako su one ugrožavale bilo koji, pa i najneznatniji probitak toga kapitala. Dok je strani i domaći kapital tako suvereno upravljao našim cjelokupnim 9 |