DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1942 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ing. STJEPAN KANOTI (Sarajevo):


ZADRUŽNO ŠUMSKO GOSPODARSTVO


GEMEINSCHAFTLICHE FORSTWIKTSCHAFX


»Ono, što je bila obiteljska zadruga, ono, što


je bilo vezano krvlju uže obitelji — mora,


treba, zadružnim putem biti u cijelosti uspo


stavljeno. Danas, kad smo mi, hrvatski narod,


pristupili, pošli novim idejama a odbacili ideje


individualističke i demokratske, čitav narod


postaje jedna obitelj.«


(Iz govora Poglavnika)


I. Temeljne smjernice za izmjene u našem šumskom gospodarstvu.
O gospodarskim reformama uobće kao i o reorganizaciji raznih njezinih grana,
već se dugo i mnogo i piše i govori, pa nema sumnje, da će te reforme obuhvatiti i
naše šumsko gospodarstvo.


Teško je već sada govoriti o opsegu svih onih reforma u šumskom gospodarstvu,
koje se namjeravaju izvršiti, ali jedno je sigurno, da su reforme potrebne, i to
možda potrebnije, nego u ma kojoj drugoj grani narodnog gospodarstva. Dovoljno
je samo letimično spomenuti neodloživa pitanja u šumskom gospodarstvu u Bosni i
Hercegovini, koja su nastala povodom ukidanja svih dugoročnih ugovora o iskorišćavanju
šuma, pa izlučenje »mere i baltalika« i t. d. Ta su pitanja bila doduše
i do sada stalno na dnevnom redu, ali bez naročitog uspjeha, je r se rješava nju
njihovom nije nikada pristupilo sustavno i u nekom
međusobnom uzročnom redu, nego samo privremeno i djelomično,
kako je bolje pogodovalo nestalnim režimima, a
ne stvarnim narodnim potrebama.


U djelomičnom i površnom rješavanju mnogih važnih pitanja šumskog gospodarstva
bila je obično i klica neuspjehu. Izlučenje »m ere i baltalika«
te kolonizacija i likvidacija uzurpacija u Bosni i Hercegovini,
dioba zajedničkih seoskih i obćinskih pustih zemljišta,
reorganizacija u gospodarenju i upravi šuma zemljišnih
zajednica i imovnih obćina, uređenje agrar. šum.
zajednica i e k s p r o p r i a c i j a šuma velikog privatnog posjeda,
zadružno šumsko gospodarstvo, komasacija i arondacij
a šum a — sve su to pitanja, koja su međusobno povezana skoro istom
svrhom i istim uzrocima, pa ih stoga treba i rješavati u određenoj međusobnoj
uzročnoj i vremenskoj povezanosti. Kako se je na pr. moglo vršiti dodjeljivanje
državnog šumskog zemljišta prije, nego je u tim servitutnim šumama izvršeno izlučenje
»mere i baltalika«? I tako redom.


Ako se već imaju pred očima velike reforme, ako se želi mijenjati cjelokupna
struktura narodnog gospodarstva, neka ta promjena bude što temeljitija i što radikalnija,
pa makar to na prvi pogled izgledalo i nemoguće. Mijenjaju se vjekovni
sistemi vladavine i društvenog poredka, ruše se iz temelja zamašne poluge, koje su
podupirale dosadašnju »ravnotežu« svjetskog gospodarstva, pa zar da se ustručavamo
mijenjati ono, što postoji tek nekoliko decenija i što je sazdano mimo volje
i protiv volje naroda i narodnih potreba?!


Mi smo danas hvala Bogu u takvom položaju, da možemo svoje šumsko gospodarstvo
reorganizirati tako, da ono podpuno odgovara potrebama hrvatskog
naroda, što do sada nismo mogli, jer su o potrebama našeg naroda odlučivali viš^
svi drugi, nego Hrvati. Naša obća gospodarska ovisnost spriječavala je naš narod
i u tome, da vodi svoju narodnu šumsko-gospodarsku politiku. Ona je stalno bila
pod suverenim uplivom domaćeg i stranog, a više stranog nego domaćeg kapitala.
Nikakve, ni političke, ni gospodarske a ni društvene reforme nisu se mogle ni
smjele provoditi, ako su one ugrožavale bilo koji, pa i najneznatniji probitak toga
kapitala. Dok je strani i domaći kapital tako suvereno upravljao našim cjelokupnim


9